U budućnosti stalna izložba na temu Bartola Kašića

“Mišljenja sam da bi se životnom i stvaralačkom putu Bartola Kašića trebalo posvetiti puno više vremena i prostora. Kašić to zaslužuje zbog njegovog vrijednog doprinosa povijesti, književnosti i jezikoslovlju. Trebao bi biti više zastupljen kako u nastavnom procesu tako i u gradu i na otoku Pagu. ” – Nataša Strugar

U velikoj dvorani Kneževog dvora u Pagu održano je predstavljanje knjige “Osnove ilirskog jezika” Bartola Kašića koje je izazvalo veliko zanimanje Pažana. Naime, Bartol Kašić, veliki pisac, jezikoslovac i isusovac rođeni je Pažanin pa u tom gradu njegovo ime ima posebno značenje.
“Centar za kulturu i informacije Pag organizirao je ovo predstavljanje jer se u budućnosti želimo što više baviti temom Bartola Kašića. Još 1991. godine Centar za kulturu sudjelovao je u organizaciji velike proslave 340. godina od smrti Bartola Kašića kada je Pag posjetio i tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman. Želja nam je da se u skoroj budućnosti u suradnji s Gradom Pagom u Pagu postavi stalna izložba na temu Bartola Kašića, a s vremenom uredi i njegov muzej.” – rekla je ravnateljica Centra za kulturu i informacije Pag Dijana Vuleta.
 Knjigu je s latinskog na hrvatski jezik prevela dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, a o knjizi i Bartolu Kašiću uz dr Gavrančić govorili su i dr. sc. Marijana Horvat iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prof. Nataša Strugar iz Srednje škole Bartola Kašića u Pagu te prof. Hrvoje Crljenko i prof. Sanja Rumora iz Osnovne škole Jurja Dalmatinca u Pagu. Ulomke iz djela Bartola Kašića čitao je dramski umjetnik Ante Rumora, a učenica Lana Rogić je pročitala tekst pod nazivom “Bartol Kašić-veliki jezikoslovac gorućeg srca”. U programu su sudjelovali i članovi grupe “Paška alka” koji su nosili srednjovjekovne odore. Dr. sc. Sanja Perić Gavrančić je rekla kako je Bartol Kašić jedna od najznačajnijih osoba u hrvatskoj književnoj povijesti te se kao prevoditelj Biblije na hrvatski jezik i autor “Institutionum linguae illyricae” smatra ocem hrvatske gramatike.
“Ovo Kašićevo djelo, u kojem se hrvatski jezik opisuje posredstvom latinskog kao univerzalnog jezika posljedica je i opće europskih kulturnih zbivanja. Prve gramatike mnogih europskih jezika također su pisane latinskim jezikom” – rekla je dr. Gavrančić. Dr. sc. Marijana Horvat je istaknula značenje Bartola Kašića za povijest hrvatske književnosti i zbog prve gramatike hrvatskog jezika, ali i zbog toga što je na hrvatski jezik preveo Bibliju i napisao Ritual rimski. Prof. Nataša Strugar je navela kako je Bartol Kašić u udžbenicima za srednju školu zastupljen informativno, kao dio neke nastavne jedinice ili cjeline u područjima povijesti književnosti i jezika. “Mišljenja sam da bi se životnom i stvaralačkom putu Bartola Kašića trebalo posvetiti puno više vremena i prostora. Kašić to zaslužuje zbog njegovog vrijednog doprinosa povijesti, književnosti i jezikoslovlju. Trebao bi biti više zastupljen kako u nastavnom procesu tako i u gradu i na otoku Pagu. ” – rekla je Strugar. Prof. Sanja Rumora je navela kako se u osnovnoj školi o Bartolu Kašiću uči u sedmom razredu, u povijesti hrvatskog književnog jezika.
“U sedmom razredu se uči o prvom tiskanom rječniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskog jezika.” – rekla je prof. Sanja Rumora. Prof. Hrvoje Crljenko je naveo kako u Osnovnoj školi Jurja Dalmatinca postoje izvannastavne aktivnosti sa zavičajnim temama među kojima je i Bartol Kašić kao pisac i Pažanin koji je dao velik doprinos razvoju hrvatskog jezika.