Ravni kotari naš su potencijal koji se mora iskoristiti

Žalostan je podatak da Hrvatska kojoj su stajali na raspolaganju predpristupni fondovi namijenjeni upravo poljoprivredi i ruralnom razvoju, da su oni iskorišteni samo sedam do osam posto, dok su mnoge druge zemlje, među njima i Slovenija to iskoristile u ogromnom postotku – Ingrid Antičević Marinović

Jučer je u posjetu  Zadru i Sukošanu boravila  saborska zastupnica SDP-a  Dragica Zgrebec te je u povodu toga u stranačkim prostorijama održana konferencija za novinare na temu  “SDP-ova europska poljoprivredna politika”. Na konferenciji su također sudjelovali i  saborska zastupnica Ingrid  Antičević Marinović te mr. sc.  Marijan Tomac kao predsjednik Savjeta za poljoprivredu  i ruralni razvoj u SDP-u.
Godinama se govori o nekonkurentnosti naše poljoprivrede, a evo i na pragu ulaska  u EU ti problemi nisu riješeni, kazala je Ingrid Antičević Marinović te istaknula:
Bogomdani uvjeti
– Žalostan je podatak da  Hrvatska kojoj su stajali na  raspolaganju predpristupni  fondovi namijenjeni upravo  poljoprivredi i ruralnom razvoju, da su oni iskorišteni  samo sedam do osam posto,  dok su mnoge druge zemlje,  među njima i Slovenija to  iskoristile u ogromnom postotku. Upravo ta nekonkurentnost i strukturni problemi  ograničavaju razvoj poljoprivrede koja je jednostavno takva, a zbog toga smo i danas  ovdje da kažemo da hrvatska  poljoprivredna politika mora  pojačati mjere kojima se stvara i unapređuje okruženje u  kojemu poljoprivrednici moraju iskoristiti potencijal i povećati svoju proizvodnju, kazala je Antičević Marinović te  upozorila da je osobito područje Ravnih kotara ne samo bogato iznimno plodnom  zemljom nego je i odlično  očuvano, ne samo u državnim  razmjerima, nego i u Europi.
Saborska zastupnica  Atičević Marinović je također  istaknula kako Hrvatska ima  unutar sebe tri regije panonsku, gorsku i mediteransku što je iznimna rijetkost i  izvan europskih razmjera.
– Upravo ta različitost, te  specifičnosti proizvoda i kultura gdje imamo bogomdane  uvjete za njihov razvoj, naša  su šansa jer upravo na tome  inzistira Europska unija: na  održivom razvoju različitih  krajolika Europa, ustvrdila je  Ingrid Antičević Marinović.
Saborska zastupnica Dragica Zgrebec podsjetila je  okupljene na tijek pregovora  o zatvaranju poglavlja o poljoprivredi te kazala kako su  najteži pregovori većine zemalja koje su pristupile EU  bila ona o poljoprivredi i  ribarstvu.
– U posljednjih deset godina različitim oblicima potpora na poljoprivredu je samo iz državnog proračuna,  bez izdvajanja iz lokalnih proračuna, uloženo oko trideset  milijarda kuna. To je trebao  biti poticaj da dobijemo novu  strukturu u poljoprivrednoj  proizvodnji i da povećamo  konkurentnost. No, što se  dogodilo? Mi 2010. imamo  manju proizvodnju nego što  smo imali početkom devedesetih godina i obrađujemo  gotovo milijun hektara manje, kazala je Zgrebec te  nastavila:
– EU u ovom trenutku  najveći naglasak daje na ruralni razvoj, da zadržava stanovništvo u seoskim područjima. Da bismo mi to mogli  nadzirati, potrebno je jačati  administrativne kapacitete  koji se odnose na kontrolu i  nadzor nad poljoprivrednom  proizvodnjom, kao i na agencije za plaćanje, dakle samo  oni koji su u upisniku i koji su  prošli kontrolu i nadzor i u  tom smislu imaju proizvodnju, mogu ostvariti pravo na  poticaje. Tu je, također, i  Agencija za ruralni razvoj  koju smo osnovali, a koja  uopće nije u funkciji, istaknula je Zgrebec koja se založila za uvođenje posebnog  sustava poljoprivrednih osobnih podataka, odnosno izrada  bilanci pojedinih proizvoda  budući da imamo velika odstupanja između proizvodnje  i potreba.
Osigurati dovoljno  hrane za stanovništvo  države
Dragica Zgrebec je nadalje  ustvrdila da je osnovni cilj  poljoprivredne politike  SDP-a osiguranje dovoljno  hrane za stanovništvo države,  a potom osiguranje sirovina  za prerađivačku industriju.
– U ovom trenutku mi imamo velike probleme što naši  mali proizvođači pa ni oni  srednji i veliki nisu povezani.  U situaciji kada imate u poljoprivrednoj proizvodnji i velika trgovačka društva i male  proizvođače, a prema tim  društvima se vodi politika da  oni dobivaju ogromne površine državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup, tada  oni imaju dostatnu proizvodnju za svoje kapacitete i za  male proizvođače nema mjesta. To znači da treba stimulirati udruživanje u zadrugarstvo i kooperative, što  je dobra praksa koju možemo  pratiti u austrijskoj i osobito  talijanskoj poljoprivredi, ističe Zgrebec.
 

Tomac se zalaže za obnovi zadrugarstva

Mr. sc. Marijan Tomac podsjetio je okupljene da u Zadarskoj županiji  ima oko 69 tisuća obradivog poljoprivrednog zemljišta, a obrađuje se  samo 37 posto.
– Osnovna jedinica je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gdje se  odvija većina poljoprivredne proizvodnje i koje je ujedno i socijalno  gospodarska jedinica gdje članovi tog gospodarstva stječu dohodak i  ostvaruju svoje zajedničke interese, kazao je Tomac te pojasnio da su  omjeri za isplativost takvog gospodarstva 7-10 ha za vinograde, 4-6 ha  za stolno grožđe, 5-10 ha za povrće i do 3 ha za plastenike. Tomac se,  također, založio za obnovu zadrugarstva kojim će mali proizvođači  ujedno lakše nastupiti prema otkupljivačima iz velikih robnih centara  koji im danas diktiraju cijene na tržištu.