Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Iz zemlje “izronili” ostaci novih stambenih prostorija

26.12.2011. 23:00
Iz zemlje “izronili” ostaci novih stambenih prostorija


Ovogodišnjim radovima obuhvaćen je dio jugozapadnog dvorišta prilikom čega je otkriveno nekoliko temeljnih pregradnih zidova stambenih prostorija. U slojevima među zidovljem bilo je nalaza keramike i stakla iz 15./16. stoljeća, rekao je Filip Đinđić


Nakon proljetos izvršenih zaštitnih arheoloških istraživanja koje je vodio Zavičajni muzej Biograd na Moru, nedavno su kraju privedeni i manji radovi konzervacije na novootkrivenim temeljima zidova zaštićenog lokaliteta “Dvorine – ostaci Rogovskog dvora” iznad Sv. Filip i Jakova, koje je obavila licencirana biogradska tvrtka “HMB-LAM”.
– Ovaj zaštićeni lokalitet se već treću godinu istražuje u programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Ovogodišnjim radovima obuhvaćen je dio jugozapadnog dvorišta prilikom čega je otkriveno nekoliko temeljnih pregradnih zidova stambenih prostorija. U slojevima među zidovljem bilo je nalaza keramike i stakla iz 15./16. stoljeća, rekao je Filip Đinđić iz Konzervatorskog odjela u Zadru, podsjećajući kako su prošle godine odrađeni radovi i u istočnom stambenom dijelu.
Rimske ladanjske vile
– Radove u ovoj godini u potpunosti je financiralo Ministarstvo kulture, a stručni nadzor vodili su djelatnici Konzervatorskog odjela u Zadru, ističe Đinđić.
U dalekoj prošlosti na filipjanskom području, prije gotovo tri tisućljeća, postojalo je maleno Liburnsko naselje. Dolaskom Rimljana u I. stoljeću grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da se ostaci tih građevina nalaze u zaleđu nedaleko od crkve sv. Roka kao i u priobalju na području primorja.
– Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv. Filipa i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv. Roka postojalo selo Rogovo, gdje se nalazi crkva sv. Roka te ostaci kaštela zvanog Dvorine, objašnjava Đinđić.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod današnjeg naselja u kojem je tada u XII. stoljeću postojala tek malena crkvica posvećena Sv. Filipu i Jakovu koja je stradala. Kasnije je po njoj naselje i dobilo ime. U literaturi Dvorine ili Rogovšćicu spominju se u 11. stoljeću.
 Benediktinski posjed
– U 15. stoljeću javlja se prvi put ime ‘San Filip e Giacomodi Rogovo’. Naime, seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti, navodi Đinđić.
Svjedoci proteklih vremena su zasigurno i ostaci Benediktinskog dvora na Rogovu, Park Borelli te kuće Oštrića i Borelli.
– Benediktinci su u srednjem vijeku podigli crkvu sv. Roka, a na ovom mjestu su imali posjed. U koju je svrhu podignut i čemu je služio, za sada ne možemo točno utvrditi. Uglavnom, provalom Turaka krajem 15. stoljeća dio kompleksa se utvrđuje, kazuje Đinđić. Kad su Turci zauzeli posjed, nadogradili su ga sa dvije kule kao stražarnice.
– U spisima je građevina osim u obrambene svrhe imala i funkciju carinarnice zbog blizine mletačko-turske granice, dodaje Filip Đinđić.
Pred konzervatorima je nastavak radova, a pred arheolozima multidisciplinarno arheološko istraživanje te informiranje javnosti o najvažnijim pronalascima arheološke baštine na zaštićenom lokalitetu Dvorine.