Prije 950 godina Petar Krešimir redovnicama je darovao kraljevsku slobodu

U povodu obilježavanja 950. obljetnice samostana benediktinki sv. Marije u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1066. – 2016.) benediktinke samostana sv. Marije, Zadarska nadbiskupija i Sveučilište u Zadru organizirali su znanstveni kolokvij koji je jučer trajao cijeli dan. Kolokvij je trebao biti održan u Kapitularnoj dvorani samostana, no zbog velikog interesa njegovo je održavanje preseljeno u crkvu sv. Marije.
Na skup su, uz časne sestre samostana i predstavnike Crkve, došli i brojni sveučilišni profesori, studenti i zadarski političari.
– Kao stotinu i osamdeseta opatica samostana, želim poželjeti dobrodošlicu svima. Naš samostan izdržao je sva ova stoljeća i odolijevao burnim vremenima. Na Božić 1066. kralj Petar Krešimir opatici Čiki, koju naziva sestrom, darovao je posjede u Zadru i okolici te samostanu osigurao kraljevsku slobodu. Bio je to dobar temelj za život samostana, a pravila sv. Benedikta i geslo ‘ora et labora’ osigurale su nam duhovne temelje, kazala je časna majka Anastazija Čizmin.
Prorektor Sveučilišta Josip Faričić istaknuo je kako će predavanja s ovog znanstvenog skupa biti objavljena u monografiji na hrvatskom i engleskom jeziku. Okupljene su pozdravili i rektorica Sveučilišta Dijana Vican te nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić.
– Ovaj dokument, odnosno darovnica, izaziva strahopoštovanje. Nastao je uz blagoslov splitskog nadbiskupa i ostalih biskupa i svojevrsni je dekret o slobodi. Kao Hrvat i nadbiskup ponosan sam što se to tada dogodilo, istaknuo je Puljić.
U prvom dijelu kolokvija dr. Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru govorio je na temu Provincia Iadertina i Hrvatsko Kraljevstvo u drugoj polovici 11. stoljeća.
– Godine 1066., kada se samostan prvi put spominje u sačuvanim djelima, njegova predstojnica, opatica Čika, nalazi za potrebno tražiti kraljevsku zaštitu za svoju zajednicu. Kralj joj doista i izlazi u susret, a to što tom prigodom nalazi za potrebno naglasiti postojanje, ma kako daleke, rodbinske veze s opaticom, već daje naslutiti da se fokus političke lojalnosti bitno približio gradu u odnosu na vrijeme kad je taj fokus bio, makar u simboličkom smislu, u udaljenom Konstantinopolu.
Na temu Croatia Benedictina: Hrvatsko Kraljevstvo, Petar Krešimir IV. i Ordo Sancti Benedicti govorio je doc.dr. Tomislav Galović s Odsjeka za Povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za hrvatsku povijest. Na temu Sanktoral Čikina časoslova i kult svetaca u Zadru u 11. stoljeću govorio je doc.dr. Trpimir Vedriš, sa istog Odsjeka, a na temu Čika u srednjovjekovnoj pisanoj ostavštini govorio je izv.prof.dr. Milenko Lončar s Odjela za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru.