Iako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji baza podataka o ljudima koji su zbog prekomjernog posla i stresa na poslu oboljeli ili umrli, stručnjaci upozoravaju da je takozvani karoshi sindrom itekako prisutan. Tim problemom koji je nekoć bio karakterističan za Japan i druge azijske zemlje, ali i Afriku i Južnu Ameriku, društvo u kojem vlada kapital donijelo je i na naše prostore.
Dvije pojavnosti mobinga
Vedran Uranija, pravni zastupnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe kako u zadarski ured SSSH svakim danom dolazi sve više radnika koji se žale na neljudske i protuzakonite uvjete rada na koje ih poslodavac ili još češće nadređeni prisiljavaju.
– Najveći problem je što radnici trpe sve dok im zaista ne dođe voda do grla. Boje se prijaviti problem kako im nakon toga ne bi bilo još i gore, kako ne bi dobili otkaz, bili premješteni na radno mjesto nižeg ranga i slično. A onda im se s vremenom sve to počne odražavati na zdravlje, dođu pred zid pa zapravo nemaju izbora, već zatražiti pomoć. Naši zakoni do nedavno nisu bili dobro regulirani pa su radnici bili u nepovoljnom položaju, ali je danas situacija sasvim drugačija. Zakon danas poznaje pojmove mobinga, diskriminacije na radom mjestu i slično, kaže Uranija ističući kako su nepovoljnim uvjetima, a najčešće iscrpljivanju prevelikim obavezama i prekovremenim radom koji prelazi zakonom dozvoljene okvire, najviše izloženi djelatnici u ugostiteljstvu, trgovini, prometu i turizmu.
– Radnici nam dolaze tražiti pomoć kad su izloženi mobingu više od godine dana, kad već imaju zdravstvene probleme i kad posljedično zbog toga stradavaju i njihove obitelji. No, i tada su u strahu i mole za diskreciju, ne žele da njihov slučaj iziđe u javnost jer se boje revanšizma poslodavaca i ostajanja bez posla, kaže Uranija navodeći kako mobing u praksi ima dva oblika pojavnosti – kad poslodavac radnika zatrpava poslom te kad radnik sam uzima više posla nego što ga realno može odraditi.
– Prvi oblik mobinga je kad poslodavac ili nadređena osoba pod prijetnjom otkaza dovodi radnika u situaciju da mora raditi poslove za koje realno nije fizički spreman, kad radnika prisiljava na prekovremeni rad i izvan zakonskih okvira, a onda taj rad ne plaća i ne evidentira. Drugi oblik mobinga je kad radnik sam radi više nego može i onda ostaje prekovremeno kako bi to riješio, ističe Uranija navodeći kako to radnici čine u strahu od gubitka posla i pred nadolazećom konkurencijom, odnosno u želji da pokažu da vrijede, mogu i žele raditi. Uranija upozorava kako dugoročno takva situacija vodi u katastrofu te da je potrebno problem ozbiljno shvatiti i poduzeti zakonske mjere da se neželjene posljedice spriječe. A kao neželjenu posljedicu ističe upravo utjecaj prekomjernog rada i stresa na poslu na zdravlje ljudi. Javlja se i sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu.
Vozit će do 65?
– Omjer umirovljenika naspram radnika danas je 1:1, a 1990. godine bio je 3:1. To nikako nije dobro, a ne poduzmu li se preventivne mjere na vrijeme moglo bi uskoro biti još i gore, naglašava Uranija pozivajući sve relevantne čimbenike počevši od sindikata, civilnih udruga za zaštitu ljudskih prava, udruga poslodavaca, nadležnih inspekcija i sudova da se ozbiljno uhvate u koštac sa sindromom suvremenog svijeta u kojemu živimo. Također, apelira i na sve potlačene radnike da što prije prijave problem bilo sindikatima ili nadležnim institucijama ističući kako je pravovremena reakcija pola rješenja problema.
– Danas imamo i zakon koji prepoznaje taj problem, a osim toga i mogućnost mirenja izvan sudova. Naime, zbog premalog broja takvih slučajeva na sudu i nedovoljno educiranih sudaca još uvijek nemamo ujednačenu sudsku praksu pa su radnici u neizvjesnosti sve do presude. Nisu sigurni kako će njihov slučaj završiti ni što ih nakon toga čeka, upozorava Uranija, a sličnog mišljenja je i njegov sindikalni kolega Stjepan Lisičar koji se osvrnuo na problem vozača.
– Nedavno smo imali pregovore u kojima se mi iz sindikata zaležamo da se vozačima ne ukine beneficirani radni staž i da vozači rade maksimalno do 60. godine. Ide se na usklađivanje s EU, a ne vodi se računa da uvjeti u našim vozilima nisu isti, kao ni plaće. Vozači su sve više izloženi stresu jer poslodavci misle na profit, smanjuju broj zaposlenih, a onda imate situaciju da vozač autobusa sam mora i naplatiti karte putnicima, kaže Lisičak dodajući kako je vrlo mali broj profesionalnih vozača koji odlaze u redovitu mirovinu već sada.
– Zbog nepovoljnih uvjeta rada većina vozača odlazi u prijevremenu mirovinu zbog profesionalnih oboljenja. ako ukinu beneficirani radni staž mislim da ćemo se naći u situaciji da niti jedan vozač neće otići u redovitu mirovinu. Zamislite da na dugoj liniji autobus vozi vozač star 65 godina. To nije rizik samo za njega i njegovo zdravlje već i za putnike, ističe Lisičak dodajući kako je neto plaća vozačima autobusa prosječno tri i pol tisuće kuna. Napominje kako imaju terenske dodatke no da to nije isto, te da se na taj način samo zadovoljavaju neke norme koje nameće EU.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE