Redukcija financijskih sredstava najviše se osjetila na nabavi novih knjiga, a to će se osjetiti i ove godine. U neku ruku to, nažalost, usmjerava i redukciju korisnika što ćemo pokušati zaustaviti drugim aktivnostima – Ivan Pehar
U Hrvatskoj vjerojatno ne postoji nijedan grad kojem knjižnice znače koliko Zadranima njegove. Posuđivanje knjiga, multimedija, učenje, proučavanje, izložbe, susreti s piscima i raznoraznim umjetnicima samo su neke od aktivnosti kojima se bave Gradska knjižnica Zadar i Znanstvena knjižnica našega grada. U njima zabavu i utočište nalaze oni najmlađi, ali i najstariji, u njima čitaju čak i slijepi. Ove godine kriza je ipak preuzela dominaciju i u našem gradu no zahvaljujući neumornom radu vrijednih djelatnika ovih dviju knjižnica to nismo osjetili, a hoćemo li osjetiti u 2011. godini i čime će se knjižnice baviti pitali smo ravnatelja Gradske knjižnice Zadar Ivana Pehara te ravnatelja Znanstvene knjižnice u Zadru Miru Grubića.
GKZD
Održati postojeću razinu usluga
Krizi usprkos Gradska knjižnica Zadar i dalje će nastaviti sa svojim radom kao i do sada. Njihova usluga neće se spuštati ispod dosadašnje razine pa bi tako i u 2011. mogla građanima ostati jedno od omiljenih mjesta u gradu.
– Želimo pokušati održati postojeću razinu usluga, ponuda i aktivnosti koje smo imali u prošloj i ovoj godini. Ako to uspijemo u slijedećoj godini koja se najavljuje s financijeske strane još težom, onda mislim da ćemo doista uspjeti. To je, dakle, naš konačni cilj. Međutim, što je jako bitno, naglasak je u svakom slučaju na pojačanom uključivanju zajednice u naš rad kao volontera. Želimo volontere uključiti u rad knjižnice, naše aktivnosti, radionice i druge programe. Na taj način želimo biti sve nazočniji u zajednici, a ujedno da dobijemo povratnu dobit u smislu da imamo i što više korisnika, otkrio je Pehar glavne ciljeve za iduću godinu. Svima onima koji vole boravak u knjižnici i kojima je ona drugi dom otvorio je vrata da sudjeluju u njezinom radu na najljepši mogući način – volontirajući. Također je ocijenio i proteklu, 2010., godinu. Uz krizu koja je pogodila i knjižnicu i građane ipak nema razloga ni za najmanje nezadovoljstvo.
– Što se tiče sumiranja naših aktivnosti, ja bih rekao da se, bez obzira na lošu financijsku situaciju, ne zamjećuje redukcija u našim aktivnostima, programima i projektima. Tamo gdje se ne traže velika sredstva, ali gdje se traži inovativnost i kreativnost i ideje mislim da se tu uvelike uspijevamo realizirati i plasirati upravo u jednom uzletu duha, dakle da se ne osjeti recesija duha. Materijalna recesija ne smije vršiti neku vrstu zaraze na redukciju duha i tu činimo sve da se to dogodi, naglasio je Pehar rezimirajući rad knjižnice u protekloj godini. I dok su se aktivnosti održavale na dosadašnjoj razini neki projekti su se i povećali pa je tako od postojanja jednog kluba čitatelja knjižnica tu djelatnost proširila na njih čak šest. A osim za Klub čitatelja povećao se i broj zainteresiranih za besplatne tečajeve interneta za umirovljenike, ali i za besplatne instrukcije. Svi se sjećamo i brojnih tribina o ovisnosti, razmjene knjiga u nekoliko navrata, nastupa pisaca i slično.
Iako je nabavka građe, nažalost, zbog nedostatka sredstava reducirana, Gradska knjižnica Zadar nesumnjivo se širi. Širi se obujam knjiga, ali i broj korisnika. Već duže vrijeme govori se i nagađa o potrebi njezina proširenja, a zgrada u koju će se knjižnica proširiti već je određena.
– Mi kao ustanova možemo biti samo vibracija pozitivnih želja, u neku ruku usmjeravati prema tome. Ali, radi se o projektu Grada Zadra u sklopu kojeg se nalaze Gradska knjižnica i Centar za mlade i to zahtijeva iznos jedne velike količine novca, a kojeg trenutačno Grad Zadar, koliko znam, nema. Koliko čujem zasad se radi na izvedbenom projektu da bi se dobila građevinska dozvola. Najbitnije je da smo dobili lokacijsku dozvolu i da se ide na neki način prema našem projektnom zadatku kojeg smo projektirali skupa s arhitektom koji to radi. Naravno da bi bilo dobro i lijepo kad bismo imali koju policu više jer zaista nemamo više gdje stavljati naše knjige i druge medije, istaknuo je Pehar. A dok knjižnica ne dobije novu zgradu stižu barem nove police. Naručene su nove police koje su napravljene, a bit će postavljene iza Nove godine. Postojeće police pomicat će se milimetar po milimetar kako bi se smjestile nove. Iako to znači suženje prostora više naslova bit će dostupno na policama za samostalni izbor knjige. Trenutačno Gradska knjižnica Zadar ima približno 250 tisuća primjeraka medija koje sve treba negdje smjestiti.
Poticati književno stvaralaštvo
Uz sve ostale knjige i medije na policama Gradske knjižnice smještene su i neke knjige koje su i sami pomogli izdati. Izdavaštvo je jedna od važnih grana kojima se knjižnica bavi u gradu koji nema svoju veliku nakladničku kuću. Taj posao nastavit će i u idućoj godini, ali ipak s nešto manjom novčanom potporom nego do sada.
– Od Grada kao svog osnivača za tu djelatnost ne dobijemo ni kune. Mi smo ovdje, manje-više, da potičemo stvaralaštvo i uključujemo se skupa s određenim književnicima, da im pomognemo. Većina njih sama nađe sponzora ili donatora, a mi im pripomognemo koliko je to moguće. Nastavit ćemo i iduće godine, kao i do sada, poticati književno stvaralaštvo i otkrivanje talenata i koliko je moguće pomoći ćemo, ali da ćemo tu neki veliki angažman dati u financijskom smislu nažalost nećemo to moći zbog poznate situacije, najavio je Pehar i daljnju podršku svim zadarskim piscima koju je knjižnica i do sada uvijek pružala. A u daljnjem napredovanju u podršci građanima i pružanju što kvalitetnije usluge neki novi projekti možda bi mogli zaživjeti u 2011. godini.
– Bitno je naglasiti slijedeće, da ćemo nastaviti s programima od prošle godine, nećemo nijedan ukinuti, od kućne dostave koja je velika stvar pa do raznoraznih radionica. Kroz cijelu slijedeću godinu nastojat ćemo staviti težište na suradnju s drugim institucijama u gradu, Hrvatskoj i inozemstvu da bi se naši projekti lakše realizirali. Gledat ćemo i da razvijemo mrežu na području grada, koliko je to moguće i županije. U nekim smo pregovorima za osnivanje stacionara i eventualno otvaranje nekih područnih knjižnica, ali naravno sve zavisno od mogućnosti općina i gradova. Nešto više o realizaciji ovih projekata znat ćemo iza Nove godine, ali u svakom slučaju želimo razvoj mreže bibliobusa i uopće radnog područja knjižnice na području cijele županije, najavljuje Pehar planove knjižnice. Planovi su to za koje je potrebno mnogo rada i truda da se ostvare, ali mi se nadamo da hoće, kako bi Gradska knjižnica bila dostupna svakom ljubitelju pisane riječi.
Nakon razgovora s Peharom slijedeći posjet bio je Znanstvenoj knjižnici Zadar gdje je na svom radnom mjestu, kao i svakog dana, bio ravnatelj knjižnice Miro Grubić. I on za rad knjižnice koju vodi ima neke nove ideje koje bi volio ostvariti u slijedećoj godini, a koje će Znanstvenu knjižnicu još više otvoriti i približiti svim njenim korisnicima. Rad na tome počeo je još u 2010. godini radeći najviše na prilagođavanju knjižnice korisnicima kako bi se povećala kvaliteta usluge.
ZKZD
Priprema građe za digitalizaciju
– Ostvarili smo zapravo, manje-više, sve što smo planirali. Najvažniji su bili novi korisnički prostori, to je dakle čitaonica za osobe s invaliditetom na ulazu u prizemlju knjižnice te čvrsta rampa za invalide po kojoj oni konačno mogu ući u zgradu. Imamo dva nova sanitarna čvora od kojih je jedan za invalide. Uspjeli smo napraviti i malo skladište za obavezne primjerke knjiga koje nam dolaze iz Zagreba, a to su novi primjerci koji nam stižu na čuvanje s obzirom da smo mi depozitna knjižnica. Do sad smo imali problema s tim sladištenjem jer nismo mogli adekvatno smještati knjige. Na prvom katu smo napravili jednu prostoriju koja nam služi za malo veće sastanke članova naše kuće i to je otprilike ono što se tiče dijela prostornog uređenja. Što se tiče struke tu smo napravili važan dio posla, a to je priprema građe za digitalizaciju. Sredili smo građu pravoslavne bogoslovije za povrat u manastir Krka koji ćemo izvršiti početkom 2011. godine. Radi se o oko 500 svezaka knjiga koje smo čuvali gotovo stotinu godina. To je njihova građa koju su oni ostavili Talijanima, a Talijani su 1918. ostavili tu građu nama. Jedan dio vratili smo 1966., a jedan dio trebao je biti vraćen 1985., ali nije došlo do realizacije. To je zapravo taj dio kojeg vraćamo i kojeg smo dovršili do kraja kako bismo konačno završili tu priču, rezimirao je proteklu godinu Grubić najavivši već neke djelatnosti u 2011. koje će se odvijati kao nastavak posla započetog ove godine.
Iako Znanstvena knjižnica Zadar kao depozitna knjižnica ima pravo na jedan obavezni primjerak svake izdane knjige i oni ipak osjete utjecaje recesije na nabavu građe, a takav trend nastavit će se vjerojatno i u 2011. godini.
– Može se reći da tu nismo ove godine ispunili cjelokupni plan zbog recesije. Smanjena su nam sredstva za nabavu knjiga. Nabavka knjiga kod nas ide malo drugačije, zapravo oko 75 posto knjiga mi nabavljamo obaveznim primjerkom, a oko 20 posto njih kupujemo i to je zapravo jedini način da se zaštiti taj obavezni primjerak. Ako želimo očuvati knjigu za budućnost to znači da ta knjiga ne ide van, eventualno može ići u čitaonicu pa iz tog razloga kupimo još jedan ili dva primjerka. Oko pet posto knjiga nabavimo donacijom, možda i manje, jer ljudi nakon smrti obično nama doniraju svoju građu. Za iduću godinu tražili smo jednak iznos sredstava kao i za prošlu, a koliko ćemo dobiti to je pitanje. Mi obično tražimo oko 700 tisuća kuna i ta cifra bi nas zadovoljila, no naravno dobijemo dosta manje, a konačno se i ta odobrena cifra reže u nekoliko navrata, otkriva Grubić ističući kako će kriza utjecati i na digitalizaciju građe koja je već pripremljena, ali provedba naravno ovisi o finacijama.
– To je dosta skup posao koji ovisi o sredstvima. Mi smo planirali digitalizirati baštinu Znanstvene knjižnice i imamo čak u planu da to bude sastavni dio portala Ministarstva kulture RH. Za početak smo imali u planu stare razglednice Zadra i neke vrijedne knjige, dakle rijetkosti kao što je Statut zadarski iz 1546., pa Barakovićevu Vilu Slovinku i slično. Kao projektna dokumentacija posao je manje-više pripremljen, sad samo ovisi hoćemo li dobiti sredstva. Nešto bismo radili sami jer imamo dvoje zaposlenika koji su educirani, ali za neke poslove ipak bismo morali dovesti suradnike izvana, kaže Grubić ističući kako je Znanstvena knjižnica svoj dio posla odradila, a ostatak je, na žalost, izvan njezine moći. Također je najavio jedan projekt koji je Znanstvenoj knjižnici ponudila Gradska knjižnica Zadar kojoj je suradnju ponudila knjižnica iz srpskog Sombora. Projekt nosi naziv “Digitalni grad”, a u prvoj fazi bit će uključena četiri grada iz četiri države. Jedan od gradova trebao bi biti i Zadar. Kako Gradska knjižnica nije bogata starom građom projekt su ponudili Znanstvenoj knjižnici gdje bi oni ostali nositelji projekta, a digitalizirala bi se građa Znanstvene knjižnice. S obzirom na želju da se građa zaštiti, a digitalizacija je nabolji način zaštite, u Znanstvenoj knjižnici pristali su na sudjelovanje u projektu.
Osim financija kod digitalizacije građe knjižnica se susreće i s autorskim pravima. Naime da bi se građa digitalizirala bez dozvola mora proći najmanje 70 godina od smrti autora, u protivnom slučaju knjižnica mora tražiti nasljednike ili skrbnike građe što često predstavlja problem.
Nova stranica u izdavaštvu
Iako Znanstvena knjižnica ne sudjeluje u izdavaštvu na način na koji to radi Gradska knjižnica, a to je da podupiru autore, Grubić i tu ima neke planove za koje se nada da bi se mogli ostvariti u slijedećoj godini.
– Što se tiče izdavaštva do sada je praksa kuće bila da se izdaje katalog ako se priredi neka izložba koja je vezana uz naš fond. Na neki način radi se o vrijednim ‘knjigama’ osobito za znanstvenike koji traže određenu građu. Iako smo prošle godine izdali i jednu pjesničku likovnu mapu osobno nisam zadovoljan s izdavaštvom samo na toj razini. Čini mi se da bismo trebali što više takvih projekata, odnosno, zašto mi ne bismo mogli objaviti knjigu bilo koje vrste. Nema novca istina je, ali se može nekako naći neki model i rješenje za sve. Htio bih da okrenemo jednu novu stranicu kad je u pitanju izdavaštvo, istina da to želim u najgore vrijeme, ali sada o tome promišljamo i barem ćemo se pripremiti. Nema nikakvih razloga da ne budemo prava izdavačka kuća, najavio je Grubić proširenje djelatnosti knjižnice. Na tom tragu moglo bi biti i objavljivanje Zbornika o Vjekoslavu Maštroviću za čije objavljivanje je suradnja s Povijesnim institutom HAZU započela još prošle godine. Radovi su spremni, a projekt je zaustavljen zbog financija, ali u idućoj godini trebao bi konačno biti realiziran. Uz izdavanje zbornika Znanstvena knjižnica za slijedeću godinu na tom području ima u planu još dva važna projekta. Jedan je Bibliografija izdavaštva na zadarskom području od 2006. do 2010. koja bi trebala biti završena do dana grada Zadra. Drugi projekt nosi naziv “Zadarska županija u Domovinskom ratu” u koji se knjižnica uključila u suradnji s Koordinacijom za ljudska prava Zadarske županije. Cilj je postavljanje izložbe i kataloga izložbe Domovinskog rata na zadarskom području čije otvorenje i izdavanje će se najvjerojatnije poklopiti s obilježavanjem županijskih dana.
Nekog većeg utjecaja i promjene rada u knjižnici neće biti, knjižnica nastavlja s kvalitetom kojom je radila i do sada uz namjeru da neke usluge još poboljša.
– Izložbe i predavanja postala su nam rutina, za nas je to kao i obrada knjiga. Mogli ste primjetiti da su naše izložbe velike izložbe koje su vrijedne i posjećene. Na neki način tu radimo selekciju i ne uzimamo sve i svašta jer kad bismo to radili na taj način izložbena dvorana bila bi nam neprestano zauzeta i ne bismo mogli organizirati nešto što moramo kvalitetno napraviti bila to promocija ili predavanje. Svakako ćemo i u 2011. godini nastaviti promovirati vrijedna djela kakva smo imali i u ovoj godini. Organizirali smo i nekoliko znanstveno stručnih kolokvija, a nešto smo radili u suradnji sa Sveučilištem. Tu suradnju namjeravamo nastaviti i dalje, zaključuje Grubić. Uz ove velike projekte i planove sve korisnike Znanstvene knjižnice Zadar očekuje još jedno iznenađenje. Idući put kada budete internetskim putem naručivali neku knjigu ili gledali što ima novo na web stranici vaše omiljene knjižnice mogao bi vas iznenaditi novi web dizajn. Cilj je knjižnicu što više približiti i otvoriti svim korisnicima i kategorijama građana, a prilagodnba web stranice samo je jedan od koraka na tom putu.
POTREBA 20 DO 25 POSTO NOVE GRAĐE SVAKE GODINE
Recesiju je osjetila i najvažnija djelatnost Gradske knjižnice, a to je nabava novih knjiga. Ipak iz Gradske se nadaju da će uspjeti riješiti i ovaj problem.
– Redukcija financijskih sredstava najviše se osjetila na nabavi novih knjiga, a to će se osjetiti i ove godine. U neku ruku to, nažalost, usmjerava i redukciju korisnika što ćemo pokušati zaustaviti drugim aktivnostima. Po najnovijim standardima u knjižnom svijetu, ako želite biti aktualan i zanimljiv i ako želite povećavati broj korisnika morate imati najmanje 20 do 25 posto nove građe svake godine. Mi smo pretprošle godine imali oko 21 tisuću multimedija, ove godine, nakon što krajem prosinca sve skupa sumiramo, bojim se da nećemo preći 15-ak tisuća. Ako iduće godine uspijemo to zadržati smatram da će to biti veliki uspjeh. Naime, iznos novca koji ne dođe, a obećan je, najviše se odnosi na nabavu medija, onu osnovnu djelatnost zbog koje postojimo. Tu ćemo u svakom slučaju gledati da ne budemo lošiji od ove godine.
“ZADAR ČITA” IDE DALJE
Prošle godine u sklopu projekta “Zadar čita” u Gradskoj knjižnici Zadar gostovali su zaista renomirani hrvatski pisci. Bili su to Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Mirjana Krizmanić i Ivan Aralica. Iako nismo uspjeli saznati imena gostiju za iduću godinu Pehar obećaje da će čitatelji imati razloga za zadovoljstvo.
– Upravo pripremamo taj projekt tako da ne bismo za sada još izlazili s imenima, malo je prerano da imamo već sve formirano. Međutim projekt se nastavlja dalje i to s ništa manjim angažmanom nego prošlih godina kad je projekt uvelike pridonio da se područje čitanja potiče, što je problem današnjih generacija. Opet namjeravamo angažirati cjelokupnu populaciju, od djece iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, građana, instituacija i slično. I ove godine planiramo manifestaciju uobičajeno u travnju. U svakom slučaju kao što sam već naglasio želimo što više uključiti zajednicu, stvoriti jednu sinergiju s drugim institucijama, biti poticaj jedni drugima, posebno u ovim recesijskim vremenima da se osjeti da svatko od nas kada malo doprinese može značiti puno, zaključio je Pehar.
NASTAVAK RADA S OSOBAMA S INVALIDITETOM
U idućoj godini u Znanstvenoj knjižnici Zadar nastavlja se i projekt suradnje i rada s osobama s invaliditetom.
– Što se tiče financija nisu one toliko upitne koliko je je jedan prirodni tijek, a to je da, mogu slobodno reći, završimo taj projekt na način da i potpuno slijepe osobe mogu koristiti računala i čitati tiskovine. Za to trebamo nabaviti još neku opremu kao što je skener A-formata, odgovarajući računalni program za optičko prepoznavanje znakova te imamo u planu nabaviti jedno prijenosno računalo. To računalo bi naš zaposlenik, koji je slijepa osoba, a radi sa slijepim i slabovidnim osobama koristio za terenski rad. To znači da bi on odlazio po cijeloj županiji, jer ima puno ljudi koji bi nas rado posjetili, ali nisu u mogućnosti doći i educirao sve zainteresirane. Osoba koju bi Denis educirao nakon nekoliko sati rada bila bi sposobna sama koristiti računalo, najavljuje Grubić projekt koji će zasigurno oduševiti mnoge.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program