Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

PROJEKT DALMATINSKA TUKA IDE DALJE

Autor:

26.09.2009. 22:00
PROJEKT DALMATINSKA TUKA IDE DALJE


U drugoj fazi istraživanja nastavljene su morfološke izmjere da bi se utvrdio intenzitet prirasta i izračunala krivulja rasta. Metodom slučajnog izbora mr.sc. Barać se odlučio za dva uzgajivača: Mariju Malbašu iz Ceranja Gornjih i Divnu Čačić iz Tinja, uzgajivače s najvećim brojem kljunova u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji
Projekt dalmatinska tuka napreduje, a to je ovog tjedna potvrdio relevantni tim stručnjaka u sastavu dr.sc. Anamarija Ekert Kabalin, voditeljica projekta, mr.sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), mr.sc. Sven Menčik iz Zavoda za stočarstvo te Šandor Horvat, publicist i autor knjige „Hrvatske baštinjene pasmine”, prvijenca na temu potrebe očuvanja nacionalne baštine udomaćenih pasmina.
Snimke i kontrola
Uz stručni tim nazočio je i majstor  fotografije i filma Boris Krstinić koji je desetak godina u maniri svjetskih majstora fotografije, snimao Lonjsko polje u svim uvjetima, bez obzira na godišnja doba i vrijeme. Spavajući u skromnom šatoru, po danu i po noći “lovio” je čudesne prizore u kojima otkriva božansku ljepotu netaknute i divlje prirode (249 vrsta ptica, 27 vrsta riba, 16 vrsta gmazova). Njegova višegodišnja fotoistraživanja objavljena su u dosad najraskošnijoj fotomonografiji o Lonjskom polju “Dan kao godina”, koja je prema mišljenju žirija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jedna od najljepših knjiga u 2006. g. Vjerujem da će snimke eminentnog fotografa koje je  prilikom obilaska uzgajivača domaćih tuka pravio od ranih jutarnjih sati pa sve do popodneva, također dobiti svoje priznanje i pridonijeti u karakterizaciji pasmine i mogućoj identifikaciji još jedne autohtone pasmine – dalmatinske tuke.
 Kako je mr.sc. Zdravko Barać, prvi put došao u kontrolu provođenja samog projekta, odnosno u njegovoj drugoj fazi provođenja, upoznat je s osnovnim pretpostavkama i ciljevima istraživanja, a potom i s uzgajivačima tuka i načinom rada na terenu.
Nastavljene morfološke izmjere
U prvoj fazi provedbe istraživanja identificirana su jata dalmatinskih tuka na 22 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-a) Zadarske županije te se odmah započelo s utvrđivanjem prosječnih fenotipskih (morfoloških i fizioloških) osobitosti tuka. Morfološke izmjere obuhvaćaju: utvrđivanje standardne boje, prosječne težine jedinki po spolu i dobi te izmjera duljina i širina pojedinih dijelova tijela, kao i osobine nesivosti.
U drugoj fazi istraživanja nastavljene su navedene morfološke izmjere, jedanput mjesečno da bi se utvrdio intenzitet prirasta i izračunala krivulja rasta. Metodom slučajnog izbora mr.sc. Barać se odlučio za dva uzgajivača, Mariju Malbaša iz Ceranja G. i Divnu Čačić iz Tinja, inače uzgajivače s najvećim brojem kljunova, ne samo među istraživanim gospodarstvima, nego u obje županije u kojima se provodi istraživanje (Zadarska i Šibensko-kninska).
Jato od 250 tuka Marije i Aćima Malbaše bilo je već prije sedam sati na ispaši i domaćini su vrlo susretljivo, kao i proteklih deset mjeseci prihvatili znatno uvećanu ekipu, ali i tuke nisu imale ništa protiv posjetitelja i blicanja ne samo profesionalnog aparata Krstinića, već i svih ostalih iz ekipe.
Marija i Aćim
Kada su nešto prije podne tuke došle na odmor i obavljene posljednje snimke mr.sc. Barać se u dužem razgovoru s uzgajivačima Malbaša upoznao s načinom uzgoja i tekućom problematikom.
– Uistinu, nemamo problema s uzgojem, posebice smo zadovoljni sa zdravstvenim stanjem tuka, rekla je Marija, a suprug Aćim je u šali dodao: – Naravno, ti nemaš, kad ja vodim najveću brigu oko njih, s njima sam stalno dok su na ispaši, a to znači da sam slobodan samo od 12 do 16 sati, ali uskoro, kako dan postaje kraći neće biti ni podnevnog odmora.
No, dobroćudnom i strpljivom Aćimu niti to neće biti teško, jedino ga malo zabrinjava hoće li uspjeti prodati sve te tuke, a kod kuće u selu još imaju jato dvomjesečnih tuka koje će samo zbog fotografiranja prvi put izaći u krš, ali ovih dana će i to mlado jato krenuti u ispašu.
Tužakanje u Tinju
 Za razliku od Malbaša, uzgajivači iz Tinja Divna i Frane Čačić ipak imaju malo veći problem.
– Ma, riješili smo mi taj problem, složni su supružnici, nastojeći izbjeći priču, ali na inzistiranje svih, osobito ljubopitljiva Šandora, Divna je ipak otkrila o čemu se radi. Naime, dok je bila posljednji dan u Varaždinskim toplicama na postoperativnom oporavku, prošlog mjeseca javili su joj se ukućani da je susjed podnio žalbu PU Benkovac zbog blizine objekta za smještaj tuka, a nakon toga uslijedila je i sudska zabrana te su morali izmjestiti tuke iz objekta i ispusta koji je graničio sa susjedom.
– Trenutačno su u garaži tijekom noći, a tijekom dana su u improviziranom ispustu uz sjevernu stranu obiteljske kuće. Interesantno je, kaže Frane, da ti isti susjedi također imaju staju i ovce, ali to ne smeta niti njima samima niti drugim susjedima, a kada bismo krenuli njihovim putem tada bi se ne samo u Tinju, nego u većini naših sela svi mogli međusobno tužakati, jer svako na selu ima jednu ili više vrsta domaćih životinja, zaključio je Frane, naravno, uz široki osmijeh jer se on jednostavno ne zna naljutiti.
Na pitanje mr.sc. Baraća o ekonomskoj računici, uzgajivači su složni da je utrošak hrane velik, ali se nadaju da će, ako ne bude drugih neprilika, a plasman tuka dobar, ostvariti prihod.
– Ali, ni očekivani ekonomski učinak ni porast prihoda nisu jedini moto našeg gospodarstva, kazala je Divna te dodala:
– Mene osobito, ali i sve moje, primjerice svekrvu, kćer Ines i unučice Anamariju i Saru, a da ne spominjem Franu, iznad svega ispunjava taj posao oko tuka, počevši od skupljanja jaja i valenja, a posebice  praćenja rasta i napredovanja pa njihove privrženosti. Nije tuka bez pameti, kako se kaže u narodu, itekako ona dobro prepoznaje i sluša onog tko o njoj brine, s osobitim žarom naglasila je Divna, kao da osjeća naše nepovjerenje pa nas želi uvjeriti.