Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Arhetipski roman nezavršenih životnih priča

26.01.2014. 23:00
Arhetipski roman nezavršenih životnih priča


Antonio Barišić u Zadru je prvi put gostovao u rujnu prošle godine sa skupinom mlađe generacije domaćih pisaca, kao gost književnog festivala Kalibar bestival u organizaciji ZaPisa i Algoritma, kada je čitao nekoliko ulomaka iz svog romana “Srest ćemo se opet”. Par mjeseci poslije, na nedavnoj dodjeli književnih nagrada Kiklop, za isti roman dobio je Kiklopa za debitantski roman godine koji je u Zadru promovirao, ovoga puta samo u društvu urednika Emira Imamovića Pirkea, prošli petak u Znanstvenoj knjižnici. Udruga neafirmiranih zadarskih pisaca ZaPis i ovoga su puta ugostili Barišića, pisca iz susjednog Šibenika, a kroz pitanja Želimira Periša, razgovor s urednikom Pirkeom i samim autorom te ulomke iz romana, posjetitelji su se mogli pobliže upoznati s ovim djelom.
“Srest ćemo se opet” roman je o tinejdžerima koji su prvo postali nesretni, pa tek onda počeli odrastati. Pisan jezikom kakvim govore njegovi junaci, jezikom generacije koja nije mogla birati ali je morala sudjelovati, ovaj tekst svojom skoro pa scenarističkom arhitekturom insajderski progovara o onima za koje se obično kaže kako su najveće žrtve rata: rođenima dovoljno rano da budu spremni za uniformu i dovoljno kasno da uopće razumiju zašto se oko njih ruše ljudi, kuće i države. Dvojica prijatelja, Krešo i Branko, Hrvat i Srbin, odjednom moraju postati neprijatelji. Priča je to o revoluciji koju su poveli očevi da bi im ona pojela djecu, ali i priručnik za razumijevanje traume generacije pregažene događajima.
– Priča je zapravo univerzalna, smještena je u Šibenik jer je to moj grad pa mi je tako bilo lakše pisati, ali može se smjestiti u bilo koji drugi grad i vezati uz bilo koji drugi rat. Činjenica je da je svatko od nas imao tog svog prijatelja koji je morao otići iz ovog ili onog razloga, rekao je autor. A upravo jer je ovo jedna od onih arhetipskih priča, koje se ponavljaju zapravo stoljećima u samo neznatno izmijenjenim varijantama, s drugim imenima likova, vremenom i mjestom radnje, najčešće reakcije čitatelja, na zapravo fikcionalnu priču, su prepoznavanje osoba i događaja.