Samo uredništvo pokazuje kvalitetu časopisa. Neki ljudi koji surađuju na časopisu pročelnici su vrlo velikih odjela na važnim sveučilištima što daje dodatnu težinu samom konceptu i časopisu, kazao je dr. Sc. Marko Lukić, glavni urednik
Stranica Časopisa za književnost, kulturu i književno prevođenje (sic) (www.sic-journal.org), Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru po izboru VIDI WEB AWARDS-a proglašena je jednom od 10 najboljih stranica u kategoriji Znanost, obrazovanje i kultura za 2010. godinu. Na stranicama VIDI WEB AWARDSA stoji kako su među nominiranima samo rijetki uspjeli naći dobar omjer znanstvene iscrpnosti, razumljivosti i smislenosti dizajna. Ti rijetki smješteni su među deset najboljih. O časopisu smo razgovarali s dvojicom njegovih urednika, glavnim urednikom Markom Lukićem i Tomislavom Kuzmanovićem, urednikom rubrike prevođenja. Za početak su nam rekli nešto o samim počecima časopisa, kako je došlo do ideje i kako je časopis realiziran.
– Radi se o projektu koji se razvijao neke tri godine, od ideje do uredništva, a projekt je konačno realiziran 2010. godine kada je izašao prvi broj časopisa. Samu ideju ne bi trebalo shvatiti toliko kao ideju nego više kao obavezu akademske zajednice za rad i napredovanje. Tražili smo nekakav dobar auditivni medij putem kojeg bi se mogle prezentirati neke mlađe generacije znanstvenika. To su ljudi koji imaju više interesa i sklonosti za radom i istraživanjem. Možda bi bilo zgodno spomenuti taj odnos medija, odnosno interneta koji nam je drastično smanjio troškove i omogućio je na jedan jednostavniji način pristup i sudjelovanje stručnjacima izvana, rekao je Lukić. Skromno dodaje kako nisu očekivali tako visoko pozicioniranje, ali radi se o jednom novom časopisu koji ipak zaslužuje priznanje.
Težnja interdisciplinarnosti
– Moram priznati kako nisam ni znao da smo uvršteni u taj izbor u izradi web stranica, međutim kad smo pogledali tko sve sjedi u žiriju i da se, u biti, uz tehnički aspekt web stranice ocjenjivao i sam materijal ostali smo impersionirani i zadovoljni. Zašto smo tako dobro uspjeli ne znam, dakle da li je nešto novo, inovativno teško mi je reći jer znam da postoji još nekoliko časopisa koji se bave sličnom tematikom, iako pretežno slavističkih, ali drago mi je da su prepoznali neku kvalitetu u našem, zaključuje Lukić.
Iako je časopis pokrenuo Odjel za anglistiku ne radi se samo o časopisu tog odjela već on teži određenoj interdisciplinarnosti. Glavno obilježje je znanstvenost. Na znanstveni način obrađuju se teme iz književnosti, prevođenja i kulture. Kvalitetu časopisa jamči i samo uredništvo koje je uz lokalne urednike sa Sveučilišta sastavljeno od mladih znanstvenika iz Australije, Makaa, Amerike i drugih zemalja. Uz teme koje obrađuju, njegovi urednici odraz su kvalitete koju ovaj časopis posjeduje.
– Samo uredništvo pokazuje kvalitetu časopisa. Neki ljudi koji surađuju na časopisu pročelnici su vrlo velikih odjela na važnim sveučilištima što daje dodatnu težinu samom konceptu i časopisu, kaže Lukić. Zahvaljujući on-line izdanju, ali i brojnim poznanstvima i radu ovih mladih znanstvenika za svoj časopis uspjeli su okupiti vrhunske znanstvenike iz različitih zemalja.
– Kad se prvi broj pokuša izdati i isproducirati teško je odmah dobiti nekakvu vrlo veliku suradnju. Uglavnom ide kao i sve drugo, preko poznanstava i ljudi sličnog interesa. Okupili smo se, svatko je nekoga znao, a internet nam je omogućio jednu lakšu komunikaciju, lakši protok ideja i informacija što na kraju rezultira i takvim uredništvom, objašnjava Lukić.
Časopis će izlaziti dva puta godišnje, a svaki broj bit će tematski. Drugi broj povezan je s međunarododnom konferencijom “Re-Thinking Humanities and Social Sciences” koja je održana u rujnu na Sveučilištu, a oko njega će biti okupljeni više-manje isti ljudi kao i oko prvoga broja što zasigurno jamči kvalitetu. Drugi broj trebao bi izaći prvoga ožujka 2011. godine.
Uz znanstvene krugove, koje su ovi članci zasigurno obogatili, članci iz časopisa mogli bi biti zanimljivi i studentima. Teme koje se obrađuju znanstveno su aktualne i zahvaljujući webu dostupne u svakom trenutku bilo kojem korisniku.
Znanstveno aktualan
– Ide se s tom idejom da časopis bude znanstveno aktualan , da teme koje se obrađuju imaju neku relevantnost na trenute studije od sociologije do književnosti. Po tom kriteriju i biramo radove. Pretpostavljamo da će netko to i koristiti, kaže Lukić napominjući kako časopis nije rezerviran samo za već zaposlene stručnjake i znanstvenike nego i studente. Tako su već u prvom broju časopisa pisala dva studenta jer kako Lukić pojašnjava i od studenata se očekuje da objavljuju i pišu znanstvene radove. Iako urednike čeka velik posao za njih je dovoljna naknada mogućnost da objavljuju i bave se s onim za što su se specijalizirali, a to je uz predavnja znanost i znanstveni rad. S obzirom da je časopis još uvijek na svojim počecima izlazit će samo dva puta godišnje, a kasnije bi se taj broj mogao i povećati.
– Birokracijski dio posla pa i samo završno uređivanje zahtijeva veliki trud i nema potrebe ići u nekakvu hiperprodukciju, za sada je dobro ovako. Mislimo održati jednu dinamiku izlaženja dva puta godišnje jer i konferencija po kojoj će drugi broj časopisa biti sastavljen oduzima jako puno vremena. Ako se ustali, ako bude dobro funkcioniralo, ako se poveća broj urednika i zainteresiranih možda bi mogli izlaženje povećati na neki veći broj, ali za sad je sasvim solidno i ovako, zaključuje Lukić.
Časopis su prepoznali i oni koji ne sudjeluju u njemu. Tako je usmenim putem dobio pohvale i od ostatka akademske zajednice, a o vrijednosti govori i jako dobra recepcija.
Svi oni koji su se upoznali s časopisom zasigurno s nestrpljenjem iščekuju slijedeći broj časopisa u kojem će se naći brojni znanstveni radovi koji će se uglavnom poklapati s konferencijom „Re-Thinking Humanities and Social Sciences” te će se tu naći mnoštvo zaimljivih i aktualnih tema i radova relativno važnih imena koji su izlagali na konferenciji.
Koncept časopisa
Časopis je prvenstveno znanstven i u njemu se objavljuju znanstveni radovi, a jedan dio časopisa jesu prijevodi književni
h djela koje služe kao svojevrstan dodatak. U prvom broju časopisa objavljeni su prijevodi Andrea Acimana, Georgija Gospodinova, Ruia Zinka, Jurija Vitaljeviča Mamleeva, Maura Suttora te Marie Desplechin.
– Časopis prvenstveno objavljuje znanstvene radove s područja kulture i književnosti i zastupa prevođenje. U Hrvatskoj zapravo nemamo nijedan časopis koji se aktivno bavi prevođenjem u smislu da se objavljuju samo književni prijevodi. Naši prijevodi su priče, poezija, drama, dakle što god spada u književnost, a u časopisu više služe kao nekakav književni dodatak znanosti. Nije isključeno da ćemo se u budućnosti prevođenjem baviti i sa znanstvenog aspekta, objasnio je Tomislav Kuzmanović urednik rubrike prevođenje.
Uredništvo časopisa
Glavni urednik Marko Lukić (Hrvatska), izvršna urednica Adrijana Vidić (Hrvatska), urednik rubrike prevođenja Tomislav Kuzmanović (Hrvatska).
Ostali urednici: Senka Božić-Vrbančić (Hrvatska, Australija), Sven Cvek (Hrvatska), Stipe Grgas (Hrvatska), Lisa Guenther (SAD), Tania Lewis (Australija), Maja Milatović (Engleska), Ljubica Matek (Hrvatska), Dubravka Saulan (Hrvatska), Slavica Troskot (Hrvatska), Vesna Ukić (Hrvatska), Russell Valentino (SAD), Zala Volcic (Australija), Mario Vrbančić (Hrvatska, Australija) te Yee Lee Wong (Makao)
najnovije
najčitanije
Zadar
Dubravka Oraić Tolić
U zadarskom ogranku Matice hrvatske predavanje„Zašto je Matoš aktualan i danas?”
Nogomet
KAPETAN VATRENIH
Još se ne zna gdje će i kako Modrić nastaviti karijeru iduće sezone
Nogomet
Mlađe generacije
Pioniri Abecede pobijedili Hajduk, niz mlađih pionira Zadra
Hrvatska
Nova istraživanja
Cjepivo protiv covida smanjuje rizik od zatajenja srca i ugrušaka
Crna Kronika
dojava policiji
Građanin na zadarskom području pronašao veću količinu eksplozivnih sredstava!
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak