Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Pitanje komunističkih zločina se i danas ciljano zaobilazi

Autor: Ivan Stagličić

26.08.2012. 22:00
Pitanje komunističkih zločina se i danas ciljano zaobilazi


Svaki njihov pokušaj da svoja nedjela ustrajno prikazuju kroz prizmu antifašističke borbe, nemušto je zavaravanje, zapravo puka smicalica kojom u konačnici razotkriva svu dimenziju izopačenosti. Provedba komunističko-revolucionarnih načela nije antifašizam, to je bila prvenstveno borba za uspostavu totalitarnog sustava koja je po svojoj naravi suprotna temeljnim antifašističkim odrednicama, zaključio je Zlatko Begonja


U Pučkom otvorenom učilištu “Dom na žalu” održno je predavanje dr. sc. Zlatka Begonje pod nazivom “Partizanski i komunistički teror i zločinstvo na zadarskom području 1944. – 1948.” čime je ujedno obilježen i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma. Nazočne koji su dvoranu u Domu na žalu ispunili do posljednjeg mjesta, pozdravio je načelnik Općine Ante Jerolimov te predao riječ predavaču.
U uvodnom dijelu svog izlaganja dr. Begonja je govorio o 3 glavna totalitarizma XX stoljeća: komunizmu, fašizmu i nacionalsocijalizmu, kako su se kronološki pojavili. Begonja je također upozorio kako su druga dva vojno poražena te se tako prema njima i odnosimo, dok komunizam nije te citirao 2 pitanja iz “Crne knjige komunizma”, tiskane u Francuskoj 1997.
Ubojstvo u Poljani
– Što smo znali o zločinima komunizma i što smo o njima htjeli znati? Takva se pitanja, naime, još uvijek nalaze u domeni tzv vrućih tema, koje se i danas pretežito ciljano zaobilaze unatoč tome što bi ih zbog cjelovite povijesne istine trebalo stalno otvarati i težiti njihovom konačnom i potpunom rasvjetljavanju. Dakako, ovdje iz razumljivih razloga to ne pretendiram činiti, ali zato namjeravam ukazati na neke činjenice koje potpomažu razotkrivanju povezanosti zločina s funkcijom uspostave, učvršćenja i održanja na vlasti komunističkog totalitarnog režima nakon završetka Drugog svjetskog rata, kazao je Begonja te potom upoznao okupljene sa slučajem Petra Proface iz Poljane koji se nekoliko dana nakon kapitulacije Italije vratio u svoje mjesto i htio se staviti na raspolaganje NOP-u, no ubrzo je nestao, a potom i ubijen, kako se kasnije saznalo, po nalogu Narodnooslobodilačkog odbora Sutomišćica, jer su odbornici, kako je kazao Begonja, “bez ikakve istrage i isključivo prema vlastitom nahođenju, uzeli sebi za pravo da zaključe kako je spomenuti Profaca bio fašista, a onda valjda i narodni neprijatelj zbog čega je trebao odmah biti smaknut.”
Begonja je potom govorio o situaciji koja je zavladala u Zadru nakon što su u njega ušle partizanske postrojbe i u kojemu su odmah počele djelovati snage za tzv “čišćenje terena” od zaostalih neprijateljskih postrojbi, premda takvih postrojbi nije bilo te se njihovo djelovanje sastojalo prvenstveno od terora i zločinstava nad civilima o čemu postoji i pisana dokumentacija samih tadašnjih vlasti. Nerjetko su se također i u Zadru, kao i u mnogim drugim gradovima i selima, održavala fiktivna suđenja za ljude koji su već prije toga bili likvidirani. O tome kakva je situacija zavladala u gradu svjedoči i dopis Gradskog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Hrvatske, Okružnom odboru USAOH-a iz prosinca 1944. iz kojeg je Begonja pročitao i slijedeće:
Nezadovoljstvo u Bokanjcu
– U čitavom gradu se osjeća da je malo opalo oduševljenje i često se nailazi radi raznih nepravilnosti u radu odgovornih na negodovanje u samim redovima omladine. U Bokanjcu se omladina pomalo udaljila od pokreta jer su u tom selu izvršena mnoga hapšenja pa se stoga s malo povjerenja gleda na naše pravosuđe i na Narodnooslobodilački pokret, citirao je Begonja te nastavio s izlaganjem o teroru koji je u to vrijeme zavladao Zadrom i njegovom najbližom okolicom, gdje se ljude po unaprijed pripremljenim popisima redovito uhićivalo noću i odvodilo u nepoznatom pravcu.


Na zadarskom području 26 jama




Prema današnjim saznanjima na zadarskom području postoji 26 jama u koje je bačeno tisuću ubijenih osoba, no osim toga je veliki broj žrtava bačen i u more. Sve ovo Begonja je doveo u vezu s izvorištima komunizma, kako u SSSR-u i drugdje te zaključio:
-Svaki njihov pokušaj da svoja nedjela ustrajno prikazuju kroz prizmu antifašističke borbe, nemušto je zavaravanje, zapravo puka smicalica kojom u konačnici razotkriva svu dimenziju izopačenosti. Provedba komunističko-revolucionarnih načela nije antifašizam, to je bila prvenstveno borba za uspostavu totalitarnog sustava koja je po svojoj naravi suprotna temeljnim antifašističkim odrednicama, zaključio je Zlatko Begonja kome su po kraju izlaganja okupljeni postavili više pitanja i iznosili svoja saznanja o žrtvama komunističkog terora u Preku i drugim mjestima.