Zadarska djeca pred televizijom više od 5 sati!

Neselektivno gledanje televizije, kada se ispred ekrana provodi i po nekoliko sati, nazivamo ovisnošću o medijima, odnosno o televiziji, a osobito je to zabrinjavajuće jer se radi o djeci. Mi smo u Zadru, naime, dobili podatak kako 90 posto roditelja uopće ne razgovara s djecom o televizijskom programu, upozorava dr. Miliša

Prema izvješću organizacije za suradnju i razvoj (OECD), čije rezultate prenosi Banka magazin, nakon Amerikanaca i Grka, a uz Dance i Poljake, Hrvati su u samom vrhu kada se govori o vremenu provedenom pred televizijskim ekranom. Na gledanje televizije oni u prosjeku troše četiri sata dnevno ili 28 tjedno. Najviše vremena pred ekranom provedu Amerikanci i to do osam sati dnevno, dok Grci za ovu aktivnost tijekom dana izdvajaju šest sati. Pa iako pruža brojne informacije i mnoge korisne sadržaje, stručnjaci konstantno upozoravaju na negativne posljedice prekomjernog i neselektivnog korištenja televizije, naročito kada su u pitanju djeca i mladi. Pritom posebno zabrinjava što oni uglavnom gledaju programe za odrasle, a njima namijenjene obrazovne sadržaje sve rjeđe.
Programi prepuni nasilja
Potvrđuje nam to i sveučilišni profesor dr. Zlatko Miliša, navodeći podatak kako na zadarskom području do 12 posto djece sedmih i osmih razreda pred televizorom sjedi čak više od pet sati. Riječ je o pravoj ovisnosti, no za razliku od zemalja EU-a, u Hrvatskoj još uvijek nema literature, ali ni stručnjaka koji bi tretirali takav problem medijskih ovisnosti. Upravo ovom temom bavi se priručnik koji priprema dr. Miliša u suradnji s još dvoje autora – Nenadom Vertovšekom i Mirelom Tolić, radnog naziva “Prevencija ovisnosti o medijskim manipulacijama”.
– Neselektivno gledanje televizije, kada se ispred ekrana provodi i po nekoliko sati, nazivamo ovisnošću o medijima, odnosno o televiziji, a osobito je to zabrinjavajuće jer se radi o djeci. Mi smo u Zadru, naime, dobili podatak kako 90 posto roditelja uopće ne razgovara s djecom o televizijskom programu. Televizija je odavno postala kućepaziteljica, vodi u stanje pasivnosti i servilnosti, ističe dr. Miliša upozoravajući na brojne reality show programe, reklame i filmove prepune nasilja kao najpogubnije za svijest mladih, dok je istovremeno emisija informativnog i edukativnog sadržaja sve manje.
Sve manje obrazovnog programa
– Emisije koje se danas nude, sve su rjeđe obrazovne, a sve više zabavne i manipulativne. Konkretan primjer su situacije u kojima televizijski novinari postaju zvijezde, što je nedopustivo. Razni show programi koji nude voajerstvo, emisije u kojima djeca pjevanjem i izgledom imitiraju odrasle, redom ostavljaju pogubne poruke – ne biti svoj nego nečiji, ističe dr. Miliša ponavljajući kako se privatnost i dostojanstvo narušavaju u mnogim televizijskim sadržajima.
A brojna istraživanja pokazuju i kako prekomjerno gledanje televizije smanjuje osjećaj sreće i zadovoljstva. U mnogim TV serijama i reklamama nude se idealizirane slike, koje zapravo imaju jako malo veze s realnošću, upozoravaju znanstvenici. “Ovisničko” gledanje televizije djeluje i na koncentraciju i sposobnost učenja kod djece, utječe na ponašanje, a među ostalim, vezuje se uz brojne druge probleme poput slabljenja vida ili pretilosti. Naviku neprestalno upaljenog televizora ističe se, potrebno je odbaciti, a kada su djeca u pitanju, uloga roditelja u tome je velika.
– Najgora stvar je nezainteresiran i indiferentan roditelj, a takvih nažalost ima jako puno. Od roditelja se traži odgovornost, ali i njih netko treba savjetovati i zato sam jako zadovoljan što u Zadru imamo obiteljsko savjetovalište. Također, u priručniku kojega upravo dovršavamo, mi detaljno iznosimo praktične vježbe i upute roditeljima kako razgovarati s djecom o sadržajima koji nisu odgojni i primjereni te ističemo da televizija nema što raditi u dječjoj sobi, kaže dr. Miliša, pojašnjavajući kako je priručnik koji se bavi problemom medijske ovisnosti te bi uskoro trebao biti objavljen, nastao kao rezultat, odnosno pojednostavljeni oblik knjige “Mediji i mladi”, a namijenjen je kako roditeljima, tako i nastavnicima te mladima, osobito učenicima završnih razreda osnovne te prvih razreda srednje škole.

 NAPRAVITI PLAN GLEDANJA TELEVIZIJE

Kako bi se izbjeglo nekontrolirano, ovisničko gledanje televizije i nasumično biranje kanala te kako bi vrijeme provedeno pred malim ekranom bilo kvalitetnije, stručnjaci ističu nekoliko bitnih savjeta. Prije svega, potrebno je napraviti plan gledanja, odnosno televizor ne bi trebao biti uključen tijekom cijelog dana, već onda kada se prikazuje emisija, film ili drugi sadržaj koji se želi pogledati. Vrijeme koje bi se inače provelo pred televizorom vrteći programe, zamijeniti se može nekom drugom zanimljivom aktivnošću – druženjem, šetnjom ili nekim hobijem.
Također, preporuča se da roditelji gledaju televiziju zajedno s djetetom, razgovaraju i komentiraju sadržaj, kako bi saznali koje crtiće, serije i emisije njihovo dijete voli, odnosno kako bi mogli procjeniti koliko su one korisne.