Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Jurica Šoša: Svi su izvođači opravdali moja očekivanja

26.08.2011. 22:00
Jurica Šoša: Svi su izvođači  opravdali moja očekivanja


Teško je govoriti o uspješnosti ili neuspješnosti koncerta, jer je za mene prije svega koncert uspješan ako je kvalitetno odsviran, a doista, svi su izvođači opravdali moja očekivanja


Ljeto kulture  bliži se kraju, a tako i kulturni festivali koji su nam  ove godine pružili bogat i  sadržajan program. I dok  još uživamo u najboljim filmskim ostvarenjima koja  nam donosi FilmForumZadar festival,  glazbene poslastice već su danima iza  nas. Uz koncerte suvremene glazbe koje nam je donijelo 17. Zadarsko kazališno ljeto zahvaljujući  našem najpoznatijem i najdugovječnijem festivalu  glazbe, 51. Glazbenim  večerima u Sv. Donatu,  gradom su i ove godine odjekivale najljepše skladbe  iz klasične glazbe u izvedbi  najboljih. Glazbene večeri  krenule su i s najvećim  budžetom od svih kulturnih festivala na našem području stoga nije ni čudno  da nam je otvorenje donijelo spektakl u izvedbi  Simfonijskog orkestra  HRT-a i to Simfonijskom  suitom Šeherezadom.   Najiščekivaniji i najposjećeniji koncert zasigurno  je bila veličanstvena opera  Rigoletto koja je održana u  prekrasnom ambijentu  Rimskog Foruma, a veliki  broj Zadrana i njihovih gostiju zasigurno je pogledao i  besplatni koncert Simfonijskog orkestra mladih Strasbourga održan na prostoru  ispred crkve Sv. Šime. Spomenimo još samo koncert  Zadarskog komornog orkestra pod ravnanjem genijalnog hrvatskog dirigenta Ivana Repušića koji je nagrađen  gromoglasnim pljeskom koji  je izvukao dvostruki bis.
Prodaja i stajaćih  mjesta
Posjećenošću i uspjehom  koncerata zadovoljni su i organizatori, pa tako Jurica  Šoša, umjetnički ravnatelj  Glazbenih večeri ističe kako  je ovogodišnji program ispunio sva očekivanja.
– Što se tiče posjećenosti  koncerata na to se ne  možemo žaliti jer su svi koncerti bili super popunjeni, a  za nekoliko njih smo morali  prodavati i stajaća mjesta.  Na prva dva koncerta Zagrebačkog kvarteta i Kubanskog ansambla Ars longa bilo  je po desetak praznih stolica  što smo i pretpostavljali jer  su koncerti bili jako blizu  jedan drugom te preblizu  operi Rigoletto za koju su se  Zadrani u ogromnom broju  opredijelili. Teško je svima  pratiti sve koncerte. Opet,  dva dana nakon opere je bio  orkestar u klaustru sv. Frane  sa 7. simfonijom Ludwiga  Van Beethovena, koji je bio  prekrcan, unatoč mojem  strahu od slabijeg odaziva.  Činjenica je da u špici turističke sezone od 15. srpnja  do 15. kolovoza za publiku  nema bojazni. Ove godine  sam se kao i lani, zbog zadarske publike, odlučio za  jako povoljne karte, pa je  najskuplja bila tek 80 kn.  Nadam se da je i to pridonijelo odličnoj popunjenosti  koncerata.
Eksperimentiranje s  novim prostorom
Na pitanje o najposjećenijem i najslabije posjećenom  koncertu što se uspješnosti  tiče odgovor ne iznenađuje.  Kako smo već pisali, opera  Rigoletto s tisuću popunjenih  mjesta nadmašila je apsolutno sva očekivanja.
– Teško je govoriti o uspješnosti ili neuspješnosti  koncerta, jer je za mene prije  svega koncert uspješan ako je  kvalitetno odsviran, a doista,  svi su izvođači opravdali moja očekivanja. Najposjećenija  je naravno bila opera Rigoletto koja je stvarno ispunila  sva očekivanja i od strane  publike i od strane struke.  Šteta što je nedostajalo stolica jer smo mogli prodati bar  još nekoliko stotina karata  više, kazao je Šoša.
Besplatni koncert Simfonijskog orkestra mladih iz  Strasbourga također je, zahvaljujući prometnom mjestu,  bio izuzetno dobro posjećen,  a publika se, uz one koji su  uspjeli uhvatiti sjedeća mjesta, konstantno izmjenjivala  okružujući orkestar sa svih  strana. Šoša je istaknuo kako je taj koncert bio svojevrsni eksperiment kojim se  htjelo isprobati jedan novi  prostor, ali i potaknuti jednu  tradiciju koncerata na otvorenom koja je vrlo uspješna u  nekim europskim gradovima.
– Koncert simfonijskog orkestra mladih iz Strasbourga  došao mi je kao naručen za  isprobavanje novog, doduše  ove godine još nezavršenog,  trga ispred sv. Šime. Unaprijed sam znao da će ulaz  biti slobodan, jer sam ansambl svojom kvalitetom ne  zadovoljava u potpunosti  moje umjetničke kriterije, a i  gostovali su u potpunost besplatno. Također su i na  Dubrovačkim ljetnim igrama  bili prezentirani kao poklon  koncert za publiku. Tako da  je to bio dobar, besplatan,  eksperiment za vidjeti da li  će se taj prostor u budućnosti koristiti kao koncertni.  Obzirom da je prolaz bio slobodan naravno da je bilo malo prometno, ali ljudi su  se zaustavljali i sjedali i pratili mlade svirače s pozornošću. Bilo bi lijepo kad bi se  Zadrani počeli navikavati na  takve tipove klasičnih koncerata, tzv. open air, koji su u  Europi jako popularni, a oni  u Bečkom Schonbrunnu ili  Berlinskoj šumi privuku desetke tisuća posjetitelja. Na  kraju smo došli do zaključka  da je prostor vizualno fenomenalan, ali da bi ipak zahtjevao intervenciju razglasa.
Uskoro monografija
Nakon bogatog festivala  organizatori već razmišljaju  o novim projektima, ali i o  slijedećoj godini i 52. Glazbenim večerima u Sv. Donatu. U tome bi im naravno  trebala pomoći i racionalna  financijska potrošnja. Prošle  godine Glazbene večeri završile su u plusu, a Šoša se  nada da bi tako moglo biti i  ove godine te se nada skorašnjem izadnju monografije  ovog dugovječnog festivala.
– Što se financija tiče, to je  uvijek bolna i teška tema  kod nas. Planirao sam i lanjsku godinu, isto tako i ovu  sad, da nam rashodi budu  manji od prihoda. Znate i  sami da su prihodi uvijek  nesigurni, a rashod kad se  napravi, on se ne može obrisati. Kad svi prihodi budu  naplaćeni trebalo bi ostati  dovoljno sredstava da  krenemo u realizaciju  monografije koju smo  malo stavili na čekanje  zbog naravno financijske  situacije u cijeloj državi.  Za sad su najveći problem  naplate svih obećanih i  potpisanih prihoda da  možemo isplatiti sve  troškove ovogodišnjeg izdanja festivala. Kad to  odradimo onda možemo  neopterećeno krenuti u  planiranje novih 52.  Glazbenih večeri na zadovoljstvo svih građana  Zadra, zaključio je Šoša.