Šire trake na Žmirićima i zeleni valovi!

Raskrsnica Žmirići trebala bi se rekonstruirati do početka slijedeće turističke se zone. Trenutačno je novo prometno i prostorno uređenje u procesu dobivanja suglasnosti Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda i ostalih državnih ustanova. Time bi se rješio problem velikih gužvi koje nastaju tijekom sezone, napose kad se turisti i građani vraćaju s kupanja iz Kožina, Petrčana i Zatona.
U prosjeku, čekanje na „zeleno” semafora na Žmirićima, traje i po 15 minuta, pa se nerijetko kolona automobila prostire sve do odlagališta Diklo. Novo rješenje predviđa bolju protočnost, ali ne izgradnjom kružnog toka čemu su se mnogi nadali. Resorni gradski pročelnik Matko Segarić naglašava da će se zadržati opcija sa semaforima s time da će se poduplati trake za skretanje prema Bokanjcu i Puntamici. Kvaka je u tome što bi, kaže struka, kružni tok generirao gužve na prilazima Poluotoku, osobito u kišne sezonske dane kad već sad dolazi do nepotrebnih zakrčenja prometa.
Žmirići su samo uvertira u novo promišljanje prometa u Zadru. Tvrtka Promel i Građevinski fakultet u Zagrebu izrađuju Projekt prometnog sustava grada Zadra: ITS (inteligentni transportni sustav) s revizijom i dopunom prometne studije grada Zadra. Riječ je o svojevrsnoj reviziji Prometne studije Grada Zadra iz 2006., u javnosti kritizranog dokumenta čija su mnoga, izuzetno skupo plaćena rješenja, očito postala neprihvatljiva. Najviše prijepora tad je izazivao zaključak da se u Zadru treba što više diskriminirati upotreba osobnih motornih vozila u korist javnog gradskog prijevoza i bicikala, iako za to nisu stvoreni preduvjeti. Izrađivač studije ekspozitura IGH u Rijeci očito je „uredski” obavio posao, ne unoseći u studiju zadarske posebnosti.
Direktor Liburnije Edvin Šimunov kaže da se u samoj studiji spominje kako je Zadar, baš zbog specifičnosti Poluotoka, grad u kojem je teško organizirati javni gradski prijevoz. Naime, uvođenjem tzv. kružnog gradskog prometa odvostručili bi se troškovi, a broj putnika bi nedovoljno porastao da bi ispratio tako povećane troškove. Prometni stručnjak i suradnik na projektu ITS Slobodan Erslan ukazuje da Zadar fizički ne može na većem djelu svog područja, realizirati predviđene posebne, žute trake za javni gradski prijevoz. Kao jedino rješenje za bolju protočnost, vidi u boljoj organizaciji zelenog vala. Već danas, kaže Erslan, imamo situaciju da su gradski kvartovi pokriveni u 15 minuta, ali da je velika želja Liburnije instalacija javnog gradskog prijevoza bez voznog reda gdje će putnik od dolaska na stanicu, za svega 3-4 minute moći dočekati autobus za svoje gradsko odredište.
No i novi Promelov ITS, očito je, sadržava neka od rješenja iz zastarjele Studije IGH. Uzgred budi rečeno, trebalo je 7 godina da Grad Zadar konačno prizna da je prometno rješenje na Relji katastrofalano. Umjesto da bližim putem, građani iz City Gallery stignu na Poluotok, moraju to učiniti zaobilazno, preko Murvičke ili Puta Stanova. Bilo je to zanemarivanje prometnog rješenja koje postoji od prve urbanizacije Relje, a kojeg stručnjaci IGH nisu vidjeli iz svojih fotelja. Neuspjelo prometno rješenje bit će tim razvidnije kad proradi nova Poliklinika, pa su u tijeku izmjene DPU-a MO Jazine 1. No iako je u prošlom sazivu Gradskog vijeća bilo obećano da će se učiniti sve kako bi sanirala ta nelogičnost, nije poduzeto ništa nego se opet čeka struka da „zakomplicira” situaciju u prostoru.
Također je očito, upozoravaju stručnjaci kako izmještanjem trajektnog pristaništa u Gaženicu neće doći do očekivanog rasterećenja prometa na Poluotoku za 25 posto. Naime, dogodit će se obrnuti proces u kojem će se povećati prometni pritisak od Kolodvora do Polutoka gdje bi Relja ponovno mogla biti usko grlo. No za istinu, treba reći kako probijanjem nekoliko novih premosnica, poput bivše Bihaćke na početku Bilog briga, te spoja na Put Nina kod bivše Kozare, Grad Zadar povlači dobre poteze. Umnogome mu pomaže činjenica da Zadar, kao jedan o vrlo malog broja gradova na Mediteranu, ima vrlo dobre prometne predispozicije. Međutim baš na primjeru Bilog briga je primjetno kao se zbog loših prometnih rješenja, jedno od navećih gradskih naselja pretvara u slijepo crijevo.