Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Pravo na nadoknadu štete samo povrćarima u sustavu PDV-a

26.08.2011. 22:00
Pravo na nadoknadu štete samo povrćarima u sustavu PDV-a


Utvrđen je kriterij da pravo na nadoknadu mogu ostvariti samo oni proizvođači koji su u sustavu PDV-a i koji, baveći se profesionalno uzgojem, ostvaruju prihod od minimum osamdeset i pet tisuća kuna. Cijeli proces utvrđivanja ići će preko Ministarstva, kaže Tomislav Demo


Zaraza Escerichiom coli koja je prije par mjeseci uzrokovala niz smrtnih slučajeva u sjevernoj Europi, osobito u Njemačkoj, uzrokovala je drastičan pad prodaje povrća u EU. Najprije su na udaru bili poljoprivredni proizvodi iz Španjolske o kojima se nagađalo kao potencijalnim izvorima zaraze, što je kasnije opovrgnuto, no zbog ozbiljnosti situacije, kupci širom Europe smanjili su potrošnju svježeg povrća. Posljedice takvog ponašanja tržišta osjetilo su i hrvatski proizvođači. Uzalud su bila višestruka upozorenja ministra zdravstva Darka Milinovića, tako i poljoprivrede, Petra Čobankovića da je hrvatsko povrće potpuno zdravo i sigurno, pad prodaje, povezan sa sve nižim otkupnim cijenama uzrokovao je potrese u povrćarskoj proizvodnji.
Velike štete
Pošteđeni od ovih negativnih pojava nisu bili ni povrćari u Dalmaciji. Prema riječima Zlatka Zagorca, predsjednika Zajednice udruga hrvatskih povrćara, samo je u razdoblju od 5. do 31. srpnja ove godine u okolici Trogira bačeno od 20 od 25 tona krastavaca zbog cijene od 0,60 kn/kg, a ništa bolja situacija nije ni s paprikom, rajčicom i salatom.
 U Zadarskoj županiji također je zabilježeno više slučajeva velikih šteta koje su pretrpjeli proizvođači povrća, kao i prisilnog bacanja većih količina povrća, osobito krastavaca u smeće. Probleme su osjetili i u tvrtki MBM Turanj koji su dio svoje proizvodnje podijelili besplatno te mnogi privatni proizvođači, poput Maria Sunka iz Ribnice koji nam je kazao kako je zbog neopravdane panike prouzročene zarazom u dijelu godine u kojem normalno ostvaruje promet od osamdeset do sto tisuća kuna, ostvario samo šest stotina.
Štete koje su pretrpjeli proizvođači povrća u Europskoj uniji bit će im nadoknađene i u EU se s tim obeštećenjima otpočelo već u drugoj polovini proteklog mjeseca. Otplaćeno je više od 227 eura odštete. Zoran Kovač, predsjednik sekcije povrćara pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kazao je da hrvatski povrćari u europskom povrćarstvu sudjeluju sa 1 posto površine, a nadoknadu štete traže od Ministarstva poljoprivrede, jer RH još nije u EU. Odnosi se to na kulture rajčicu, krastavac, tikvicu, salatu i papriku. Ta šteta trebala bi povrćarima biti isplaćena u visini od 17 milijuna kuna. Pismeno je taj zahtjev Ministarstvu poljoprivrede uputio predsjednik HPK Darko Grivičić.
Pomoć profesionalcima
Ovaj tjedan o ovome se očitovalo i Ministarstvo poljoprivrede te se ministar i dopredsjednik Vlade, Petar Čobanković Petar Čobanković nakon sastanka s predstavnicima HPK, Zajednice udruga hrvatskih povrćara i Saveza poljoprivrednih udruga Hrvatske. Čobanković je tom prigodom najavio pomoć profesionalnim povrćarima kojima je to osnovno, a ne dopunsko zanimanje i generatori su i radnih mjesta u poljoprivredi, koji mogu dokazati da svoje povrće trže kroz legalne kanale.
U proračunu za to nisu planirana nikakva nova sredstva, već će se ona isplatiti iz sredstava rezerviranih za sanaciju određenih poremećaja na tržištu, najavio je Čobanković. Neslužbeno se moglo čuti kako povrćari špekuliraju s visinom šteta između 50 i 70 milijuna kuna.
Kako nam je kazao povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju Tomislav Demo, na rješavanju ovoga problema se radi, no do konkretnih rezultata, to jest isplate naknada šteta poljoprivrednicima, trebat će pričekati dok se ne iznađu odgovor na nekoliko bitnih pitanja.
– Utvrđen je kriterij da pravo na nadoknadu mogu ostvariti samo oni proizvođači koji su u sustavu PDV-a i koji baveći se profesionalno uzgojem ostvaruju prihod od minimum osamdeset i pet tisuća kuna. Cijeli proces utvrđivanja ići će preko Ministarstva. U tome ne bi trebalo biti problema, jer imamo sustav po kojem se vidi koliko tko ima zemljišta i kolika je shodno tome proizvodnja, kazao nam je Tomislav Demo i dodao:
– U ovom času ne bih ništa generalizirao, ali u tom pravcu se razgovaralo. Tu su svi elementi, treba još jedino iznaći sredstva, jer Ministarstvo nema posebne stavke predviđene za ovu svrhu. Tako se o ovome još moraju dodatno očitovati i u Ministarstvu financija, nakon što se utvrdi o kojim je iznosima riječ. Dakle, radi se o jednom procesu, koji je otpočeo, no još trebamo pričekati da vidimo kad će i na koji način biti okončan, ustvrdio je Demo.