Uzgajivači dagnji ne strahuju od termoelektrane

Proizvođači školjki i stanovnici ovog dijela Zadarske županije naglašavaju da sada treba čekati studiju utjecaja na okoliš. Općenito nemaju ništa protiv izgradnje termoelektrane. Ona će zasigurno pridonijeti razvoju ovog kraja i zapošljavanju ljudi, mišljenja su Goran Anić iz Ribnice u Kruševu i uzgajivač školjki u Novigradskom moru Branimir Baždarić
Uzgajivači školjki u Novigradskom i Karinskom moru ne strahuju od planirane izgradnje plinske elektrane na prostoru općine Jasenice, koja bi za potrebe svog rada koristila vodu iz Zrmanje i nakon toga ponovno ispuštala u rijeku koja se ulijeva u Novigradsko more. Plinsku termoelektranu, snage do 500 MW kod bivše Tvornice glinice gradila bi tvrtka IGH Lux energija, tvrtka kći zagrebačkog IGH-a, a nedavno je u Jasenicama održana stručna prezentacija Studije utjecaja na okoliš na kojoj se dio zainteresirane javnosti upoznao s projektom.
Iako je opće mišljenje javnosti da je plin čišći energent od ugljena i mazuta, opreza nikada naodmet kada je u pitanju zaštita okoliša. Posebno se to odnosi na zatvorena mora kao što su Novigradsko i Karinsko. Taida Garibović, ekologinja i biologinja mora, članica Glavnog odbora Udruge “Eko-Zadar”, svojim je znanstvenim radom “Utjecaj razvoja obale na biološku raznolikost, kvalitetu mora i strukturu staništa u Novigradskom moru i donjem dijelu Velebitskog kanala” utvrdila da Zrmanja najviše utječe na Novigradsko more kade je riječ o unosu nutrijenata.
– Moje istraživanje pokazalo je kako nema razlike između razvijenog i nerazvijenog dijela obale što se tiče unosa nutrijenata. Razlog tome je što na istraživanom razvijenom dijelu obale nema direktnih ispusta u more. Otkrili smo da je Zrmanja najveći faktor što se tiče unosa nutrijenata. Njihov unos smanjivao se od proljeća prema ljetu, kako je padao vodostaj rijeke, kaže Garibović i nastavlja:
– Ovo nam je važno jer potvrđuje da će sve što uđe u Zrmanju ući u Novigradsko more i utjecati na njega, samo je pitanje u kojoj mjeri. Kada je riječ o termoelektranama, postoje studije koje su rađene baš na mjestima gdje se ispuštala voda korištena za hlađenja i druge aktivnosti. Znanstveno je dokazano da je na tim mjestima smanjena bioraznolikost, temperature vode su osjetno povišenije u odnosu na kontrolna mjesta. Najveći utjecaj primijećen je na beskralješnjake, u koje spadaju i dagnje, jer oni nemaju mogućnosti bijega. Istraživanja su pokazala da takvo stanje zna pogodovati razvoju oportunističkih vrsta. Pitanje je i kakva će biti kvalitete voda koja će se ispuštati.
Garibović naglašava da je Novigradsko more malo, zatvoreno te kako ono spada u vrstu staništa obalnih laguna koja su jako rijetka u Hrvatskoj. Ono je skupa s Karinskim morem predloženo da uđe u mrežu Nature 2000 koja je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja u Europi.
Proizvođači školjki i stanovnici ovog dijela Zadarske županije naglašavaju kako sada treba čekati studiju utjecaja na okoliš. Općenito nemaju ništa protiv izgradnje termoelektrane. Ona će zasigurno doprinijeti razvoju ovog kraja i zapošljavanju ljudi, mišljenja su Goran Anić iz Ribnice u Kruševu i uzgajivač školjki u Novigardskom moru Branimir Baždarić.
Lav Bavčević, načelnik Odjela za ribarstvo, također naglašava da treba prvo vidjeti što pokazuje studija utjecaja na okoliš i tek tada može se govoriti hoće li aktivnost termoelektrane imati utjecaja na uzgoj dagnji i drugih školjki.
– Zadarska županija je Novigradsko more stavila kao zonu za uzgoj školjaka visokog prioriteta čime se i na jedan način zaštitilo to područje. Za izgradnju termoelektrane treba izraditi studiju utjecaja zaštite na okoliš i vidjeti što će ona pokazati. Studija će pokazati postoje li direktni ili indirektni utjecaji na školjke, kaže Bavčević i dodaje:
  – Govoriti o ekološkoj osjetljivosti Novigradskog mora samo kroz jedan zahvat nije pošteno, već treba proučavati utjecaj svih. Netko mora procijeniti koliki je ukupni pritisak svih djelatnosti na Novigradsko more. Tada u kontekstu svih zahvata treba odgovoriti na pitanje je li taj ima visoki ili niski prioritet u odnosu na druge. Ako ima visoki, onda treba na drugima stezati remen, a ako su drugi važni s gospodarskog, ekonomskog, socijalnog stajališta, onda ne.