Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Za neke priče je zadnji tren

Autor: Ivan Stagličić

26.01.2010. 23:00
Za neke priče je zadnji tren

Foto: Sebastian GOVORČIN



Želimo spriječiti da priče naših stradalnika ne umru zajedno s njima jer među njima je mnogo starijih osoba, ističe Ivana Haberle


Udruga “Žene u Domovinskom ratu” Zadar nastavlja sa svojim programom izdavačke djelatnosti. Tijekom ove godine svjetlo dana bi trebale ugledati nove tri knjige sa specifičnom tematikom ženskog pogleda na zbivanja tijekom Domovinskog rata i njihovog sudjelovanja u njemu. Prva će biti zbirka domoljubnih pjesama “San prognanika”, autorice Anke Birkić s osamdeset i tri pjesme s motivima prognaničke sudbine koja uskoro ide u tisak i u javnosti bi se trebala pojaviti početkom mjeseca ožujka.
U udruzi također rade na dovršetku projekta knjige ratnih prisjećanja žena sa zadarskih otoka. Kako nam je kazala predsjednica Udruge Ivana Haberle, riječ je o izdanju u kojem će se otkriti mnogi detalji dosad nepoznati široj javnosti.
– Malo tko danas zna da se tijekom rata, na inicijativu fra Penzara, krvavo rublje i plahte iz zadarske bolnice tijekom rata, noću brodovima vozilo na otok Ugljan, u Preko i Poljanu, gdje su ga prale tamošnje žene. Pralo se na starinski način – u moru i iskuhavalo na otvorenom, a glačalo sa starim šumprešima na ugljen i žeravicu i opet noću brodovima vraćalo u bolnicu, otkrila nam je Ivana Haberle. U knjizi će biti govora i o Psihijatrijskoj bolnici Ugljan koja je tijekom rata služila kao rodilište i u kojoj je rođeno sedmero djece. Neko vrijeme je tamo bilo smješteno i tisuću prognanika iz BiH. Jedno od glavnih smještajnih središta za prognanike bila je Kukljica, a u Kalima su se oformili prvi naoružani brodovi, začetak Hrvatske ratne mornarice.
– Zasad je najbolji odaziv u Preku i Poljani, ali očekujemo da će se uključiti i žene iz drugih mjesta s Ugljana i Pašmana, rekla nam je Haberle od koje saznajemo i za treći izdavački projekt Udruge, a to je knjiga uspomena žena iz kopnenoga dijela Zadarske županije na kojoj se također radi. Želja je da se obuhvati što više priča iz svih mjesta, a dosad se prikupila građa iz Benkovca, Bulića, Bruške, Jasenica, Lišana Ostrovičkih, Medviđe, Novigrada, Paljuva, Podluga i Poličnika.
– Želimo spriječiti da priče naših stradalnika ne umru zajedno s njima jer među njima je mnogo starijih osoba. Potresno svjedočanstvo pokojne Grle Pedić iz Paljuva ovako je ostalo zabilježeno. Ima tu mnogo stradanja o kojima se uopće ni ne govori, a kamoli da bi se nešto poduzelo. A mi imamo priču žene iz Bruške koja je preživjela strijeljanje, priče teških stradanja iz Medviđe ili Lišana Ostrovičkih gdje su prve granate počele padati u srpnju 1991., naglasila je Ivana Haberle.


 POZIV ŽENAMA IZ SVIH KRAJEVA ZADARSKE ŽUPANIJE




Pripadnice Udruge pozivaju žene iz svih krajeva županije da im se jave na telefon Udruge 091/490-0011, a starije osobe koje ne mogu same zabilježiti svoja sjećanja, mogu pozvati da se njihova priča snimi na diktafon i potom zabilježi. Do kraja ove godine bi tako zadarska i hrvatska javnost mogla biti bogatija za još tri izdanja s vrijednim dokumentarnim svjedočanstvima koja su podjednako zanimljiva i poučna starima i mladima.