Albert Faggian: Zadarski list je ovisan samo o čitateljima

U ovih godinu dana napravili smo značajan redizajn Zadarskog lista, proveli potrebne kadrovske promjene radi što optimalnijeg korištenja objektivnih mogućnosti svakog radnika, implementirali politiku lokalnog izvještavanja kao osnovni princip ove novinske kuće te, zbog toga, značajno povećali udio lokalnih stranica, započeli sa poslovnom suradnjom s drugim društvima unutar grupacije, a u pravcu otvaranja prodajne mreže kioska na području Zadra

Zadarski list je prije nepunih godinu dana postao dio poslovnog sustava u većinskom vlasništvu poduzetnika iz Pule Alberta Faggiana i doživio je neke promjene. Čitatelji Zadarskog su kroz ovo vrijeme, sudeći po rastu naklade prihvatili te promjene, a evo što o sadašnjem trenutku ovog poslovnog sustava te medijskom i aktualnom trenutku u Hrvatskoj kaže gospodin Faggian.
Skoro je godinu dana otkad ste preuzeli Zadarski list. U međuvremenu je list doživio redizajn. Kako ocjenjujete ovih godinu dana u poslovnom pogledu?
– Dakle, rekao bih da se radilo o godinu dana stabilizacije. Nekako je ta riječ, „stabilizacija”, često služila kao alibi za sve ono što je bilo neuspješno bude još neko vrijeme neuspješno. Pri tome, jasno, ne mislim da je Zadarski list do sada bio neuspješan, dapače. Pri tome, jasno, treba „skinuti kapu” Tankerskoj plovidbi, bez koje, vjerojatno, ne bi ni bilo Zadarskog lista. I hvala im na tome. Činjenica je, međutim, da smo mi, u ovom razdoblju, kao što ste i sami rekli, napravili značajan redizajn Zadarskog lista, jasno, uz potrebnu mjeru poštovanja dosadašnje tradicije i navika naših čitatelja, proveli potrebne kadrovske promjene radi što optimalnijeg korištenja objektivnih mogućnosti svakog radnika, implementirali politiku lokalnog izvještavanja kao osnovni princip ove novinske kuće te, zbog toga, značajno povećali udio lokalnih stranica, započeli sa poslovnom suradnjom s drugim društvima unutar grupacije, a u pravcu otvaranja prodajne mreže kioska na području Zadra, povezali se s lokalnom zajednicom i lokalnom privredom te, konačno, povećali samu prodaju Zadarskog lista. Ne bih rekao da su to, još uvijek, baš sudbonosni događaji, koji su riješili sve probleme Zadarskog lista. Ali, stara poslovica kaže da svaki put počinje s prvim korakom. Pa, eto, mi koračamo.
U poslovnoj grupaciji koju vodite tri su dnevnika Glas Istre, Novi list i Zadarski list. Koji je zapravo osnovni cilj objedinjavanja ovih glasila?
– Radi se, prije svega, o lokalnim novinama, iako Novi list ima i nacionalni karakter. Povezivanje takvih, lokalnih, medija donosi, prije svega, objektivno povećanje kvalitete informacija, otvara mogućnosti korištenja zajedničkih resursa, ušteda na više nivoa, marketinškog povezivanja. Dakle, današnje vrijeme zahtijeva da čitatelj dobije kvalitetnu i potpunu informaciju za što manje novca. Hrvatska je, relativno, mala zemlja. Zadrane apsolutno zanimaju događaji iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka. Svrha povezivanja je da im sve te vijesti prenesemo u najpotpunijem obliku i sa što manje troška. Jasno, politika zajedničkog marketinga je jedna od ključnih prednosti. To je dugotrajan posao, koji je tek pred nama.
Koliko Vi utječete na uređivačku politiku tih medija, konkretno uključujete li se u slučajevima bitnih informacija, primjerice afere Remorker, odnosno pritvaranja grupe osumnjičenih za pronevjere velike sume novca?
– Za svake je ozbiljne novine smrt ako se vlasnik uključi u uređivačku politiku. Za to su zaduženi glavni urednici i uredništva. Uostalom, pa tko bi vjerovao novinama koje prenose stav vlasnika? Svaka respektabilna novina, pa tako i Zadarski list, puno je veća i značajnija od njenog vlasnika. Vlasnici će se mijenjati, novine ostaju. Dakle, ne miješam se. Iako, ne mogu baš uvijek reći da sam, osobno, baš uvijek zadovoljan načinom praćenja pojedinih tema. Posebno tu mislim na slučajeve kao što je, primjerice, afera Remorker koju ste spomenuli. Apsolutni sam pobornik teze da nitko nije kriv dok mu se krivnja ne dokaže pravomoćnom presudom. Jasno mi je da javnost ima pravo znati što se događa. Ali, pod izlikom interesa javnosti nekoga okarakterizirati kao lopova, pljačkaša i slično, ne spada u načela novinarske struke. U takvim bi slučajevima novinar trebao biti izuzetno pažljiv, obvezno bi trebao dati priliku i drugoj strani da kaže svoj stav i argumente. Na žalost, novinarstvo se previše puta „pokriva” prokušanim novinarskim metodama, koristeći izraze: „navodno”, „priča se”, „neslužbeno saznajemo” i slično. Ili, pak, stavlja se samo upitnik iza takvog blaćenja, očito s namjerom da taj upitnik posluži kao naivna ekskulpacija. U tom segmentu novinarstvo treba još raditi na sebi. Ne kažem da se takvi slučajevi ne dogode i u novinama iz naše grupacije. Naprotiv. Dogode se. Ali, ipak pokušavamo paziti na to, koliko god je to moguće. I mislim da smo u tome među najpoštenijim hrvatskim medijima.
Zadarski list je pokrenuo nove projekte – osim tradicionalne ljetne turističke patrole sad imamo priloge o radu Zadarske županije i EU Zadar, a uskoro će sličan prilog biti razrađen za otok Pag. Neki smatraju da na taj način list gubi neovisnost?
– Skoro da bih se s takvim stavom tih „nekih” i složio. Ali, u malo drugačijem kontekstu. Kao što sam rekao, smatram da lokalne novine moraju pisati o lokalnim temama. Pa zar Zadrane ne zanima rad Gradskog vijeća, žitelje županije rad Županijske skupštine? Isto je i s Pagom i sa svakom lokalnom zajednicom na svijetu. Dakle, pišući o tim temama, Zadarski list upravo pokazuje da je potpuno ovisan o svojim čitateljima, o stanovništvu svoje regije. A ja uvijek glasam za takav vid ovisnosti.
Ljetos su postavljeni i prvi kiosci Zadarskog lista, kakvi su rezultati i imate li planove za daljnje širenje prodajne mreže?
– Da, ljetos smo, u suradnji s drugim članicama grupacije, postavili šest kioska na području grada Zadra. Kao što ste imali prilike vidjeti, pokušali smo od poslovično ružnog objekta kioska napraviti nešto simpatično. Tako su naši kiosci oslikani rukom akademskog slikara Voje Radoičića, u infantilističkoj maniri, veseli su i šareni, prilagođeni mediteranskom mentalitetu. Uostalom, jesmo li pogodili, nije na meni da ocjenjujem. To, ipak, ostavljam Zadranima. Rezultati poslovanja su sasvim dobri, što ukazuje da su ti objekti doista i bili potrebni. Jasno da ćemo nastaviti sa širenjem prodajne mreže, vjerojatno i na otoke.
Pozicija lokalnih i regionalnih glasila je nezavidna zbog monopola distribucije koju ima Tisak. Na koji se način može utjecati na smanjenje tog monopola?
– Pa, ne bih rekao da Tisak ima klasični monopol. Prije bih rekao da se Tisak upustio u posao koji drugi nisu željeli raditi. I taj posao radi sasvim solidno i korektno. Jasno da bi moglo i bolje. Pa gdje to ne bi moglo? Ali, primjerice, članica naše grupacije, Glas Istre trgovina, također ima distribuciju za cijelu Istru. Novi list pokriva dobar dio distribucije na području Rijeke. Dakle, svatko je imao priliku to napraviti na nacionalnom nivou. A napravio je, ipak, samo Tisak. Da je bilo više distributera tipa Tiska, možda bi, za nakladnike, uvjeti bili drugačiji. Ali, vrlo je teško danas reći da li bi to „drugačije” bilo u plusu ili u minusu.
Koji su daljnji planovi grupacije koju vodite – razvoj na regionalnim scenama ili na nacionalnoj?
– Ne mislim da na nacionalnoj sceni ima više prostora za nove medijske proizvode tipa dnevnih novina. Možda za poneki tjednik, i to je sve. Dakle, razvoj regionalnih medija, po mom mišljenju, ima bolju perspektivu. Iako, svi će mediji trebati detaljno razmisliti o budućnosti. Digitalno vrijeme definitivno donosi brojne novosti i iskušenja. Na žalost, u posljednje vrijeme se informacija potpuno izbagatelizirala. Preplavljeni smo besplatnim informacijama, prečesto sumnjive kvalitete i potpunosti. I to ruši pošteno novinarstvo. Novinski nakladnici se još nisu izborili za status svoje informacije. Svatko danas može „ukrasti” bilo koju informaciju s naših portala te ju, principom copy/paste, pozicionirati na svoj portal, na društvenu mrežu. I možemo mu samo „soli na rep”. Ali, riješiti će se i to, prije ili kasnije. Strah me samo da ne bude prekasno.
Zadarski list ovih dana navršava 19 godina od svog osnutka, kakvu mu budućnost predviđate?
– Prije svega, predviđam mu zadarsku budućnost. Zadarski list je nesumnjivi dio zadarskog kulturnog identiteta, izraz potrebe lokalnog stanovništva za informacijom o sebi samima, o događajima u vlastitom dvorištu, o „malim” ljudima. Pa je, onda, i pošteno da Zadarski list dijeli sudbinu sa svojom regijom. Dakle, kako bude Zadru, bit će i Zadarskom listu. Ipak je to brak koji traje. I trajat će.