Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Gorući problem knjižnice je nabava novih knjiga

27.12.2010. 23:00
Gorući problem knjižnice je nabava novih knjiga


Redukcija financijskih sredstava najviše se osjetila na nabavi novih knjiga, a to će se osjetiti i ove godine. U neku ruku to, nažalost, usmjerava i redukciju korisnika što ćemo pokušati zaustaviti drugim aktivnostima – Ivan Pehar


U Hrvatskoj vjerojatno ne  postoji nijedan grad kojem  knjižnice znače koliko Zadranima njegove. Posuđivanje knjiga, multimedija, učenje,  proučavanje, izložbe, susreti s  piscima i raznoraznim umjetnicima samo su neke od aktivnosti kojima se bave Gradska  knjižnica Zadar i Znanstvena  knjižnica našega grada. U njima  zabavu i utočište nalaze oni najmlađi, ali i najstariji, u njima  čitaju čak i slijepi. Ove godine  kriza je ipak preuzela dominaciju i u našem gradu no zahvaljujući neumornom radu vrijednih djelatnika ovih dviju  knjižnica to nismo osjetili, a  hoćemo li osjetiti u 2011. godini  i čime će se knjižnice baviti  pitali smo ravnatelja Gradske  knjižnice Zadar Ivana Pehara te  ravnatelja Znanstvene knjižnice u Zadru Miru Grubića.
GKZD
Održati postojeću  razinu usluga
Krizi usprkos Gradska  knjižnica Zadar i dalje će nastaviti sa svojim radom kao i do  sada. Njihova usluga neće se  spuštati ispod dosadašnje razine pa bi tako i u 2011. mogla  građanima ostati jedno od omiljenih mjesta u gradu.
– Želimo pokušati održati postojeću razinu usluga, ponuda i  aktivnosti koje smo imali u  prošloj i ovoj godini. Ako to  uspijemo u slijedećoj godini koja se najavljuje s financijeske  strane još težom, onda mislim  da ćemo doista uspjeti. To je,  dakle, naš konačni cilj.  Međutim, što je jako bitno, naglasak je u svakom slučaju na  pojačanom uključivanju zajednice u naš rad kao volontera.  Želimo volontere uključiti u rad  knjižnice, naše aktivnosti, radionice i druge programe. Na  taj način želimo biti sve nazočniji u zajednici, a ujedno da  dobijemo povratnu dobit u  smislu da imamo i što više korisnika, otkrio je Pehar glavne  ciljeve za iduću godinu. Svima  onima koji vole boravak u  knjižnici i kojima je ona drugi  dom otvorio je vrata da sudjeluju u njezinom radu na najljepši mogući način – volontirajući. Također je ocijenio i proteklu, 2010., godinu. Uz krizu  koja je pogodila i knjižnicu i  građane ipak nema razloga ni za  najmanje nezadovoljstvo.
– Što se tiče sumiranja naših  aktivnosti, ja bih rekao da se,  bez obzira na lošu financijsku  situaciju, ne zamjećuje redukcija u našim aktivnostima, programima i projektima. Tamo  gdje se ne traže velika sredstva,  ali gdje se traži inovativnost i  kreativnost i ideje mislim da se  tu uvelike uspijevamo realizirati i plasirati upravo u jednom  uzletu duha, dakle da se ne  osjeti recesija duha. Materijalna recesija ne smije vršiti neku  vrstu zaraze na redukciju duha i  tu činimo sve da se to dogodi,  naglasio je Pehar rezimirajući  rad knjižnice u protekloj godini.  I dok su se aktivnosti održavale  na dosadašnjoj razini neki projekti su se i povećali pa je tako  od postojanja jednog kluba čitatelja knjižnica tu djelatnost  proširila na njih čak šest. A osim  za Klub čitatelja povećao se i  broj zainteresiranih za besplatne tečajeve interneta za umirovljenike, ali i za besplatne instrukcije. Svi se sjećamo i brojnih tribina o ovisnosti, razmjene knjiga u nekoliko navrata,  nastupa pisaca i slično.
Iako je nabavka građe,  nažalost, zbog nedostatka sredstava reducirana, Gradska  knjižnica Zadar nesumnjivo se  širi. Širi se obujam knjiga, ali i  broj korisnika. Već duže vrijeme govori se i nagađa o potrebi njezina proširenja, a zgrada u koju će se knjižnica proširiti već je određena.
– Mi kao ustanova možemo  biti samo vibracija pozitivnih  želja, u neku ruku usmjeravati  prema tome. Ali, radi se o projektu Grada Zadra u sklopu  kojeg se nalaze Gradska  knjižnica i Centar za mlade i to  zahtijeva iznos jedne velike količine novca, a kojeg trenutačno  Grad Zadar, koliko znam, nema. Koliko čujem zasad se radi  na izvedbenom projektu da bi  se dobila građevinska dozvola.  Najbitnije je da smo dobili lokacijsku dozvolu i da se ide na  neki način prema našem projektnom zadatku kojeg smo  projektirali skupa s arhitektom  koji to radi. Naravno da bi bilo  dobro i lijepo kad bismo imali  koju policu više jer zaista nemamo više gdje stavljati naše  knjige i druge medije, istaknuo  je Pehar. A dok knjižnica ne  dobije novu zgradu stižu barem  nove police. Naručene su nove  police koje su napravljene, a bit  će postavljene iza Nove godine.  Postojeće police pomicat će se  milimetar po milimetar kako bi  se smjestile nove. Iako to znači  suženje prostora više naslova  bit će dostupno na policama za  samostalni izbor knjige. Trenutačno Gradska knjižnica Zadar  ima približno 250 tisuća primjeraka medija koje sve treba  negdje smjestiti.
Poticati književno  stvaralaštvo
Uz sve ostale knjige i medije  na policama Gradske knjižnice  smještene su i neke knjige koje  su i sami pomogli izdati. Izdavaštvo je jedna od važnih grana kojima se knjižnica bavi u  gradu koji nema svoju veliku  nakladničku kuću. Taj posao  nastavit će i u idućoj godini, ali  ipak s nešto manjom novčanom  potporom nego do sada.
– Od Grada kao svog osnivača  za tu djelatnost ne dobijemo ni  kune. Mi smo ovdje, manje-više, da potičemo stvaralaštvo i uključujemo se skupa s  određenim književnicima, da  im pomognemo. Većina njih sama nađe sponzora ili donatora,  a mi im pripomognemo koliko  je to moguće. Nastavit ćemo i  iduće godine, kao i do sada,  poticati književno stvaralaštvo i  otkrivanje talenata i koliko je  moguće pomoći ćemo, ali da  ćemo tu neki veliki angažman  dati u financijskom smislu  nažalost nećemo to moći zbog  poznate situacije, najavio je  Pehar i daljnju podršku svim  zadarskim piscima koju je  knjižnica i do sada uvijek  pružala. A u daljnjem napredovanju u podršci građanima i  pružanju što kvalitetnije usluge  neki novi projekti možda bi mogli zaživjeti u 2011. godini.
– Bitno je naglasiti slijedeće,  da ćemo nastaviti s programima  od prošle godine, nećemo nijedan ukinuti, od kućne dostave  koja je velika stvar pa do raznoraznih radionica. Kroz cijelu  slijedeću godinu nastojat ćemo  staviti težište na suradnju s drugim institucijama u gradu, Hrvatskoj i inozemstvu da bi se  naši projekti lakše realizirali.  Gledat ćemo i da razvijemo  mrežu na području grada, koliko je to moguće i županije. U  nekim smo pregovorima za osnivanje stacionara i eventualno  otvaranje nekih područnih  knjižnica, ali naravno sve zavisno od mogućnosti općina i  gradova. Nešto više o realizaciji  ovih projekata znat ćemo iza  Nove godine, ali u svakom  slučaju želimo razvoj mreže bibliobusa i uopće radnog područja knjižnice na području cijele županije, najavljuje Pehar  planove knjižnice. Planovi su to  za koje je potrebno mnogo rada  i truda da se ostvare, ali mi se  nadamo da hoće, kako bi Gradska knjižnica bila dostupna svakom ljubitelju pisane riječi.
Nakon razgovora s Peharom  slijedeći posjet bio je Znanstvenoj knjižnici Zadar gdje je na  svom radnom mjestu, kao i svakog dana, bio ravnatelj knjižnice Miro Grubić. I on za rad  knjižnice koju vodi ima neke  nove ideje koje bi volio ostvariti  u slijedećoj godini, a koje će  Znanstvenu knjižnicu još više  otvoriti i približiti svim njenim  korisnicima. Rad na tome  počeo je još u 2010. godini radeći najviše na prilagođavanju  knjižnice korisnicima kako bi se  povećala kvaliteta usluge.
ZKZD
Priprema građe za  digitalizaciju
– Ostvarili smo zapravo, manje-više, sve što smo planirali.  Najvažniji su bili novi korisnički  prostori, to je dakle čitaonica za  osobe s invaliditetom na ulazu u  prizemlju knjižnice te čvrsta  rampa za invalide po kojoj oni  konačno mogu ući u zgradu.  Imamo dva nova sanitarna čvora od kojih je jedan za invalide.  Uspjeli smo napraviti i malo  skladište za obavezne primjerke  knjiga koje nam dolaze iz Zagreba, a to su novi primjerci koji  nam stižu na čuvanje s obzirom  da smo mi depozitna knjižnica.  Do sad smo imali problema s  tim sladištenjem jer nismo mogli adekvatno smještati knjige.  Na prvom katu smo napravili  jednu prostoriju koja nam služi  za malo veće sastanke članova  naše kuće i to je otprilike ono  što se tiče dijela prostornog  uređenja. Što se tiče struke tu  smo napravili važan dio posla, a  to je priprema građe za digitalizaciju. Sredili smo građu  pravoslavne bogoslovije za povrat u manastir Krka koji ćemo  izvršiti početkom 2011. godine.  Radi se o oko 500 svezaka knjiga koje smo čuvali gotovo stotinu godina. To je njihova građa  koju su oni ostavili Talijanima, a  Talijani su 1918. ostavili tu  građu nama. Jedan dio vratili  smo 1966., a jedan dio trebao je  biti vraćen 1985., ali nije došlo  do realizacije. To je zapravo taj  dio kojeg vraćamo i kojeg smo  dovršili do kraja kako bismo  konačno završili tu priču, rezimirao je proteklu godinu Grubić najavivši već neke djelatnosti u 2011. koje će se odvijati  kao nastavak posla započetog  ove godine.
Iako Znanstvena knjižnica  Zadar kao depozitna knjižnica  ima pravo na jedan obavezni  primjerak svake izdane knjige i  oni ipak osjete utjecaje recesije  na nabavu građe, a takav trend  nastavit će se vjerojatno i u  2011. godini.
– Može se reći da tu nismo ove  godine ispunili cjelokupni plan  zbog recesije. Smanjena su nam  sredstva za nabavu knjiga. Nabavka knjiga kod nas ide malo  drugačije, zapravo oko 75 posto  knjiga mi nabavljamo obaveznim primjerkom, a oko 20 posto njih kupujemo i to je zapravo jedini način da se zaštiti  taj obavezni primjerak. Ako  želimo očuvati knjigu za budućnost to znači da ta knjiga ne  ide van, eventualno može ići u  čitaonicu pa iz tog razloga kupimo još jedan ili dva primjerka.  Oko pet posto knjiga nabavimo  donacijom, možda i manje, jer  ljudi nakon smrti obično nama  doniraju svoju građu. Za iduću  godinu tražili smo jednak iznos  sredstava kao i za prošlu, a koliko ćemo dobiti to je pitanje.  Mi obično tražimo oko 700 tisuća kuna i ta cifra bi nas zadovoljila, no naravno dobijemo  dosta manje, a konačno se i ta  odobrena cifra reže u nekoliko  navrata, otkriva Grubić ističući  kako će kriza utjecati i na digitalizaciju građe koja je već  pripremljena, ali provedba naravno ovisi o finacijama.
– To je dosta skup posao koji  ovisi o sredstvima. Mi smo planirali digitalizirati baštinu  Znanstvene knjižnice i imamo  čak u planu da to bude sastavni  dio portala Ministarstva kulture  RH. Za početak smo imali u  planu stare razglednice Zadra i  neke vrijedne knjige, dakle rijetkosti kao što je Statut zadarski iz 1546., pa Barakovićevu  Vilu Slovinku i slično. Kao projektna dokumentacija posao je  manje-više pripremljen, sad samo ovisi hoćemo li dobiti sredstva. Nešto bismo radili sami jer  imamo dvoje zaposlenika koji  su educirani, ali za neke poslove  ipak bismo morali dovesti suradnike izvana, kaže Grubić ističući kako je Znanstvena  knjižnica svoj dio posla odradila, a ostatak je, na žalost, izvan njezine moći. Također je  najavio jedan projekt koji je  Znanstvenoj knjižnici ponudila  Gradska knjižnica Zadar kojoj  je suradnju ponudila knjižnica  iz srpskog Sombora. Projekt nosi naziv “Digitalni grad”, a u  prvoj fazi bit će uključena četiri  grada iz četiri države. Jedan od  gradova trebao bi biti i Zadar.  Kako Gradska knjižnica nije  bogata starom građom projekt  su ponudili Znanstvenoj  knjižnici gdje bi oni ostali nositelji projekta, a digitalizirala  bi se građa Znanstvene knjižnice. S obzirom na želju da se  građa zaštiti, a digitalizacija je  nabolji način zaštite, u Znanstvenoj knjižnici pristali su na  sudjelovanje u projektu.
Osim financija kod digitalizacije građe knjižnica se susreće  i s autorskim pravima. Naime  da bi se građa digitalizirala bez  dozvola mora proći najmanje  70 godina od smrti autora, u  protivnom slučaju knjižnica  mora tražiti nasljednike ili skrbnike građe što često predstavlja problem.
Nova stranica u  izdavaštvu
 Iako Znanstvena knjižnica ne  sudjeluje u izdavaštvu na način  na koji to radi Gradska knjižnica, a to je  da podupiru autore,  Grubić i tu ima neke planove za  koje se nada da bi se mogli  ostvariti u slijedećoj godini.
– Što se tiče izdavaštva do  sada je praksa kuće bila da se  izdaje katalog ako se priredi  neka izložba koja je vezana uz  naš fond. Na neki način radi se o  vrijednim ‘knjigama’ osobito za  znanstvenike koji traže  određenu građu. Iako smo  prošle godine izdali i jednu  pjesničku likovnu mapu osobno  nisam zadovoljan s izdavaštvom  samo na toj razini. Čini mi se da  bismo trebali što više takvih  projekata, odnosno, zašto mi ne  bismo mogli objaviti knjigu bilo  koje vrste. Nema novca istina je,  ali se može nekako naći neki  model i rješenje za sve. Htio bih  da okrenemo jednu novu stranicu kad je u pitanju izdavaštvo,  istina da to želim u najgore  vrijeme, ali sada o tome promišljamo i barem ćemo se pripremiti. Nema nikakvih razloga  da ne budemo prava izdavačka  kuća, najavio je Grubić  proširenje djelatnosti knjižnice.  Na tom tragu moglo bi biti i  objavljivanje Zbornika o Vjekoslavu Maštroviću za čije objavljivanje je suradnja s Povijesnim institutom HAZU započela još prošle godine. Radovi su spremni, a projekt je  zaustavljen zbog financija, ali u  idućoj godini trebao bi konačno  biti realiziran. Uz izdavanje  zbornika Znanstvena knjižnica  za slijedeću godinu na tom području ima u planu još dva  važna projekta. Jedan je Bibliografija izdavaštva na zadarskom  području od 2006. do 2010. koja  bi trebala biti završena do dana  grada Zadra. Drugi projekt nosi  naziv “Zadarska županija u Domovinskom ratu” u koji se  knjižnica uključila u suradnji s  Koordinacijom za ljudska prava  Zadarske županije. Cilj je postavljanje izložbe i kataloga  izložbe Domovinskog rata na  zadarskom području čije otvorenje i izdavanje će se najvjerojatnije poklopiti s obilježavanjem županijskih dana.
Nekog većeg utjecaja i promjene rada u knjižnici neće biti,  knjižnica nastavlja s kvalitetom  kojom je radila i do sada uz  namjeru da neke usluge još poboljša.
– Izložbe i predavanja postala  su nam rutina, za nas je to kao i  obrada knjiga. Mogli ste primjetiti da su naše izložbe velike  izložbe koje su vrijedne i posjećene. Na neki način tu radimo selekciju i ne uzimamo sve  i svašta jer kad bismo to radili  na taj način izložbena dvorana  bila bi nam neprestano zauzeta i  ne bismo mogli organizirati  nešto što moramo kvalitetno  napraviti bila to promocija ili  predavanje. Svakako ćemo i u  2011. godini nastaviti promovirati vrijedna djela kakva smo  imali i u ovoj godini. Organizirali smo i nekoliko znanstveno stručnih kolokvija, a  nešto smo radili u suradnji sa  Sveučilištem. Tu suradnju  namjeravamo nastaviti i dalje,  zaključuje Grubić. Uz ove velike projekte i planove sve korisnike Znanstvene knjižnice  Zadar očekuje još jedno iznenađenje. Idući put kada budete internetskim putem naručivali neku knjigu ili gledali  što ima novo na web stranici  vaše omiljene knjižnice mogao  bi vas iznenaditi novi web dizajn. Cilj je knjižnicu što više  približiti i otvoriti svim korisnicima i kategorijama građana,  a prilagodnba web stranice samo je jedan od koraka na tom  putu.


 POTREBA 20 DO 25 POSTO NOVE GRAĐE SVAKE GODINE




Recesiju je osjetila i najvažnija djelatnost Gradske knjižnice, a to je  nabava novih knjiga. Ipak iz Gradske se nadaju da će uspjeti riješiti i ovaj  problem.
– Redukcija financijskih sredstava najviše se osjetila na nabavi novih  knjiga, a to će se osjetiti i ove godine. U neku ruku to, nažalost, usmjerava  i redukciju korisnika što ćemo pokušati zaustaviti drugim aktivnostima. Po  najnovijim standardima u knjižnom svijetu, ako želite biti aktualan i zanimljiv  i ako želite povećavati broj korisnika morate imati najmanje 20 do 25 posto  nove građe svake godine. Mi smo pretprošle godine imali oko 21 tisuću  multimedija, ove godine, nakon što krajem prosinca sve skupa sumiramo,  bojim se da nećemo preći 15-ak tisuća. Ako iduće godine uspijemo to  zadržati smatram da će to biti veliki uspjeh. Naime, iznos novca koji ne  dođe, a obećan je, najviše se odnosi na nabavu medija, onu osnovnu  djelatnost zbog koje postojimo. Tu ćemo u svakom slučaju gledati da ne  budemo lošiji od ove godine.


 “ZADAR ČITA” IDE DALJE


Prošle godine u sklopu projekta “Zadar čita” u Gradskoj knjižnici Zadar gostovali su zaista renomirani hrvatski pisci. Bili su to Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Mirjana Krizmanić i Ivan Aralica. Iako nismo uspjeli saznati imena gostiju za iduću godinu Pehar obećaje da će čitatelji imati razloga za zadovoljstvo.
– Upravo pripremamo taj projekt tako da ne bismo za sada još izlazili s imenima, malo je prerano da imamo već sve formirano. Međutim projekt se nastavlja dalje i to s ništa manjim angažmanom nego prošlih godina kad je projekt uvelike pridonio da se područje čitanja potiče, što je problem današnjih generacija. Opet namjeravamo angažirati cjelokupnu populaciju, od djece iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, građana, instituacija i slično. I ove godine planiramo manifestaciju uobičajeno u travnju. U svakom slučaju kao što sam već naglasio želimo što više uključiti zajednicu, stvoriti jednu sinergiju s drugim institucijama, biti poticaj jedni drugima, posebno u ovim recesijskim vremenima da se osjeti da svatko od nas kada malo doprinese može značiti puno, zaključio je Pehar.


 NASTAVAK RADA S OSOBAMA S INVALIDITETOM


U idućoj godini u Znanstvenoj knjižnici Zadar nastavlja  se i projekt suradnje i rada s osobama s invaliditetom.
– Što se tiče financija nisu one toliko upitne koliko je  je jedan prirodni tijek, a to je da, mogu slobodno reći,  završimo taj projekt na način da i potpuno slijepe osobe  mogu koristiti računala i čitati tiskovine. Za to trebamo  nabaviti još neku opremu kao što je skener A-formata,  odgovarajući računalni program za optičko  prepoznavanje znakova te imamo u planu nabaviti jedno  prijenosno računalo. To računalo bi naš zaposlenik, koji  je slijepa osoba, a radi sa slijepim i slabovidnim  osobama koristio za terenski rad. To znači da bi on  odlazio po cijeloj županiji, jer ima puno ljudi koji bi nas  rado posjetili, ali nisu u mogućnosti doći i educirao sve  zainteresirane. Osoba koju bi Denis educirao nakon  nekoliko sati rada bila bi sposobna sama koristiti  računalo, najavljuje Grubić projekt koji će zasigurno  oduševiti mnoge.