Nadomak senzacionalnih otkrića o antičkoj Kissi

Naglu i strašnu propast Kisse mogla bi potvrditi najnovija istraživanja, a senzacija je u tome što bi konačna potvrda o potonuću Kisse značila da se na dnu mora nalaze ostaci antičkog grada što je važno i u svjetskim razmjerima

Najnovija istraživanja u uvali Caska i na širem području Paške uvale dovela su do senzacionalnih otkrića koja bi nakon 1.400 godina mogla objasniti zbog čega je i kako nestao antički grad Kissa, središnje naselje otoka od antičkog doba do srednjeg vijeka po kojem se i otok Pag nazivao Kissa. Na Pagu je deset dana boravila skupina grčkih geologa sa Sveučilišta u Patrasu koju vodi poznati stručnjak prof. dr. sc. George Papatheodoru. Grčki geolozi su uz pomoć bočno skenirajućeg sonara, geološko-strukturnog dubinomjera i ostale suvremene opreme za podvodna istraživanja prikupili veliku količinu podataka o nekadašnjem izgledu sjevernog dijela Paške uvale i dinamici promjena morske razine.
– Ovogodišnjim istraživanjem, zahvaljujući suradnji arheologa i geologa, ušlo se u trag mogućem podrijetlu legende o katastrofalnoj propasti antičkoga grada. Slojevi breče na kojima su se uzdizale antičke građevine obrušili su se u more nakon što je erozija izazvana oborinskim vodama i djelovanjem mora isprala flišnu podlogu visoku dva do tri metra. Tragovi toga događaja i danas su jasno vidljivi na istočnoj obali uvale, rekla je voditeljica istraživanja doc. dr. sc. Irena Radić Rossi, asistentica na Odjelu arheologije Sveučilišta u Zadru.
Kazna Božja
Prema legendi, koja je jedan od najznačajnijih dijelova nepisane pučke književnosti otoka Paga, stanovnici Kisse su bili bogati i živjeli su razvratno zbog čega ih je Bog odlučio kazniti. Kako bi spasio pravedne, u Kissu se spustio anđeo u liku slučajnog namjernika. Svakog stanovnika Kisse molio je za pomoć, ali svi su mu se rugali i nisu mu željeli pomoći. Došao je do kuće u kojoj su živjele dvije sestre, Bona i Mala. Mala je anđelu odbila pomoći, smijala mu se i rugala kao i svi drugi, a Bona ga je primila, pogostila najboljom hranom i najboljim pićem koje je imala. Anđeo je razgovarao s Bonom i vidio je da nije zgriješila. Navečer joj je rekao da će stanovnici Kisse biti kažnjeni i objasnio joj je kako će pobjeći. Bona ga je poslušala, ali je htjela povesti i sestru Malu, no anđeo joj to nije dopustio. U zoru je otišla iz Kisse, a dok je odlazila njena sestra Mala joj se rugala. Bona je krenula puteljkom prema jugu i došla je do izvora gdje je stala kako bi se odmorila. U jednom trenutku nebo su prekrili crni oblaci, a nad Kissom se pojavila golema, užarena kugla koja je pala na grad i uništila ga sumpornim plamenom. Iz crnih oblaka do večeri je padala gusta kiša koja je ostatke Kisse potopila na dno mora. Bona je pored izvora srela mladog pastira. Njih dvoje su uz izvor napravili kuću i na tom je mjestu nastao Pag. Legenda o propasti Kisse na tragu je biblijske priče o Sodomi i Gomori, no kada se iz legende izbace narativni i religijski elementi, ostaje priča o nagloj, neočekivanoj i strašnoj propasti Kisse koja je u potonula na dno mora. Smatralo se kako je legenda nastala u Srednjem vijeku te kako u njoj nema istine. Međutim, naglu i strašnu propast Kisse mogla bi potvrditi najnovija istraživanja, a senzacija je u tome što bi konačna potvrda o potonuću Kisse značila da se na dnu mora nalaze ostaci antičkog grada što je važno i u svjetskim razmjerima.
 Istraženi ostaci podzemnog tunela
– Već preliminarni rezultati oduševili su stručnjake, a podmorje otoka pokazalo se iznimno zanimljivim i u arheološkom i u biološkom i geološkom smislu. Zahvaljujući geološkim bušotinama koje su u okviru projekta realizirali stručnjaci Zavoda za mineralne sirovine Hrvatskog geološkog instituta, pod vodstvom dr. sc. Slobodana Mika, geološke će se informacije moći objediniti i iskoristiti za interpretaciju arheoloških nalaza, rekla je doc. dr. sc. Irena Radić Rossi.
Osim podmorja, istraženi su i ostaci prostranog podzemnog tunela visine oko 2,5 m i širine preko 1 m koji stanovnici Caske i okolnih naselja nazivaju Pod bužu. Tunel još nije temeljito proučen i veliko je iznenađenje za arheologe i geologe jer se ne zna njegova namjena, a ono što je istraženo najvjerojatnije je dio većeg kompleksa.
– Na području uvale Caske nalaze se brojni arheološki nalazi koji pripadaju antičkom razdoblju. Oni već stoljećima privlače pozornost stručnjaka i putnika namjernika, ali su tek prije nekoliko godina postali predmetom sustavnog znanstvenog istraživanja. Legende o potopljenom gradu na području uvale bile su izazvane brojnim nalazima u plitkome moru, ali i monumentalnim ruševinama na morskoj obali, rekla je doc. dr. sc. Irena Radić Rossi.
Istraživanje podmorja i priobalja u uvali Caska počelo je prije sedam godina na inicijativu gradonačelnika Grada Novalje Ivana Daba, no tada se nije moglo ni naslutiti kakvo značenje ima Kissa. Prve godine istraživanja pronađeno je odlično očuvano rimsko drveno sidro, a godine 2007. i brod izrađen tehnikom šivanja kao dokaz preživljavanja prapovijesne liburnske tradicije u rimsko doba. Kissa je zaintrigirala znanstvenike i 2009. godine u istraživanje su se uključili i stručnjaci iz Francuske.
 Šivani brod
– Te godine je odlučeno da se u okviru projekta ‘Brodovi i plovidba u rimskoj Dalmaciji’ istraži šivani brod i kontekst u kojemu se zatekao na morskom dnu. Kameno-drvene konstrukcije u koje je brod bio uklopljen upućivale su na činjenicu da je bio sekundarno iskorišten za izradu manjega pristaništa ili neke druge priobalne strukture, rekla je doc. dr. sc. Irena Radić Rossi.
Nakon pronalaska šivanog broda započelo je i proučavanje dinamike promjene morske razine te nekadašnjeg izgleda krajolika Paške uvale.
– Zahvaljujući palinološkim i dendrološkim analizama te geološkim i geomorfološkim istraživanjima bit će moguće utvrditi promjene u izgledu obale i sastavu vegetacije tijekom različitih vremenskih razdoblja. S tom namjerom u istraživanje su se uključile brojne znanstvene institucije iz zemlje i inozemstva, rekla je doc. dr. sc. Irena radić Rossi.
Istraživanja u Caskoj i na širem području Paške uvale organiziraju Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Nacionalni institut za znanstvena istraživanja (CNRS) i Centre Camille Jullian, Aix-en-Provence iz Francuske. Voditelji istraživanja su doc. dr. sc. Irena Radić Rossi i dr. sc. Giulia Boetto, a njihov zamjenik je Mario Radaljac. Istraživanja financiraju Ministarstvo kulture RH i Grad Novalja.
– Nastavak istraživanja planira se za sljedeću godinu, a novi nalazi u podmorju obećavaju i nova iznenađenja, rekla je doc. dr. sc. Irena Radić Rossi.