Moralna podrška narodu u Bosni koji je odlučio stati na noge

Nakon književne večeri kojom su dali podršku bosanskom narodu, ali i glas bosanskim piscima koji se na hrvatskoj kulturnoj sceni još uvijek ne čuju dovoljno glasno, ZaPis će gostovati u Biogradu, a za Dan žena pripremaju performans

Sevdalinke, stare i nove fotografije Bosne, miris turske kave koja se pušila iz plastičnih čaša i suvremena bosanska poezija i proza obilježile su književnu večer ZaPisa (udruga zadarskih pisaca) održanu u srijedu navečer u Gradskoj knjižnici Zadar. Nakon uspješne večeri erotske proze ovoga puta zadarski pisci okupljeni u ZaPis odlučili su svoj glas dati bosanskim kolegama i u znak podrške prosvjednicima u Bosni posvetiti književnu večer bogatom kulturnom i književnom naslijeđu ove zemlje.
Nastavak kaLibar bestiVala
Pod nazivom “Bosno moja” književnu večer moderirao je član ZaPisa Ivan Boško Habuš, a bosanske autore čitali su među ostalima Iva Pejković, Želimir Periš, Lada Vukić, dok je Staša Aras pročitala kratku priču ”Bosna luda kćer” , koja je, kako je rekla, nastala u autobusu. Tim povodom porazgovarali smo s moderatorom ove književne večeri, Boškom Habušem, o tome kako su se zadarski pisci solidarizirali s bosanskim narodom, o suvremenoj bosanskoj književnosti i još nekim temama.
Nakon večeri erotske proze organizirana je večer “Bosno moja”. Što je zadarske pisce ponukalo da daju podršku prosvjedima u Bosni?
– Ideja o večeri na kojoj bi se promovirala bosanska književnost nastala je sasvim spontano, na jednom tzv. konspirativnom Zapisovom sastanku u kafiću, baš u vrijeme prvog narodnog revolta u Bosni. Razgovarajući o raznoraznim temama, dotakli smo se kao i uvijek aktualnih zbivanja, pa je cijela priča neminovno skrenula prema Bosni i zatim je netko predložio da upravo ona bude tema nadolazeće književne večeri. Ovu večer možemo na neki način smatrati i nastavkom rujanskog kaLibar bestiVala, a i moralnom podrškom cjelokupnom narodu u Bosni koji je odlučio stati na noge.
Čitani su uglavnom suvremeni bosanski pisci. Iako Bosna ima bogato književno i kulturno naslijeđe čini mi se da je u Hrvatskoj, barem što se tiče novijih autora, dosta nevidljiva. Zašto je to tako?
– Da, prisutan je dojam kulturne čahure, zatvorenosti i samodopadnosti. Uglavnom je sve prepušteno entuzijastima. Možda smo mi u Hrvatskoj na nekoj kulturnoj makrorazini i u višim krugovima napravili predrastičan rez sa susjednim kulturama i tradicijama, kao da nikad nismo imali ili nemamo ničeg zajedničkog, kao da se radi o potpuno odvojenim svjetovima. Mislim da i politika ima svoju ulogu, jer politikantstvo u kulturi stvara nedodirljivu auru jedinstvenosti i isključivosti. S druge strane, dobra pisana riječ ostaje dobrom bez obzira na svoje podrijetlo.
Performans za Dan žena
U Zadru smo, tijekom rujanskog kaLibar bestiVala, imali priliku uživati u izvedbi bosanskih autora, poput Damira Avdića i Marka Tomaša, čije smo stihove mogli čuti i tijekom ove književne večeri, zajedno s djelima Bekima Sejramovića i Faruka Šehića. Radi se o iznimnim autorima.
Što iduće možemo očekivati od ZaPisa?
– U neposrednoj budućnosti gostujemo u Biogradu (6. 3.), zatim je za Dan žena (8. 3.) predviđen performans na Narodnom trgu, a krajem ožujka nam u goste dolazi spisateljica Lana Derkač. Zapisovci će također nastupati u Salima i na već tradicionalnoj manifestaciji Zadar čita. Tijekom svibnja i lipnja dogovorena je razmjena s riječkom udrugom RiLit. Malo će oni k nama, pa mi k njima. U svakom slučaju, očekuje nas bogato proljeće.