Što to skrivaju zadarske riznice kulturnoga blaga?

I ove godine su brojni znatiželjnici odlučili iskoristiti popularnu manifestaciju Noć muzeja, kada već tradicionalno zadarski muzeji otvaraju svoja vrata posjetiteljima bez naknade

Zadarske ulice preplavili su brojni znatiželjnici koji su odlučili iskoristiti popularnu manifestaciju Noć muzeja, kada već tradicionalno zadarski muzeji otvaraju svoja vrata posjetiteljima bez naknade. Što to skrivaju zadarske riznice kulturnoga blaga Zadrani su imali priliku vidjeti u nekoliko muzeja, a prvi put i u Riznici samostana Sv. Frane. No, kako bi privukli što veći broj posjetitelja muzealci su se dosjetili te su organizirali i otvorenja različitih zanimljivih izložbi. U Muzeju antičkog stakla, kojem je ovo treća Noć muzeja, kao i treća godina rada, otvorene su dvije izložbe. Rektor zadarskog sveučilišta prof. dr. sc. Ante Uglešić otvorio je izložbu “Sa studentima arheologije” – 10 godina studentske prakse u organizaciji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Prije svečanoga otvorenja nekoliko riječi okupljenima je uputio i pročelnik Odjela za arheologiju Brunislav Marjanović.
– Iza svakog uspješnog arheološkog iskopavanja stoji ime voditelja pa se uspjeh iskopavanja vezuje za to ime ili još nekoliko njegovih najužih suradnika. Međutim u njihovoj sjeni ostaje jedan veliki broj onih sudionika bez kojih zapravo nema ni jednog arheološkog iskopavanja, sudionika toliko važnih da je njihov udio u opsegu i kvaliteti iskopavanja nemjerljiv, naravno to su studenti, kazao je Marjanović istaknuvši kako, što je vidljivo i iz izložbe, studenti zadarskog sveučilišta svoj posao obavljaju veoma učinkovito i savjesno.
Druga izložba otvorena u MAS-u sinoć bila je izložba nakita “Ex igne – Iz vatre” dizajnerice nakita Antonije Gospić kojoj je ovo treća samostalna izložba.
– Predstavljamo unikatni nakit, predmete koji su replika antičkog nakita, kao i jedan dio modernijih oblika – nakit koji je moja interpretacija u staklu i žici, kazala je Antonija. Na izložbi je tako predstavljeno 60-ak komada unikatnog nakita te ona ostaje postavljena do 17. ožujka. Sve dame razveselit će se jer je izložba prodajna, a da se radi zaista o unikatima mogli su se uvjeriti posjetitelji na radionici izrade staklenog nakita na plameniku u izvedbi autorice.
Osim ove dvije izložbe u MAS-u su posjetitelji mogli uživati i u radionici puhanja stakla Bojana Podhraškog i Marka Štefaneca, ali i koncertu klasične glazbe Gudačkog kvarteta “Blagoje Bersa”.
Glagoljica hit među posjetiteljima
Arheološki muzej Zadar za temu u povodu Noći muzeja je odabrao glagoljicu, odnosno bogatu glagoljsku baštinu svojstvenu baš zadarskom kraju. Glagoljica je bila predmet različitih interpretacija, od suvremenog plesa, dokumentarnih filmova, preko izložbe do zanimljive interaktivne radionice.
Zadarski plesni ansambl predvođen Sanjom Petrovski u prizemlju je izveo svoju dvadesetominutnu plesnu predstavu “Tri Marije hoehu”. Riječ je o interpretaciji kratke pjesme istoimenog naslova koja je početkom 16. stoljeća zapisana kurzivnom glagoljicom u Tkonskom zborniku pronađenom u samostanu na Ćokovcu. U izvedbi je sudjelovalo šest plesačica koje su svojim pokretom ispisivali glagoljska slova ove svjetovne pjesme.
– Za ovo je djelo najbolje kazati kako je riječ o tzv. “work in progress”, te kako se nadam da ćemo konačni oblik dovršiti ovog proljeća. Ideja nam je bila da spojimo povijest, suvremeni ples, pokret i kostime na kojima se također nalaze motivi glagoljice. Ovo je tek jedna od niza uspješnih suradnji koje je Zadarski plesni ansambl imao s Arheološkim muzejem Zadar, kazala nam je Sanja Petrovski.
Nastup zadarskih plesačica zvukovima je gonga pratila Milena Markovski.
Također u prizemlju muzeja održane su i dvije projekcije dokumentarnih filmova u produkciji “Istra filma”. Prvo je prikazan dokumentarni film “Šimun Kožičić Benja” koji je govorio o životu modruškog biskupa, rodom Zadranina koji je u svojoj riječkoj tiskari otisnuo šest glagoljskih knjiga. Potom je prikazan film “Hrvatski dragi kamen” o Bašćanskoj ploči, najpoznatijem hrvatskom glagoljaškom spomeniku.
No, sudeći po reakcijama posjetitelja, barem u prvim satima “Noći muzeja” najviše su pažnje privukle izložba “Glagoljica” i radionica “Mala škola i kviz glagoljice”.
– Opredijelili smo se večeras za glagoljicu budući da su Zadar i zadarski kraj glagoljaška meka u kojoj se glagoljica u upotrebi održala sve do 19. stoljeća. Izložili smo stare glagoljske knjige iz fonda Stalne izložbe crkvene umjetnosti, izradili natpise s pitanjima na temu glagoljice čiji su odgovori napisani glagoljskim slovima i brojkama, te na ovoj radionici zainteresirane posjetitelje učimo pisati glagoljicu, odnosno nastojimo kod njih pobuditi interes za ovo staro pismo i našu baštinu, kazala nam je Cvita Raspović, voditeljica Pedagoško-andragoškog odjela Arheološkog muzeja Zadar.
O šišmišima i drugim životinjama
“Život u sjeni – crtice iz Telašćice” naziv je predavanja koje je posjetiteljima Prirodoslovnog odjela NMZ-a održala Nikolina Baković, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi parki prirode Telašćica.
O šišmišima, također stanovnicima Telašćice, otkrila je kako postoji više zabluda. Jedna od njih je da se zapliću u kosu, što nije istina budući da ova životinjska vrsta zahvaljujući eholokaciji ima izvrsnu sposobnost snalaženja. Također, i mit da prenose bjesnoću trebalo bi uzeti s dozom rezerve:
– Šišmiši grizu kada se osjećaju ugroženo i pritom mogu prenijeti različite bolesti, među kojima i bjesnoću, no u Hrvatskoj takav slučaj još nije zabilježen, napomenula je Baković, kazavši potom i nešto više o sovama od kojih na Telašćici ima od najvećih pa do najmanjih. Sova ušara najveća je europska sova koja naraste do nevjerojatnih 70 centimetara visine. Ušara ima i najosjetljiviji slušni aparat među životinjskim svijetom, ali je zato izrazito osjetljiva na biocide. Tako je na Telašćici pronađeno nekoliko otrovanih primjeraka, kazala je Baković, otkrivši i to kako najmanja sova na Telašćici, ćuk, teži svega sedamdesetak grama.
Baković se osvrnula i na morske vrste, poput koralja koje se mogu naći u ovom parku prirode, kao i različite vrste riba, počevši od škarpina pa do murina. Sve to s pažnjom slušala je publika koja je dupkom ispunila dvoranu Prirodoslovnog odjela, a ništa manje interesa nije bilo ni na obližnjem postavu izložbe “Flora i fauna Jadrana”.
U sklopu Noći muzeja program je organiziran i u Gradskoj straži gdje je u Etnološkom odjelu zapjevao KUD “Kolajna” Zadar, a svoja vrata prvi puta u sklopu ove manifestacije otvorila je i riznica Franjevačkog samostana Sv. Frane u kojoj su posjetitelji imali prilike pogledati značajan broj eksponata od kojih je najvrijednije veliko slikano romaničko raspelo iz 12. stoljeća.

Izložba fotografija u Kneževoj palači

Kneževa palača ugostila je u sklopu Noći muzeja jednu izložbu. U krletkama Palače otvorena je izložba fotografija “Glas tišine” autora Gorkog Kurtina na kojoj je predstavljen jedinstveni svijet hrvatskoga podmorja.