Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Stižu optužnice zbog neobrađene Baštice

27.04.2012. 22:00
Stižu optužnice zbog neobrađene Baštice


Kod devet korisnika utvrđene su nepravilnosti, doneseno je pet rješenja kojima se naređuje da se u određenom roku zemljište obradi te je podneseno pet optužnih prijedloga. Općinskom državnom odvjetništvu proslijeđeno je sedam dopisa sa zapisnicima o utvrđenim nepravilnostima vezanim za provođenje gospodarskog programa koji je prilog pojedinog Ugovora o zakupu


Od 320 hektara poljoprivrednog zemljišta na Baštici ne obrađuje se 46, utvrđeno je nadzorom poljoprivredne inspekcije koji se trenutačno obavlja po traženju Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije. Od ukupne površine otprilike 120 hektara je u privatnom vlasništvu, a ostatak se koristi temeljem Ugovora o zakupu sklopljenim s Gradom Benkovcem.
Osamnaest inspekcijskih nadzora
Nakon obavljenih osamnaest inspekcijskih nadzora kod devet korisnika utvrđene su nepravilnosti, doneseno je pet rješenja kojima se naređuje da se u određenom roku zemljište obradi te je podneseno pet optužnih prijedloga. Općinskom državnom odvjetništvu proslijeđeno je sedam dopisa sa Zapisnicima o utvrđenim nepravilnostima vezanim za provođenje gospodarskog programa koji je prilog pojedinog Ugovora o zakupu. Jedan zakupoprimatelj odustao je od zakupa, a jedan preminuo. Također, nadzorom je utvrđeno da se pod višegodišnjim nasadima nalazi površina od 196,9143 ha, površina od 77, 3414 hektara se koristi za sadnju povrća, ljekovitog bilja ili je pripremljeno za sadnju.
Inspekcijski nadzor konačno je stavio točku na “i” kada je riječ o procjenama koliko je zemlje neobrađeno na Baštici. Do sada su se u javnosti spominjali različiti postotci – od najcrnijih prognoza prema kojima čak šezdeset posto Baštice stoji u ledini, do onih optimističnijih kako se radi samo o trideset posto. Realnost je puno bolja jer je neobrađeno petnaest posto. Ipak, ovaj podatak nije nešto s čime bi se trebalo tješiti već prije postaviti pitanje kada će se i taj dio kultivirati.
Nered i nerad
– Baštica predstavlja hrvatsku poljoprivredu u malom, pogotovo kada govorimo o priobalnom dijelu. U unutrašnjosti ima više obrađenog zemljišta, zemlja se traži da se povećaju posjedi, a kod nas vidimo da veliki dio državnog poljoprivrednog zemljišta nije obrađen ili se ne koristi kako je dogovoreno. Ništa bolja situacija nije ni s privatnim zemljištem. Prema nekim procjenama na prostoru Ravnih kotara obrađuje ga se samo trideset i šest posto, kaže član Upravnog vijeća Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo Marijan Tomac te nastavlja:
– Zemlju treba davati u zakup i strogo kontrolirati poštuje li se gospodarski program na temelju kojeg je dana. Ovdje na Baštici se to nije radilo i očigledno je da pravna država ne funkcionira. Trebalo je provjeravati je li zakupoprimac zemljom dobro gospodario i ako ne raskinuti ugovor s njim te mu onemuogućiti da se više natječe za državno poljoprivredno zemljište. Zemlja na Baštici dana je u zakup 2006. godine. Tada je Grad Benkovac u ime Valde RH potpisao ugovor s poljoprivrednicima. U roku od tri godine trebali su se podignuti trajni nasadi. Prošle su tri godine od isteka tog roka, a nitko nije reagirao. Ako se u prijašnjim uvjetima nisu podigli trajni nasadi, kada su postojali poticaji za njihovo podizanje i dio povrata na uložena kapitalna ulaganja, kako će se sada podići kada toga nema. Nikako!
Svijetli primjeri Baštice
 Prema Tomcu nije samo problem u neobrađenom zemljištu. Takva situacija odrazila se na uredne proizvođače kojima je poskupljena poljoprivredna proizvodnja. To objašnjava na primjeru korištenja sustava za navodnjavanje u koji je uloženo 21 milijun kuna poreznih obveznika, a koji ne radi punim kapacitetom. Na taj način automatski rastu troškovi stvarnim korisnicima. Ipak nije sve na Baštici crno. Ima i svijetlih primjera.
– Svijetli primjeri su ljudi koji su podigli nasade na cijeloj zakupljenoj površini ili na najvećem njenom dijelu. Na prvom mjestu to je OPG Buljat iz Suhovara, zatim Agromix Anice Kovačevića te Denis Kevrić, Marijo Šušić i Mario Sikirić, Dalibor Šajn, Marijo Šušić i Mile Soldo koji je jesenas ušao u zakup, a već je posadio vinograd. Tu je naravno i Sveučilište u Zadru. Kapacitet Baštice je proizvodnja 6.000 tona voća i grožđa. Danas se u Zadarskoj županija proizvodi svega 1.500 tona voća i povrća, kaže Tomac.
Inspekcijskim nadzorom tek se počelo raspletljavati klupko na Baštici. Prema nekim neslužbenim najavama postupak će ići dalje, a sve u skladu s prvim obećanjima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine kako će se uvesti reda u sustav poticaja i njihova kontrola. Pitanja koja se sada postavljaju i koja traže odgovor jest je li netko koristio poticaje i uzimao plavo gorivo na koje nije imao pravo. Također, pojavila se sumnja da su pojedini zakupoprimci dali zemljište u podzakup iako im to nije dozvoljeno. Očigledno je kako se klupko zvano Baštica počelo polako razmotavati.


Katuša: Oduzeti zemlju neradnicima




Državno odvjetništvo u Benkovcu već je kontaktiralo Grad Benkovac i zatražilo raskid pojedinih ugovora.
– Apsolutno sam za to da se oduzme zemljište onome tko nije ništa napravio. Međutim, na Baštici ima nekoliko specifičnih situacija. Ako čovjek nije iz objektivnih razloga mogao podignuti trajni nasad pa je sadio povrće smatram kako to nije veliki grijeh. Neki ljudi žive samo od toga i ne možemo ih sada ostaviti bez primanja. Također imamo primjer gdje su ljudi na 27 od 34 hektara podigli trajni nasad, a gdje je državna odvjetnica zatražila raskid ugovora. Kada sam od nje tražio obrazloženje za to, nije mi ga mogla dati. Ima slučajeva gdje čovjek nije ušao u zemljište jer je ono minski sumnjiv prostor, kaže pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Benkovca Željko Katuša. 
Katuša dodaje kako je Grad Benkovac od Ministarstva poljoprivrede dobio naputak da ne poduzimaju nikakve radnje po pitanju prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta te da će se tek kada taj naputak prestane vrijediti moći krenuti u analiziranje svakog slučaja posebno i donošenje konkretnih odluka.