Jedinstvena zbirka herbarija na ovim prostorima

Njegov herbarij je 1929. darovan zadarskom Gradskom prirodoslovnom muzeju, koji je stradao u Drugom svjetskom ratu, ali je herbarij ostao relativno dobro sačuvan. No, tijekom godina, lošim održavanjem i prezervacijom, dio herbarija je nažalost nepovratno uništen

U Prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja Zadar postavljena je izložba “Domenico Pappafava i njegova ostavština rodnom Zadru”. Riječ je, kako sam naslov govori, o zbirci, uglavnom herbarija, Domenica Papafave koja se čuva na nekoliko mjesta, ponajviše u Narodnom muzeju Zadar.
Obitelj Domenica Pappafava doselila se u Zadar iz Padove u 18. stoljeću. Sam Domenico školovao se za pravnika, te bio poznat notar, no osim što se bavio notarskim spisima, Pappafava je uzgajao dudove svilce te prerađivao svilu. Također se bavio i skupljanjem i proučavanjem biljaka, posebice za vrijeme boravka u Kotoru. Biljne vrste Domenica Pappafave potječu s raznih područja, od Grenlanda do Australije, a najveći dio ih je s prostora bivše Austro-ugarske monarhije i drugih europskih zemalja.
Herbarij je izrađivao 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća, a kako je biljke poslije razmjenjivao i kupovao, u zbirci su i primjerci iz 1800. Družio se i dopisivao s dalmatinskim i svjetskim botaničarima tog vremena, a o njegovim nalazima pisali su poznati svjetski botaničari poput mađarskog Arpada von Degena.
Njegov herbarij je 1929. darovan zadarskom Gradskom prirodoslovnom muzeju, koji je stradao u Drugom svjetskom ratu, ali je herbarij ostao relativno dobro sačuvan. No, tijekom godina, lošim održavanjem i prezervacijom, dio herbarija je nažalost nepovratno uništen. 1955. godine prešao je u posjed Prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja, te se više pažnje posvećuje njegovu očuvanju i sređivanju zbirke.
Za vrijeme Domovinskog rata, dio herbarija bio je prenesen u Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagreb, a vraćen je u Zadar 2003. godine. U Zadru se od Pappafavine ostavštine čuva herbarij koji je s 20.000 vrsta biljaka u svoje vrijeme bio najbogatiji u Dalmaciji, s oko pola tada poznatih biljnih vrsta. Uz njega, u Prirodoslovnom je odjelu i zbirka bakropisa koju je 1840. po Pappafavinoj narudžbi izradio Seher i na 169 listova naslikao 164 biljke, a među njima su i tri crteža orhideja obojena rukom. U Znanstvenoj je knjižnici, pak, zbirka knjiga i dokumenata.
Herbarij je podijeljen na zbirke algi, lišajeva, mahovina, papratnjača i drugog bilja. Bio je opsežan brojem vrsta i primjeraka, a do danas je sačuvan samo jedan njegov dio.
Izložbu je priredila dr. Snježana Vujčić-Karlo, voditeljica Prirodoslovnog odjela zadarskog Narodnoga muzeja, a može se razgledati sve do lipnja 2010.