Mustać: Pobijedili smo recesiju

Tribinom na temu Valorizacija Pomorsko povijesne zbirke započelo je obilježavanje 50. obljetnice potonuća tankera Petar Zoranić. Na samom početku okupljenima se, pozdravivši skup, kratko obratio dipl.ing. Ivan Paša, osnivač Tankerske plovidbe, a cijelu tribni moderirao je Nenad Marčina.
Uvodno izlaganje održao je kapetan Ive Mustać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe.
– Tankerska plovidba plovi punim jedrima, istaknuo je na početku svog izlaganja Mustać. Podsjetio je kako je godina preokreta u poslovanju, unatrag posljednjih deset godina, bila 2003., kada se nakon višegodišnje depresije prelazi u konjunkturu. Napomenuo je kako se Tankerska plovidba kroz to vrijeme našla pred zahtjevom da sve brodove s jednostrukom oplatom zamijeni s dvostrukom, što je iziskivalo velika financijska sredstva. Zadarski brodar ušao je u taj pothvat, ali još i više, istaknuo je Mustać, rasprodani su stari tankeri, a naručeni novi. Dolazi četvrti kvartal 2008. i početak recesije. Tankerska je prema riječima predsjednika uprave spremno ušla u krizu, racionalno poslujući, ne odustajući od zacrtanih planova, a oni predviđaju povećanje flote na 25 brodova. U međuvremenu, četiri bulk carriera su preuzeta, dva u Koreji, dva u kini, a do kraja 2012. izgradit će se još četiri za prijevoz naftnih derivata, dva u Rijeci, te dva u Koreji.
– Učinili smo dvije stvari. Grickajući našu akumulaciju i radeći novogradnju pobijedili smo recesiju, istaknuo je kapetan Ive Mustać dodajući kako se, prema pokazateljima, nazire izlazak iz krize, budući da je prvi kvartal ove godine prošao uspješno, a isto se predviđa i za drugi i treći. Iako, kaže, pomorski analitičari najavljuju izlazak iz krize tek 2012.

Nenad Marčina iz Udruge turističkih vodiča Donat, organizatora tribine, u ulozi moderatora ovoga je puta izabrao tematski vrlo atraktivne predavače koji su nazočnima nastojali približiti slojevitu i milenijski fundiranu baštinu pomorstva zadarskog akvatorija. Okvirna tema i povod tome je bila valorizacija pomorske zbirke i višekratni pokušaji osnivanja pomorskog muzeja u Zadru. Zadarsko područje je još od predantičkih vremena Liburna bilo značajno poprište pomorskih aktivnosti i jedno od poveznih središta sa ostalim dijelovima Sredozemlja. Naročit snažan zamah ono dobiva u novovjekovnoj povijesti,kada je sredinom prošlog stoljeća utemeljena zadarska tankerska tvrtka iniciravši postepeni razvoj flote koja prerasta u istinskog diva pomorstva i pomorskog gospodarstva na ovim stranama Jadrana i sredozemnog morskog bazena.
O počecima i tematskoj sistematizaciji pomorske zbirke doznali smo od njene voditeljice mr. sci. Grozdane Franov Živković. Zbirka je počela djelovati u Zadru 1960. prigodom 100-te obljetnice HAZU s namjerom utemeljenja Pomorskog muzeja koji nikad nije ovdje profunkcionirao. Sama zbirka je smještena u 3 velike dvorane i obuhvaća relevantne podatke i eksponate koji ilustriraju bavljenje pomorstvom u žitelja zadarskog otočja i priobalja. Muzeološki postav zbirke sadrži portrete znamenitih kapetana i pomoraca ovog kraja, makete brodova od srednjovjekovnih jedrenjaka do suvremenih tankera, slike i freske pomorskih bitaka, prikaz bratovštvina i cehovskih udruga pomoraca.
Sve nabrojeno i još štošta drugog materijala po ovdašnjem terenu bila bi dostojna baza za formalnopravnim osnivanjem Pomorskog muzeja u kojem bi isto bilo dostojno prezentirano javnosti. Primjerice, Zadar kao jedno od glavnih središta glagoljaštva i posjedište glagoljaških spomenika nema još prostora gdje bi ta materija bila dostupna na uvid stranim posjetiocima. Činjenica je da se glagoljska baština koja je cvala baš na ovom području, a nakon što se prođe kvarnersko područje, nigdje ne može spoznati i razgledati,smatra mr.Franov.
Na kraju tribine su svi predavači bili zahvalno na darovima koji ih simboličnim spojem vežu s morem i soli, koji su unikati iz radionice zadarskog Muzeja antičkog stakla. Sol je darovala Turistička zajednica iz Nina.

 VAŽNOST ZADRA NA SREDOZEMLJU

O dubokim povijesnim korijenima pomorstva na zadarskom priobalju i  otočju koji sežu sve do liburnskih vremena, prozborio je iskusni znalac ove  tematike hidroarheolog,prof.dr Zdenko Brusić. To bogatstvo pomorske  baštine se, prema dr Brusiću, najbolje može razaznati iz obilja hidroarheoloških nalaza kojima su prepuni brojni lokaliteti na gotovo svakom  našem otoku. Primjerice iz tog obilnog materijala izdvajamo prvi pisani  spomen Zadra iz vremena grčke kolonizacije Pharosa na otoku Hvaru u  kojem stoji da su žitelji Zadra prvi pohrlili u obranu toga otoka od tuđinskog  naseljavanja. Nadalje su tu dokumentirani dokazi o važnosti Zadra od davnih  vremena kao luke i punkta u transportu roba po Sredozemlju. Materijalnim  dokazima dolazimo do činjenica jačanja ostalih gradskih središta poput Nina  i Biograda, profiliranja vrsta brodovlja prilagodljivog ovdašnjim morskim  putovima (koka,serilla,condurra).

 POVIJEST ŠKOLOVANJE ZAPOČELA 1850.

O povijesti školovanja pomoraca i današnjem profilu Pomorske škole u  Zadru govorio je njen ravnatelj, ing.Svetko Perković. Svoje izlaganje započeo  je slikovitim prikazom različitih shvaćanja i aspekata pomorstva od  avanturističkih plovidbi u službi feudalnih vladara i u doba velikih geografskih otkrića novih kontinenata do novovjekih plovidbi započetih u  19.st. poduzimanih isključivo u komercijalne svrhe. Povijest školovanja  nautičkih kadrova u Zadru započinje 1850. a sustavno praćenje današnje  Pomorske škole u ovom gradu možemo koincidirati sa skromnim ustrojavanjem pomorske plovidbe na modernim osnovama iniciranim pionirskim poslanjem Ivana Paše ka formiranju tankerske flote na ovom dijelu  Jadrana.

 FENOMEN ASTRONOMSKIH TABLICA

Prof.dr Maksim Klarin je pojasnio fenomen astronomskih tablica nastalih  u benediktinskom samostanu sv.Krševana, a koje su važan segment u  primarnim uvjetima pomorske navigacije. Ove zadarske navigacijske tablice  valorizirane su i potvrđene su na Oxfordskom sveučilištu. Mogu se podijeliti  po povijesnim epohama i sadrže meteorološke podatke, te one o položaju  sunca,sazviježđa,nastanku kalendara. Od dr Klarina smo čuli i podatak da su  zadarske tablice znatno utjecale na povijest otkrića Amerike. Neki astronomski podaci sa ovih tablica su vidljivi i na zadarskom spomeniku  “Pozdrav Suncu”. (I. DOMINIS)