Mladi neće zaboraviti glagoljicu

OŠ Sv. Filip i Jakov u subotu ugostila je glagoljaše iz Glagoljaškog središta Frankopan, OŠ F. K. Frankopana iz Zagreba, udrugu Glagoljaška mladež iz Zagreba, Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba, OŠ Ivan Goran Kovačić iz Zagreba te sekciju Mali glagoljaši iz OŠ Pakoštane. Gostima su se pridružili Mala škola glagoljice domaćina OŠ Sv. Filip i Jakov te učenička zadruga Đardin OŠ Sv. Filipa i Jakova.
Predsjednica društva Glagoljaška mladež iz Zagreba Biserka Draganić kazala je da su stigli u Sv. Filip i Jakov na poziv nastavnice Danijele Deković koja ih je prethodno pozvala na prvi sabor glagoljice koji se održao u rujnu prošle godine te su održali tečaj glagoljice po Jurju Slovincu.
Rad na očuvanju baštine
– Budući da podržavamo sredine koje njeguju i rade na očuvanju baštine, a osobito glagoljice, dogovorili smo se s Danijelom Deković da ćemo doći i organizirati tri radionice glagoljice, kazala je Draganić.
Prva među njima je radionica glagoljske minijature na svili, voditeljica je bila Dubravka Crnić, a suvoditelji radionice su bile sedmašice Lorena Sajković, Matea Gavran, Ana Marija Miličević i Petra Ribić.
– Učenice su svilu pomoću pribadača pričvrstile za drveni okvir. Potom su ljepilom na tkanini odredili rubove slike, a potom nacrtale kompoziciju. Na svili se oslikavaju slova glagoljice i tekstovi uz pomoć glagoljskih ornamenata sa spomenika, pojašnjava Draganić.
Radionica origamija i glagoljice privukla je brojne učenike. Voditelji su bili učenici glagoljaši iz Glagoljaškog središta Frankopan OŠ F. K. Frankopana iz Zagreba, sedmaši Sara Maletić i Ivica Žugec.
– Riječ je o tehnici u kojoj se kombiniraju origami i glagoljica. Izrezuju se slova glagoljice koja se potom lijepe na papir, a origami se izrezuje u obliku bora. Kada sve to izrežemo i polijepimo na papir, tada dobijemo prigodnu čestitku, kazuje Draganić.
Glagoljaške torbice
Učenice glagoljašice iz Glagoljaškog središta Jelena Jurišić i Andrea Kljaić vodile su radionicu glagoljaške torbice. Pomoću posebnih boja namijenjenih oslikavanju tekstila oslikava se glagoljica. Ovih boja nažalost nema za kupiti u slobodnoj prodaji na tržištu.
– Unutar platnene torbe postavi se slovo glagoljice koje se potom s olovkom iscrtava na površini tkanine. Nakon toga, podebljaju se iscrtane konture s bojom, kazala je Kljaić. U radu svake radionice sudjelovalo je od 12 do 13 djece.
Voditelji radionica su već dvije ili tri godine članovi Glagoljaškog središta Frankopan OŠ F. K. Frankopana. Uče pisati i čitati glagoljicu, upoznaju povijest jezika, drže predavanja, uče likovne tehnike na radionicama i u Glagoljaškom tromjesečju vode tribine u Matici hrvatskoj. Sudjelovali su i u predstavljanju hrvatske glagoljaške kulture i civilizacije u Trstu.
Tijekom boravka u Sv. Filipu i Jakovu, mladi glagoljaši posjetili su Zavičajni muzej Biograd, katedralu Sv. Stošije, ostatke samostana Sv. Ivana i Sv. Tome, tukljačansku crkvu i lokalitet Tukljača te na kraju su posjetili Turanj, razgledavši staru jezgru mjesta. U sklopu svog boravka, nakon što je rad u radionicama završio, glagoljaši su posjetili grad Nin.