Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Muškarci se češće ubijaju, žene češće pokušavaju!

Autor: Anamarija Bilan

27.05.2010. 22:00
Muškarci se češće ubijaju, žene češće pokušavaju!


Neki od mogućih znakova koji upućuju da adolescent razmišlja o suicidu jest izlaganje rizičnim situacijama, odvajanje i izoliranje od prijatelja, poklanjanje svojih stvari prijateljima, gubitak interesa za stvari za koje su do prije nekog vremena bili zainteresirani, upozorava Mila Špinderk, psihologinja u Obiteljskom centru Zadarske županije
Dvije varaždinske maturantice koje su zajedničkim skokom u ledenu Dravu odlučile oduzeti sebi život šokirale su ne samo njihove obitelji, prijatelje i grad već i cijelu Hrvatsku. Nedugo nakon toga tragično dvostruko ubojstvo i samoubojstvo u Vukovaru, u kojem je pomahnitali otac hicima iz pištolja ubio jednog sina suprugu i sebe, a drugog je sina ranio. Pa zajedničko potezanje okidača bombe u automobilu na Sljemenu u kojem su poginuli supužnici sve su tragične smrti u kojima su osobe odlučile zaustaviti život svojom voljom, kako sebi, tako i svojim bližnjima.
Sve su ovo samoubojstva i ubojstva koja su posljednjih nekoliko tjedana šokirala i potresala hrvatske građane. Glavno pitanje, koje se postavlja kad netko na ovakav način odluči uzeti sebi život, te presuditi svojim bližnjima i sebi, jest zašto. Zašto se netko odlučio na ovakav način otići? Je li se toj osobi moglo pravovremenim reagiranjem pomoći i odvratiti je od svog nauma?
Pogubno virtualno prijateljstvo
– Edukacijom građana, počevši već od škole, senzibiliziranjem javnosti i uključivanjem škola, institucija, medija, ali prvenstveno obitelji može se napraviti mnogo u prevenciji samoubojstava, posebice kod mladih. Kod njih je suicidalni rizik veći jer je adolescencija teško razdoblje u kojem prelaze od identiteta djeteta prema identitetu odraslog čovjeka, te brojne biološke promjene. Moraju brzo sazrijevati i mnogi se ne mogu nositi s time. Nemaju izgrađene mehanizme zaštite i obrane od svakodnevnih frustracija i problema s kojima se susreću i ne shvaćaju da su ti problemi prolazni, rekla je Mila Špinderk, psihologinja u Obiteljskom centru Zadarske županije. Dodala je kako postoji mogućnost da ti adolescenti ne shvaćaju smrt kao nešto konačno. Njihova odluka o traženju izlaza iz problema u smrti najčešće je posljedica nekog tragičnog događaja.
– Neki problemi, kao što je prekid s dečkom ili curom, ili neuspjeh u školi, odraslima se mogu činiti nevažnima, ali adolescentima je to katastrofa, posebno ako ga nemaju s kim podijeliti, rekla je Špinderk. Dodala je kako su neki od mogućih znakova koji upućuju da adolescent razmišlja o suicidu izlaganje rizičnim situacijama, odvajanje i izoliranje od prijatelja, poklanjanje svojih stvari prijateljima, gubitak interesa za stvari za koje su do prije nekog vremena bili zainteresirani. Također, treba uzeti u obzir je li adolescent nedavno bio pod velikim stresom ili proživio neku tragediju – gubitak voljene osobe ili prijatelja i slično.
Špinderk ističe kako je temeljni i najvažniji aspekt prevencije prepoznavanje djece koja bi mogla biti u rizičnoj skupini. Osim toga u medijima bi se, umjesto o samoubojstvima, trebalo govoriti o pozitivnom mentalnom zdravlju. Špinderk smatra kako treba poticati samopouzdanje kod djece, naučiti ih kako da se nose s neuspjehom i emocijama.
Virtulani svijet, kojem se sve veći broj mladih priključuje i u koji se povlače, također može imati utjecaja na samoubojstva. Naime, adolescent može imati mnogo virtualnih prijatelja, ali u stvarnom životu se odvaja od prijatelja i obitelji. Zbog drugačije komunikacije na internetu i u stvarnom životu, mladi zaboravljaju kako komunicirati sa stvarnim ljudima. Špinderk misli kako bi i škole trebale naučiti mlade osobe kako živjeti i poticati socijalne vještine, spriječavati nasilje u i oko škole. Potrebno je u radionice uključiti što veći broj roditelja gdje bi naučili kako zaštititi svoje zlostavljano dijete, kao i ono koje zlostavlja.
Špinderk, nadalje, smatra kako je potrebno pisati o mjestima gdje aolescenti mogu potražiti pomoć te preventivno demistificirati klasične stereotipe o samoubojstvu.
Pet opasnih stereotipa
Prvi stereotip je da se samoubojstvo događa bez prethodne najave. Međutim, ovo nije točno. Naime, sve osobe pokazuju nekakve znakove nezadovoljstva koji upućuju na samoubojstvo.
Drugi stereotip je da su osobe koje su počinile samoubojstvo željele umrijeti. Ovo nije istina jer one samo žele da bol koju osjećaju nestane, ali ne žele smrt.
Treći je da govorom o samoubojstvu samo žele privući pažnju. Špiderk je rekla kako svaku prijetnju samoubojstvom treba shvatiti ozbiljno. Uostalom, ako time samo žele privući pažnju i to je znak da imaju problema i da im treba posvetiti pažnju.
Četvrti je stereotip da ukoliko se osoba odlučila na samoubojstvo da ga se ne može odvratiti. Međutim, uz obitelj i stručnjake osoba može prebroditi krizu i problem i odlučiti se za život.
Zadnji stereotip je da razgovor o samoubojstvu samo potiče tu osobu da ga počini. Špinderk tvrdi da ovo nije istina jer razgovor o tome samo potvrđuje da smo svjesni situacije i problema s kojima se osoba sučeljava i da smo joj voljni pomoći.
– Sve složenije životne i ekonomske situacije ostavljaju tragova na psihičkom stanju pojedinca i dovode ih do različitih stupnjeva depresije koja potom može dovesti do najgoreg kraja. Međutim, ohrabrujuće je da nam velik broj adolescenata i mladih samoinicijativno dolaze i traže pomoć pri riješavanju životnih problema. Svi koji imaju bilo kakvih problema mogu se javiti u Obiteljski centar Zadarske županije u Velebitskoj 6 ili na broj telefona 309-143.
Wertherov efekt
O samoubojstvu smo razgovarali i s Mladenom Mavarom, specijalistom kliničke psihologije. On se osvrnuo na način na koji bi mediji trebali prenositi vijesti o samoubojstvu, te o tome zašto do toga dolazi.
– Wertherov efekt je termin koji označava oponašanje ili kopiranje samoubojstava. Nastao je na temelju događaja iz 1774. godine kada je objavljena Goetheova priča, što je izazvalo slična samoubojstva. Neki smatraju da davanje publiciteta samoubojstvu može stvoriti ideju da je ono normalno. Vijest o suicidu može potaknuti suicidalne osobe da naprave suicid, rekao je Mladen Mavar, specijalist kliničke psihologije. On je istaknuo kako mediji prilikom izvještavanja o samoubojstvima moraju voditi računa o načinu na koji plasiraju takve vijesti. Objasnio je kako su najčešći uzroci samoubojstva dugoročna stanja poput tuge, apatije, beznađa, koje su prisutne kod čak 65 posto samoubojica. Nesanice, promjene raspoloženja, strahovi, prehrambeni poremećaji i razni oblici anksioznosti prisutni su kod 30 posto samoubojica.
– Ukupna stopa suicida kod mladih polako pada od 1992. no i dalje je neprihvatljivo visoka. Adolescenti i mladi često su pod stresom, zbunjeni i depresivni zbog situacija koje se događaju u obitelji, školi i zajednici. Takvi osjećaji preplave mlade ljude i često im se čini da je samoubojstvo jedino rješenje. Samoubojstvo je treći uzrok smrti kod mladih u dobi od 15 do 24 godine, rekao je Mavar. Dodao kako je od ukupnog broja suicida u toj dobi 86 posto njih bilo muškarci. Muškarci češće naprave samoubojstvo, dok žene češće pokušavaju.
Jelena Miočić, sociologinja u obiteljskom centru Zadarske županije je rekla kako su samoubojstva prisutna je u svim društvenim uređenjima, kulturama i religijama. Suicid je namjerno uništenje vlastitog života, odnosno autodestruktivno ponašanje sa smrtnim ishodom koje je povezano s idejom smrt.
– Uzroci, povodi i motivi samoubojstva su raznoliki i višedimenzionalni, a proizlaze iz same ličnosti, njegove obiteljske, školske, radne i životne sredine. Uzroci mogu biti posljedica narušenog mentalnog zdravlja npr. oboljeli od shizofrenije, melankolije i drugih duševnih bolesti, a mogu biti proizvod vanjskog okruženja i okolnosti primjerice socijalne, ekonomske, kulturne, obiteljske, političke i slične prilike, rekla je o Miočić. Dodala je kako osobe odluku o samoubojstvu obično donose u teškim i kriznim situacijama, gorčini, patnji, očaju, poniženosti i drugim negativnim emocionalnim nabojima koji potencijalnog samoubojicu navode na suicidalne misli.
Stopa samoubojstva raste s godinama starosti, osobito poslije 40-te, ali u posljednje vrijeme zabrinjavajuća je činjenica da se povećava broj suicida kod adolescenata i mlađih punoljetnika.
– Adolescencija je životni period kojega karakterizira potraga mladih za nečim novim, novim senzacijama, neobičnim iskustvima, a i njihova podložnost različitim utjecajima koji nerijetko odstupaju od načina života označenog “normalnim.” U današnjem vremenu to su najčešće “otkriće” duhana, alkohola, droga, brza vožnja, pripadnost različitom supkulturama… U najvećem broju slučajeva navedeno ponašanje adolescenata ima jedinstveno ishodište, a to je potraga za uzbuđenjima, mada su u određenim slučajevima prisutni i drugi rizični faktori u životu adolescenata koji mogu generirati suicidalno ponašanje primjerice psihičko, fizičko, seksualno zlostavljanje i slično. Posljednja istraživanja o učestalosti pokušaja samoubojstva mladih i broj izvršenih samoubojstava su pokazala da je suicidalnost mladih ozbiljan socijalno-patološki problema suvremenog življenja, posebno u zemljama s visokom stopom urbanizacije i industrijalizacije, istaknula je Miočić i dodala kako su razlozi tome mnogobrojni i najčešće se isprepliću: raslojavanje obitelji, slabljenje autoriteta roditelja, škola koja sve više gubi odgojnu funkciju, stil života mladih koji se sve više sukobljavaju s problemima vlastitog identiteta i slično.
Miočić ističe kako progresija suicidalnosti mladih u svijetu danas nije samo upozorenje već i prijetnja suvremenom načinu života ljudi, krizi morala i nepravednoj ekonomskoj podjeli svijeta. Dodaje kako su mnogi stručnjaci predlagali da se pri Centrima za mentalno zdravlje u lokalnim sredinama razviju odjeli za prevenciju samoubojstava s visoko stručno razrađenom metodologijom rada. Smatra da bi bilo dobro da se u sklopu školskih preventivnih programa uključe teme prevencije samoubojstva, kako bi se svi sudionici programa (roditelji, nastavnici, učenici i školsko osoblje) senzibilizirali za ovaj težak problem s kojim se društvena zajednica i znanost doista moraju mnogo više baviti.


 U ZADARSKOJ ŽUPANIJI LANI 19 SAMOUBOJSTAVA


Prošle godine na području Zadarske županije dogodilo se 19 samoubojstava, od kojih 14 muškaraca i pet žena. U prva četiri mjeseca prošle godine zabilježeno je devet slučajeva u kojima su osobe odlučile sebi oduzeti život, dok je u istom razdoblju ove godine zabilježeno sedam slučajeva. Lani se u prva četiri mjeseca ubilo sedam muškaraca i dvije žene, dok si je ove godine živote odlučilo oduzeti tri muškarca i četiri žene. Najčešći način na koji su te osobe odlučile oduzeti život je vješanjem.