Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Otočani samo plaču, a država donosi direktive

26.01.2012. 23:00
Otočani samo plaču, a država donosi direktive


Očekujemo da ćemo kroz Otočni sabor usuglasiti otočnu politiku i ravnopravno komunicirati s predstavnicima izvršne vlasti na razini države. Želimo dvosmjernu komunikaciju, ne jednosmjernu u kojoj otočani samo plaču, a država, s druge, strane donosi direktive bez konzultacija s nama, kaže načelnik Općine Tkon Danijel Katičin


Inicijativna sjednica za izbornu skupštinu Otočnog sabora održana je jučer u prostorijama Mjesnog odbora Jazine 2. Na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici otočnog civilnog, javnog i gospodarskog sektora donesen je dnevni red izborne skupštine koja će se održati 9. veljače u hotelu Kolovare i na kojoj će biti izabran novi predsjednik, dopredsjednik, tajnik udruge te članovi vijeća i nadzornog odbora. Time bi nakon četiri godine mirovanja Otočni sabor ponovno krenuo u borbu za razvoj hrvatskih otoka.
(Ne)povezanost s kopnom
– Gorući problem nas otočana je legalizacija objekata i neriješeni katastri. Mi sutra ulazimo u EU. Jedan poduzetnik, poljoprivrednik ne može ništa tražiti ako nema sređene papire jedan kroz jedan. To je temelj koji treba izgraditi ako želimo pokrenuti gospodarstvo na našim otocima. Također treba raditi na boljoj povezanosti otoka i tražiti da jedinice lokalne samouprave raspolažu pomorskim dobrom. Zbog sveopće centraliziranosti novac ide u Zagreb, i vrlo malo ga se vraća jedinicama lokalne samouprave koje su ga zaradile, kaže kandidat za predsjednika i pokretač ponovnog djelovanja Otočnog sabora Denis Barić.
Lenko Garbin, jedan od pokretača osnivanja Otočnog sabora i sadašnji vršitelj dužnosti predsjednika, kaže da je Otočni sabor u svojoj prvoj fazi djelovanja od 2001. do 2008. godine učinio puno za razvoj otoka te se sada aktualiziraju projekti na čiju potrebu je prvi predsjednik Otočnog sabora Zlatko Sorić davno ukazivao.
On se zalagao i za naseljavanje otoka i zadržavanje mladih na njima te bolju povezanost s kopnom. Sad govore o četiri brze brodske veze, a Sorić je o tome govorio prije deset godina. On je sastavio i program za održivi razvitak otoka.
Upravo zbog slabe povezanosti predsjednik MO Vrgada Eriden Livić kaže da situacija na otocima nije pet minuta prije, nego poslije dvanaest.
– U Hrvatskoj je šezdeset i pet otoka naseljeno, od čeka se većina nalazi u Zadarskoj županiji. Od njih su samo Ugljan i Pašman razvijeni jer su bolje povezani s kopnom. Stanje na Vrgadi je žalosno. Geografski smo tako blizu kopna, a u stvarnosti tako daleko kada je riječ o gospodarskim, kulturnim, političkim zbivanjima i planovima. Stječe se dojam da stanovnici kopna nas otočane tretiraju kao životne oblike nižeg ranga. Trend udruživanja otočana nije samo prisutan u Hrvatskoj nego i u EU. Otočani su svjesni da se trebaju izboriti da stanovnici kopna promijene način gledanja na njih, kaže Livić.
Otocima poseban status
– Nas otočana je malo pa nismo interesantni kao biračko tijelo u usporedbi s nekim drugim skupinama. Međutim, Hrvatska bez otoka ne bi bila ono što jest, pogotovo u turističkom smislu. I na razini EU otočani se ujedinjuju i bore da princip broja stanovnika ne bude važan kad je riječ o raspodjeli sredstava. Očekujemo da ćemo kroz Otočni sabor usuglasiti otočnu politiku i ravnopravno komunicirati s predstavnicima izvršne vlasti na razini države. Želimo dvosmjernu komunikaciju, ne jednosmjernu u kojoj otočani samo plaču, a država, s druge, strane donosi direktive bez konzultacija s nama, kaže načelnik Općine Tkon Danijel Katičin.
Ivan Gligora, osnivač i vlasnik Sirane “Gligora” iz Kolana na otoku Pagu, smatra da otoci trebaju dobiti poseban status u okvirima države.
– Nas otočane nitko ne kopnu ne razumije. Bilo bi pametno da otoci dobiju jednu zasebnu regiju. Ponovno pokretanje Otočnog sabora je odlična ideja. Kada budemo svi zajedno govorili o istim problemima, naše mišljenje će se više uvažavati i lakše će se ići naprijed, zaključuje Gligora.


 POLITIKA I SNAGA




Ideja da otoci postanu jedna regija je zanimljiva, ali praktično neostvariva, ocjenjuje načelnik Općine Tkon Danijel Katičin.
– Logično bi bilo da Zadar bude središte te regije, koji je i zemljopisni centar jadranske regije. Međutim, pored Rijeke i Splita to je teško izboriti. Nije stvar samo politike, nego i snage. To bi bila realna opcija kada bi Zadar i njegovo gospodarstvo mogli konkurirati Splitu i Rijeci u smislu da mogu ponuditi nešto slabije razvijenima, gospodarski razvoj i radna mjesta.


 TURIZAM – POKRETAČ OTOKA


Magistar ekonomskih znanosti Slavko Vitlov analizirao je gospodarsku sadašnjost i budućnost naših otoka te kaže kako je turizam ono što može pokrenuti život otočana. Prema njegovu mišljenju, razvoj turizma ne podrazumijeva novi val betoniranja otoka kroz apartmanizaciju i izgradnju hotela.
– Naše mogućnost su daleko veće nego što postižemo. Velik broj objekata stoji neiskorišten. Njihovo ponovnu stavljanje u upotrebu je stvar dobre organizacije i racionalnih ulaganja. Na turizam bi se nadovezale i druge djelatnosti, posebno poljoprivreda i ribarstvo.