Smetlište u staništu periske

Zvali su nas ljudi s Dugog otoka te navode da je jedna tvrtka samoinicijativno napravila “marinu” u uvali Jaz, tvrde, čak bez koncesije i bez ikakve infrastrukture. Kažu da gosti obavljaju nuždu u obližnjoj šumici, a da po moru plivaju masne mrlje od ulja iz brodova, dok se otpad jahtaša nakupio i na obali i u podmorju. A tamo se nalazi stanište zaštićene školjke periske, kaže Šušteršić

Nakon devet godina djelovanja u Zadru, linija Zelenog telefona udruge Eko Zadar sve je užarenija. Kako priča Linda Šušteršić, voditeljica Zelenog telefona, ljudi zovu za razne informacije, savjete o ekološkoj proizvodnji, ali i da prijave razna onečišćenja i nepravilnosti u kvaliteti života.
Prva prijava na Zeleni telefon ove godine odnosi se na park Vruljicu, a ista prijava se obrađivala i prije par godina.
Parkiralište usred Vruljice
– U parku namijenjenom prvenstveno djeci, u kojem je i dječji vrtić, ljudi uporno parkiraju na zelene površine. Posebno kad su događanja u obližnjem restoranu, park je zatrpan vozilima. Čak su u ljetnim mjesecima i kamperi znali tamo boraviti po nekoliko dana, kaže Šušteršić.
Nadalje, u Vruljici, kao i na drugim gradskim zelenim površinama, ljudi se žale na pseći izmet.
– Dio prijava koje su pod Komunalnim redarstvom, s kojima imamo pozitivna iskustva suradnje, Komunalno redarstvo i rješava, međutim zakon je takav da građani, kojima smeta što neki nesavjesni vlasnici pasa ne pokupe izmet, zapravo samo mogu podnijeti privatnu tužbu. Stvar je u nekulturi pojedinaca, ništa drugo, ističe Šušteršić.
Osim u zaleđu i samom centru grada, problemi se javljaju i na otocima.
– Zvali su nas ljudi s Dugog otoka te navode da je jedna tvrtka samoinicijativno napravila “marinu” u Uvali Jaz, tvrde, čak bez koncesije. Kako je prijava u tijeku ne možemo izlaziti s imenima. Tijekom ljetnih mjeseci u uvali bude i po dvadeset brodova, a mještanima smeta što ta “marina” nema nikakvu infrastrukturu. U prvom redu sanitarni čvor, zbog čega gosti obavljaju nuždu u obližnjoj šumici. Pričaju da po moru plivaju masne mrlje od ulja iz brodova, a otpad jahtaša nakupio se i na obali i u podmorju, priča Šušteršić, dodajući da je tamo i stanište zaštićene školjke periske.
– Kontaktirali smo i Ministarstvo kulture, koje je zaduženo i za zaštitu prirode. Kako navedeno područje nije zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode, ovlasti za postupanje inspekcije zaštite prirode vrlo su ograničene. Inspekcija zaštite prirode može eventualno postupati ako se dogodi pojedinačno vađenje periski iz mora ili slično, za što, između ostalog, i Pomorska policija podnosi kaznene prijave. Ovakva birokratska rošada zapravo je potvrda potrebe Ministarstva zaštite okoliša kao samostalnog ministarstva jer je trenutno zaštita okoliša rasplinuta na šest različitih ministarstava. Mještani su čak ulazili u verbalne konflikte s djelatnicima te firme koji su dio uvale htjeli betonirati, bilo je tu i prijetnji pa je dolazila i policija. Policija je ogradila prostor žutom trakom, ali mještani kažu da su brodovi i dalje u uvali na vezu. Najviše od svega im smeta anarhija, kao i svima nama, ističe Šušteršić.
Volonteri penjači i ronioci
Na Zeleni telefon stigla je i prijava s Ugljana.
– U uvali Velika Lamjana morem je naneseno puno raznog smeća pa je pokrenuta inicijativa mještana da se to počisti. Eko Zadar će u suradnji s lokalnim stanovništvom, podnositeljima prijave, tijekom proljeća organizirati akciju čišćenja. Osim volontera, u akciju planiramo uključiti i sve zainteresirane, lokalnu zajednicu te ronioce koji su uvijek spremni pomoći, kaže Šušteršić.
Iako često nailaze na zapreke zbog kompliciranog pravnog sustava, ozbiljnosti problema ili nečije nesusretljivosti, zbog Zelenog telefona nekim je stvarima ipak odzvonilo. Članove Udruge uvijek vesele pozitivni pomaci.
– Član Sportsko – penjačkog kluba Zadar ukazao nam je na određene nedostatke i sigurnosne uvjete penjališta na brdu Sv. Mihovil. U suradnji s Turističkom zajednicom Preka osigurana su im sredstva, te će volonteri-penjači sanirati problem i postaviti penjačke smjerove kako bi brdo Sv. Mihovil za penjače i izletnike bio sigurniji, priča Šušteršić.
Osim toga, kako kaže Atana Grbić, predsjednica Udruge, Eko Zadar je dosta angažiran u svrhu dostupnosti neometanog kretanja u gradu, s naglaskom na potrebe osoba s invaliditetom.
– Suradnica, inače osoba s invaliditetom, nam je prijavila da joj je vrlo teško doći do Sveučilišnog kampusa u bivšoj vojarni Franka Lisice i to zbog jednog dijela koji je ogradio Impact centar, kao i zbog neuređenog prilaza s Ulice dr. Franje Tuđmana. Iz Impact centra su nam odgovorili da nisu bili svjesni da njihov prostor nekom otežava kretanje te da će čim prije, ovisno o financijskoj situaciji, riješiti problem. Grad Zadar pristupio je saniranju navedenih problema te je ulaz u Sveučilišni kampus sad prilagođen osobama s invaliditetom. Također, za svaku pohvalu je i prilagođen ulazak u Znanstvenu knjižnicu Zadar, zaključuje Grbić.

 KAO PTICA RANJENIH KRILA…

Na Zeleni telefon jednog jutra su stigla tri poziva stanara s Poluotoka, zbog ranjenog galeba.
– Naime, galeb slomljenog krila ležao je na pločniku u centru grada. Zvali smo higijeničara koji je izašao na teren te je “ranjenik” bio adekvatno zbrinut, priča Šušteršić.