Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Prvi turisti su bili hodočasnici

Autor: Ante Rogić

27.09.2012. 22:00
Prvi turisti su bili hodočasnici

Foto: Marin GOSPIĆ



U organizaciji Odjela za turizam i komunikacijske znanosti i Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju u srijedu je na Sveučilištu u Zadru počela međunarodna konferencija pod nazivom: Hodočašća i sakralna mjesta u centralnoj i istočnoj Europi: mjesta, politike i vjerski turizam.
Religija, politika i vjerski turizam
Konferencija obuhvaća predavanja renomiranih svjetskih znanstvenika iz navedenog područja te zanimljiva izlaganja aktualnih stručno-znanstvenih radova na temu religije, politika i vjerskog turizma.
U ime organizatora okupljene u Svečanoj dvorani pozdravio je Tomislav Klarin, a potom se sudionicima konferencije obratio John Eade, profesor s londonskog Sveučilišta. Dr. sc. Vlado Sušac, pročelnik Odjela za turizam i komunikacijske djelatnosti, istaknuo je kako hodočašće nije samo religijska stvar, već hodočasnici bili prvi turisti. Sušac je izrazio nadu kako je ovo prva u nizu konferencija.
Konferenciju je otvorio dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru. Istaknuo je kako “na najstarijem hrvatskom sveučilištu, osnovanom još 1396., imamo priliku razmotriti zanimljivu temu hodočašćenja i svetih mjesta s antropološkog, etnografskog, ekonomskog, povijesnog, geografskog i drugih znanstvenih aspekata.
– S obzirom da je religija vrlo važan fenomen koji je umnogome povezan s oblikovanjem društvenih zajednica te da se to oblikovanje zbiva u određenom povijesnom, kulturnom i geografskom konktekstu, važno je, uz ostalo, istražiti i pokušati definirati osnovne modele koji najbolje objašnjavaju interakcije između vjernika, turista, hodočasnika i domicilnoga stanovništva u onim mjestima koji se u pojedinim vjerskim sustavima percipiraju kao sveta, istaknuo je Faričić. Napomenuo je kako prostor Jadrana još od prapovijesti funkcionira kao kulturna i ekonomska poveznica među trima kontinentima – Europe, Azije i Afrike. Štoviše, navodi Faričić, znameniti francuski geograf i povjesničar F. Braudel naziva ga sudbinom cijeloga Sredozemlja.
– Putem Jadrana stoljećima se zbiva komunikacija između kontinenata staroga svijeta koja je utjecala na oblikovanje specifičnoga društveno-gospodarskog sustava te u svijetu jedinstvenoga krajolika. Postojeće prostorne strukture te organizacija jadranskog prostora odraz su kompleksnoga historijsko-geografskog razvitka pri čemu su se postupno diferencirali zasebni politički, ekonomski i kulturni areali unutar granica današnjih suverenih jadranskih država Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke. U oblikovanju toga kulturno-geografskog sustava osobito je važan religijski sloj. Taj kulturni sloj zapravo je moguće usporediti s mozaikom u kojem se isprepliću velike svjetske religije, ponajprije kršćanstvo i islam, te u kojem je moguće uočiti ostatke drevnih vjerovanja. U takvom mozaiku posebnim se sjajem ističu sveta mjesta kontemplacije, duhovnosti i ostvarenja neposredne blizine s izvorištem ili značajnim objektom/predmetom religije.
Nadam se da ćemo tijekom ovoga znanstvenog skupa moći proniknuti u različita promišljanja o hodočašćenju, hodočasnicima, ali i o nekim drugim aspektima društvenoga i gospodarskog vrednovanja svetih mjesta koja će obogatiti naše znanstveno iskustvo te pridonijeti budućoj suradnji među kolegama i ustanovama koje predstavljamo, zaključio je prorektor Faričić.