Osim vanjske suradnje posebno mi je drago da se ostvarila međuodjelna suradnja, odnosno da nam je kolega s Odjela arheologije, prof. dr. Željko Miletić održao izvrsno predavanje koje zadire u problematiku našeg kolegija. Gostujući su, dakle, u pravilu stručnjaci u određenim područjima te smatram da je važno studentima ponuditi najbolje, kazala je Babić
Veliku pažnju zadarskih studenata, ali i javnosti privukao je jedan kolegij s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru. Radi se, naime, o kolegiju “Mit, obred,običaj” kojeg drži dr. sc. Vanda Babić. Osim zanimljivog imena, koje samo po sebi privlači pažnju studenata, u sklopu ovog kolegija do sada su organizirana i tri zanimljiva i iznimno posjećena predavanja. Predavanja su započela s mons. Milivojem Bolobanićem koji je potaknuo zanimljivu raspravu svojom temom “Kršćanstvo i okultizam”, nakon njega predavanje je održao prof. dr. Željko Miletić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a govorio je o rimskoj religiji u predavanju “Razvoj rimske religije i kultova”, dok je treći gost bio doc. dr. sc. Darko Tomašević, autor knjige “Da Vincijev kod – istine ili laži?” koji je na predavanju govorio upravo o knjizi Dana Browna “Da Vincijev kod” i to o mitskom aspektu ove knjige. Prvi ciklus gostujućih predavanja završio je dr. Tomaševićem, a nastavit će se zanimljivim temama iza Uskrsa. Područja ezoterije, okultizma, najzanimljivije mitologije kroz povijesti i u suvremenom ruhu u izdanju stručnih predavača i više su nego dovoljan razlog za dobru posjećenost svih predavanja. Kako je jedan kolegij zaintrigirao Zadar i o čemu se zapravo radi otkrila nam je voditeljica kolegija dr. sc. Vanda Babić.
Interdisciplinarni kolegij
– “Mit, obred, običaj” izborni je kolegij na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru. Istina je da je mnogim studentima posebno zanimljiv jer zadire u svijet mitologije, povijesti religija, obrednih čina i običaja, odnosno u sebi povezuje razne znanstvene discipline: od psihologije, etnologije, filozofije do povijesti književnosti. S druge strane otvara i mnoge tabu teme pa zadire u alternativu, ezoteriju pa ste mogli čuti predavanja o okultizmu ili pak kultovima u rimskoj religiji, ali i odgovore na pitanja koja postavlja “Da Vincijev kod”, istaknula je prof. Babić.
Ipak, ovaj kolegij mnogo je širi nego što bi se to dalo zaključiti samo po gostujućim predavanjima. Temeljen na povijesti književnosti obuhvaća područje od vremena kada je književnost bila isključivo usmena pa do današnjih dana kada je mitsko podloga mnogim modernim djelima.
– Kolegij se temelji na predavanjima o poetici mita, mitskoj svijesti i mitskom jeziku te znanstvenim teorijama mita i to prije svega s aspekta povijesti i teorije književnosti. No, ova tema je toliko široka, fenomen mita je toliko složen da zadire u različita područja zanimanja tako da kolegij obrađuje područje znatno šire od znanosti o književnosti. To je naprosto zato jer se mit najčešće pojavljuje u obliku mitske priče, a analiza mitske priče zahtijeva pomoć mnogih drugih znanosti uz sudjelovanje filozofije, kazala je voditeljica kolegija. Upravo zbog širine kolegij se obrađuje timski, suradnjom različitih stručnjaka i znanstvenika koji su spremni podijeliti znanje svoga polja. A odluka o tome tko će gostovati temelji se naravno na interesima i sadržaju kolegija.
Terenska nastava
– Na početku svake godine pri sastavljanju silabusa određujemo koga ćemo pozvati kao gostujuće predavače. Ove godine, kako ste i sami naveli, a i tiskovno pratili bila su to tri stručnjaka. Mons. Bolobanić, prof. dr. Željko Miletić i dr. sc. Darko Tomašević. Osim vanjske suradnje posebno mi je drago da se ostvarila međuodjelna suradnja, odnosno da nam je kolega s Odjela arheologije, prof. dr. Željko Miletić održao izvrsno predavanje koje zadire u problematiku našeg kolegija. Gostujući su, dakle, u pravilu stručnjaci u određenim područjima te smatram da je važno studentima ponuditi najbolje. Uz moja predavanja upoznati ih s kolegama koji se znanstveno bave problematikom koja ih zanima te time pružiti osim kvalitetnog predavanja i mogućnost za jačanje kritičkog razmišljanja i razmjene informacija.
Babić je također istaknula kako su sva predavanja javna te ih organizira Odsjek u suradnji s nekom drugom kulturnom ustanovom. Dok se suradnja do sada ostvarila sa Znanstvenom i Gradskom knjižnicom u Zadru, Babić ističe kako imaju i odličnu suradnju s Narodnim muzejom i ostalim kulturnim institucijama u gradu i županiji.
– Povezivanje je važno. Od najmanje čestice, recimo predavanja do jačih kulturnih događanja povezivanjem stvarate čvrstu strukturu Sveučilišta, Grada i Županije u cjelini čime zapravo jačate znanstvenu i kulturnu scenu na našem prostoru.
Osim studenata s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost veliko zanimanje za kolegij pokazali su i studenti s drugih Odjela.
– Kolegij je izborni, dakle upisuju ga studenti koje zanima ta problematika i to ne samo studenti s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost već i s drugih Odjela. Bolonja nam dopušta širinu i u komunikaciji i mobilnosti i to pokušavam u ovom kolegiju uključiti što je moguće više. To uključuje i terensku nastavu, lokalitete koji nas okružuju do posjeta recimo, Svetoj zemlji, Rimu, Grčkoj i slično, najavila je prof. Babić planove za daljnju realizaciju kolegija koja bi uključivala i terensku nastavu u zemlje koje su bogate mitologijom i mitskim sadržajem.
Još tri predavača
Iskustva temeljena na dosadašnjem radu i više su nego pozitivna što pretpostavlja da će se on na isti način nastaviti i izvoditi. To je potvrdila i prof. Babić najavljujući daljnji tijek kolegija.
– Studenti su, čini se, prema našim spoznajama zadovoljni načinom predavanja i gostujućim predavačima. Nakon svakog predavanja razgovaramo o onom što smo čuli, iznosimo svoja mišljenja i svoje stavove. To radimo uvijek. Studente ne treba isključivo zatvoriti u predavaonice. Neke teme iz ovog kolegija možemo upoznati šetajući našim gradom. Neke u okolici Zadra, a neke odlaskom na terensko putovanje. A neka na javnom predavanju u obližnoj Znanstvenoj knjižnici. Ako još postoji i veći stručnjak u tom tematskom području ne vidim razloga zašto ga ne uključiti na radost studentima i zadovoljstvo onoga koji se tim segmentom bavi. Tako je bilo s dosadašnjim predavačima. Dakle, osim klasičnih predavanja, uključujemo više, zovemo predavače koji imaju znanstvene, pedagoške i ine kompentecije govoriti o tome. Krajem semestra planiramo gostovanje još tri predavača, no tek kada budemo imali konkretno datume njihovih predavanja govorit ćemo o tome. Mogu vam jedino da će to biti znanstvenici, stručnjaci iz povijesti religije, ali i neki koji su poznati u svijetu ezoterije i alternativnih znanosti. Cilj kolegija je da studenti steknu znanje o poetici mita, upoznaju mitologije, mišljenja i teorije Frazera, Durkheima, Amstronga, Fromma, Jungova i shvaćanja Eliadea, Levi Straussa, ali i što su o tome rekli M. Solar, R. Katičić,I. Lozica, V. Belaj, S. Zorić i drugi, ali i da upoznaju svijet oko sebe, od ulica kojim hodaju do vrsnih predavača koji rade na istom Sveučilištu ili su radi njih spremni doći u Zadar, zaključila je Babić.
najnovije
najčitanije
Županija
VELIKA ANALIZA
Biograd i Lišane najlošije planirali prihode i rashode
Svijet
TURSKI PREDSJEDNIK
Erdogan čestitao Putinu i ponovno ponudio posredništvo oko Ukrajine
Hrvatska
KAMPANJA SE ZAHUKTAVA
Grbin: “Imamo ustavni udar pištoljem na vodu”. Božinović: “Oni nemaju ni program, ni ljude, ni stranku”
Crna Kronika
OPTUŽEN JE
Osječki policajac optužen za ubojstvo djevojke službenim pištoljem
Hrvatska
STRANI RADNICI
Ličke pastire zamijenili strani radnici s Dalekog istoka, zadovoljni su plaćom i uvjetima
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak
TEŠKA NESREĆA Pijan izazvao frontalni sudar u Zagradu, ozlijeđene tri osobe
Nogomet
dobio po glavi