Nova senzacija iz pećine Vlakno - istraživači pronašli paleolitičku Veneru!

Slika korisnika valentinam
NAKON NAJSTARIJEG DALMATINCA ŠIME IZ DAVNINE IZRONILA - LILI
Na prostoru Hrvatske tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli pronađeni su paleolitički ulomci životinjskih figura čime je i Hrvatska došla na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi umjetnosti tog vremena. No Venera iz Vlakna je jedinstvena jer po prvi puta imamo i prikaz ljudskog lika, a istraživači su joj dali ime Lili
Sveučilište u Zadru
Venera iz pećine Vlakno

Pećina Vlakno na Dugom otoku, koja već dugi niz godina privlači pažnju stručne i znanstvene javnosti zbog bogatstva svojih nalaza, među kojima su ostaci „najstarijeg Dalmatinca“ nazvanog Šime, u novoj arheološkoj kampanji ponudila je novo iznenađenje svojim istraživačima – oni su u sloju starom 15.000 godina iskopali različite nalaze standardne za nalazišta ovog vremena, dva vrlo rijetka koštana harpuna te jedinstven nalaz za prostor Hrvatske, rijedak i za europske pojmove – paleolitičku Veneru. Dugi otok tako je nakon Šime dobio i svoju Lili, kako su je istraživači nazvali.

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti. Iz istog razloga privukla je i istraživače s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, prvo pok. profesora Zdenka Brusića, a kasnije i njegove mlađe kolege Darija Vujevića i Matu Paricu. Uz pomoć široke stručne ekipe u kojoj su se izmjenjivali kako studenti arheologije tako i znanstvenici s različitih europskih institucija, do danas je u pećini provedeno 15-ak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 metara, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu mogu pratiti sve do 19.500 godina starosti. To je Vlakno smjestilo u krug malobrojnih nalazišta šireg jadranskog područja na kojem je moguće pratiti razvoj posljednjih faza starijeg kamenog doba i njegov postupni prelazak u kulturno razdoblje mezolitika.

Pećina već dugi niz godina privlači pažnju kako stručne tako i šire javnosti. Postala je mjesto pronalaska Šime, trenutno najstarijeg poznatog stanovnika Dalmacije, a otkriće graviranih oblutaka dalo je rijetku priliku za uvid u simbolizam prapovijesnih zajednica koje su nastanjivale jadranski prostor. Nova istraživanja na svjetlo dana iznijela su niz nalaza gotovo jedinstvenih na ovom prostoru koji pokazuju da će ova pećina još dugi niz godina imati važnu ulogu u tumačenju ponašanja ranih prapovijesnih zajednica.

Trenutno je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. Vrijeme je to neposredno nakon vrhunca posljednjeg ledenog doba, najhladnijeg razdoblja u novijoj klimatskoj povijesti, kada je cijeli prostor Jadrana izgledao bitno drugačije u odnosu na danas.

U cijeloj paleti nalaza koji osim estetskog vjerojatno imaju i izrazito simboličko značenje posebno mjesto zauzima pronalazak antropomorfnog privjeska. Iako nije sačuvan u cijelosti sasvim je jasno da je riječ o stiliziranom prikazu ljudskog lika dodatno ukrašenog različitim šrafurama. Iako bez istaknutih obilježja kao kod poznatog primjerka iz Willendorfa, predmeti ove vrste gotovo se isključivo opisuju kao ženski likovi i spadaju u kategoriju tzv. paleolitičkih Venera. Primjerci stiliziranih antropomorfnih privjesaka mogu se naći na drugim nalazištima iz ovog razdoblja kao što su npr. Dolni Vestonice u Češkoj ili Mal'ta u Rusiji, a ukrasi tj. šrafure koje ispunjavaju površinu privjeska neodoljivo podsjećaju na slične gravure s lokaliteta Predmosti u Češkoj.

Vrijednost ovog nalaza može se sagledati u činjenici da su na prostoru Hrvatske tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli pronađeni ulomci životinjskih figura čime je i Hrvatska došla na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi paleolitičke umjetnosti. No Venera iz Vlakna je jedinstvena jer po prvi puta imamo i prikaz ljudskog lika. Jedinstven nalaz zahtijevao je i ime.

- Nazvana je Lili u čast kolege koji već godinama aktivno sudjeluje u istraživanjima pećine. Za sada se nalazi na konzervaciji nakon čega joj slijedi znanstvena obrada, a nakon predstavljanja nije isključeno da njen lik u budućnosti dobije širi značaj i postane jedan od prepoznatljivih suvenira Dugog otoka, kaže Vujević.

Arheološka istraživanja pećine Vlakno ne bi bila moguća bez financiranja u sklopu projekta UIP-2014-09-1545 Hrvatske zaklade za znanost, ali i bez svestrane podrške Ministarstva kulture RH, Sveučilišta u Zadru i Općine Sali.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno