Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Težnja nam je što više zahvatiti zadarski filološko-kulturni i društveni krug

26.09.2011. 22:00
Težnja nam je što više zahvatiti zadarski filološko-kulturni i društveni krug


Želim naglasiti kako nam je težnja da se u sklopu općih tema zahvaća i zadarski filološko-kulturni i društveni krug što se i do sada afirmira kroz priloge sudionika, a što će, uvjeren sam, poprimiti tradicionalno obilježje znanstvenog skupa, odnosno zbornika


U Zadru će se 30. rujna i 1. listopada 2011. godine održati četvrti po redu Zadarski filološki dani koje Sveučilište u Zadru organizira svake dvije godine u našem gradu. U sklopu ovogodišnjih filoloških dana bit će predstavljen i zbornik Zadarski filološki dani 3 koji donosi pregled radova s proteklih, trećih Filoloških dana održanih 2009. godine.
U povodu predstavljanja zbornika razgovarali smo s glavnim urednikom zbornika Zadarski filološki dani 3. prof. dr. sc. Šimunom Musom, dugogodišnjim sveučilišnim profesorom koji radi na sveučilištima u Zadru i Mostaru gdje drži kolegije iz Novije hrvatske književnosti i metodike nastave književnosti. Osim nastavnog rada organizirao je, zajedno sa suradnicima,  brojne znanstvene skupove kakav je bio Zadarski filološki dani 3, a također je i glavni urednik zbornika radova s više skupova. Glavni je urednik časopisa „Hum”, časopisa humanističkih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te član uredništva nekoliko časopisa u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Urednik je u Školskoj knjizi Zagreb – Školskoj nakladi Mostar, član uredništva edicije „Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga”, Matica hrvatska, Sarajevo. Autor je više knjiga i niza znanstvenih i stručnih članaka; priredio je na desetke knjiga, a mnogima je i urednik.
Dani sjećanja na hrvatske značajnike
Jedno vrijeme profesor Musa bio je pročelnik Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, a prije toga dekan Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, inicijator i utemeljitelj više studija te pokretač projekta poslijediplomskog studija „Jezici i kulture u kontaktu”, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru.
Zahvaljujući svom bogatom iskustvu i radnom angažmanu, profesor Musa i ovaj je zadatak odradio krajnje profesionalno i uspješno, a s nama je porazgovarao o tome kome je zbornik namijenjen i što su novo u znanosti donijeli Zadarski filološki dani 3.
Dakle, ovih je dana izišao zbornik Zadarski filološki dani 3, što biste rekli o koncepciji Zadarskih filoloških dana koji su rezultirali tim zbornikom?
– Zadarske filološke dane kao znanstveni skup pokrenuo je Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru u cilju okupljanja filologa različitih motrišta, znanstvenih interesa i pristupa usredotočenih na kroatističko-slavističku tematiku koja nudi širok izbor relevantnih pitanja s filološkoga obzorja. Ovaj zbornik proistek je trećih Zadarskih filoloških dana održanih u Zadru i Ninu 5. i 6. lipnja 2009. godine na dvije teme, i to: Slaveni i Mediteran – a) književne teme i b) jezične teme i Ljudevit Gaj kao druga tematska cjelina koja objedinjuje i jezikoslovne i književno-znanstvene priloge. Tematska cjelina Slaveni i Mediteran koja donosi kroatističko-slavističke priloge široka je i zanimljiva osnova za proučavanje slavensko-mediteranskih dodira i veza ne samo u području jezika i književnosti nego i u povijesnom, socio-kulturnom i drugom pogledu. S druge strane ova znanstvena manifestacija predstavlja i dane sjećanja na hrvatske značajnike i njihova djela u povodu određenih obljetnica kao što je ovdje slučaj znanstvenog tematiziranja Gaja o dvjestotoj obljetnici njegova rođenja. Osim toga želim naglasiti kako nam je težnja da se u sklopu općih tema zahvaća i zadarski filološko-kulturni i društveni krug što se i do sada afirmira kroz priloge sudionika, a što će, uvjeren sam, poprimiti tradicionalno obilježje znanstvenog skupa, odnosno zbornika.
29 članaka
Možete li nešto određenije reći o samome zborniku, kako je tekao posao pripreme zbornika, broju i vrsti priloga, koordinaciji, tisku itd.?
– Svi sudionici posla na zborniku od autora, recenzenata, mjerodavnih pojedinaca i tijela kao što je sveučilišno Povjerenstvo za izdavačku djelatnost, Odjel za kroatistiku i slavistiku i uredništvo samoga zbornika, a osobito tajnica uredništva, pravodobno su izvršavali obveze i bili dobronamjerni, učinkoviti i toleranti. I sami poslovi lekture i korekture kao i grafičke pripreme i tiska tekli su u punoj i dobronamjernoj suradnji i uvažavanju, što se i vidi, vjerujem, po kvaliteti zbornika. Budući da sam već spomenuo tematiku zbornika, mogu samo dodati kako je uvršteno sve skupa 29 članaka, 11 jezikoslovnih i 18 s područja književnosti, različito kategoriziranih, ali redom vrijednih i poticajnih. Zbornik obaseže 536 stranica računajući sve od impressuma do kazala imena; svi članci su metodološki ujednačeni, popraćeni sažetcima na hrvatskom i jednom stranom jeziku i kategorizirani.
Možete li možda izdvojiti neke od radova koji su objavljeni u zborniku?
– Već rekoh kako su to vrsni radovi, a dodajem da su to radovi znanstvenika iz većine hrvatskih sveučilišta i drugih znanstveno-istraživačkih ustanova; vrlo zanimljivi i znanstveno relevantni radovi koji predstavljaju vrijedne prinose filološkim znanostima. Ne bih izdvajao ni jedan od tih radova – bolje da sami pogledate u zborniku i uvjerite se kakvi su ti članci.
Pa može li se ipak nešto određenije reći o tim radovima?
– Velika tema kao što je Slaveni i Mediteran svakako da je omogućila sudionicima različitih filoloških usmjerenja elaboraciju različitih filoloških pitanja. Kad je riječ o književno-povijesnim i književnoteorijskim radovima, ima tu niz suvremenih tema kao i onih iz književne prošlosti; niz različitih članaka s obzirom na stilove i razdoblja te književne pokrete procese i fenomene, a najviše je radova glede književnoestetskih prinosa pojedinih književnika. Svakako da su i jezikoslovne teme zanimljive a ima ih i s povijesnog, dijalektalnog, standardološkog i stilskog područja.
Rasvjetljavanje dosadašnjih istraživanja
Što za znanost predstavljaju ovi radovi?
– Kroz svoje priloge sukladno interesima, mogućnostima i usmjerenju autora ovi radovi zapravo rasvjetljavaju, dopunjuju, ispravljaju i potiču dosadašnja istraživanja često donoseći i posve nove spoznaje na znanstvenom planu. U tome i jest razlog pokretanju i održavanju Zadrskih filoloških dana, kao i objavljivanju zbornika.
Može li objavljivanje u ovom zborniku biti odskočna daska za znanstveno napredovanje?
– Pa zbornik je i rađen sukladno zahtjevima vremena i društvenim potrebama, poglavito zbog interesa profesora i suradnika Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, misleći pritom i na druge odjele našeg Sveučilišta, kao i druge visokoškolske i znanstvene ustanove u Hrvatskoj i izvan nje. Znanstveni skup, a i zbornik, otvoreni su svim zainteresiranima koji mogu ponuditi kvalitetne priloge. I, sasvim je normalno da ti članci, pored sadržajne vrijednosti, budu valjano oblikovani, metodološki cjeloviti i posve opremljeni kako bi sukladno zakonu i Pravilniku Nacionalnog vijeća za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja mogli biti adekvatno vrednovani. Dakle, ovaj skup rezultirao je zbornikom koji odgovara tim zahtjevima i koji daje, ovisno o kvaliteti rada, mogućnost napredovanja.
Uskoro će se održati i predstavljanje zbornika Zadarski filološki dani 3?
– Kako se približavaju Zadarski filološki dani 4, koji će se održati 30. rujna i 1. listopada 2011. godine u Zadru i u mjestu Kolan na Pagu, u tom će se povodu predstaviti zbornik Zadarski filološki dani 3, i to u Zadru 30. rujna 2011. godine u dvorani Znanstvene knjižnice s početkom u 19.30 sati. Molim, kolegice i kolege, studente, nastavnike i suradnike s cijelog Sveučilišta, kao i sve druge zainteresirane da nazoče predstavljanju.