OD PAGA DO EUROPE I NATRAG

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Autor: 
Najljepši i najčišći, doskora netaknut dio otoka Paga sa specifičnom mikroklimom, je njegov hrbat. Ali, i to smo nagrdili. Na neke od tih pašnjaka smo montirali vjetroelektrane, na nekima smo iskopali kamenolome, a neke smo pretvorili u groblja olupina automobila
Silvano JEŽINA

Najnovija objava na portalu Otok  Pag, vezana uz ekološku katastrofu koja prijeti Vlašićima,  znak je za uzbunu. Jedna je  čitateljica Portala poslala sliku divljeg  odlagališta otpada na samom ulazu u,  kako je navela, pitoreskno mjesto Vlašići. Na divljem  odlagalištu su, između ostaloga, prošle godine pronašli čak i strvine svinja!

 Kako navodi, odlagalište postoji već godinama, a  nakon što ga komunalci jednom godišnje očiste, neodgovorni pojedinci ga ponovo aktiviraju.

Ruševni "Bellevue" i gromade  kamena

Portal donosi i priču o paškom ruševnom hotelu  „Bellevue“ izgrađenom početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća na najljepšoj lokaciji u Pagu, tik  uz gradsku plažu. Napušten i devastiran, nekadašnji  ponos grada Paga danas je, nažalost, opasna ruševina bogata svim vrstama otpada. Terasa bivšeg hotela  doslovce visi nad cestom po kojoj prometuju automobili i prolaze pješaci, što prijeti mogućom katastrofom. Isti izvor donosi informaciju o divljem deponiju  otpada na putu prema Košljunu i proziva odgovorne u  Gradu zbog nečinjenja na rješavanju ovog problema.

Kad smo već kod opasnosti koje vrebaju na one koji se voze automobilima, i na one koji hodaju pješice,  onda bi moja malenkost pridodala i, barem dvije,  ogromne gromade kamena teške po par tona koje se  nalaze na brdu između paške serpentine tj. ceste  Pag-Novalja. Kamenovi nisu „živi“, i ne želim biti  zloguki prorok, oni će se kad-tad obrušiti niz brdo i  prouzročiti katastrofu ogromnih razmjera. Ako se, ne  daj bože, gromade od kamena zavaljaju niz padinu  brda, protutnjati će preko ceste i završiti na kućama  u naselju Vodice.

Odlagalište otpada na ulazu u Zadar

Vlašićima, Košljunu i gradu Pagu za utjehu, ako se  tu uopće može govoriti o utjesi, a gradu Zadru, kao  centru županije na žaljenje, da se u neposrednoj blizini Zadra, takoreći, na samom ulazu u grad, također  nalazi divlje odlagalište otpada. I to tik uz cestu Zadar-Ražanac-Pag, na ravnom dijelu ceste prije Bokanjačkog vodovoda iz smjera Paga i Ražanca s lijeve  strane. Gotovo je neshvatljivo da se tamo gomila otpad, od kućnog do građevinskog, što naprosto bode u  oči, a da nitko od čelnih, odnosno odgovornih ljudi  Grada ili Županije ne reagiraju. Pa do kada pobogu?!

Novalja pod videonadzorom

U par navrata sam imao čast, voziti se s bivšim gradonačelnikom grada Novalje Ivanom Dabom Đonom  u njegovom službenom automobilu. Pogled mu je neprestano šarao krajem kroz koji smo prolazili. „Alo,  Ivo, Ante, ča čini ona olupina tamo gori kad se pasa  put za Barbati? Gori u klancu prema Žigljenu. Organizirajte da se ono odma makne ća!“ Ni onda, a nio danas, nećete naći divlje odlagalište smeća ili krupni  otpad na području pod ingerencijom grada Novalje. Barem ne tamo do kuda oko  seže.

Današnji gradonačelnik Novalje Ante  Dabo tome u prilog komentira: „Mi smo  na širem području Grada Novalje postavili tri samonapajajuće kamere. Postavili  smo ih na mjesta gdje su neodgovorni  pojedinci pokušavali odlagati otpad. Kamere bez punjenja izdrže 72 sata. Sada ta područja  imamo pod video nadzorom i svako nedozvoljeno  odlaganje otpada se sankcionira. Osim toga, imamo i  reciklažno dvorište.“ napominje Dabo.

Nagrđeni hrbat otoka Paga

A što reći o dijelu otoka kojim je nekad prolazila  glavna prometnica Pag-Novalja?

Kažem, nekad prolazila, jer ona, kao cjelovita prometnica već godinama ne funkcionira. Na inače neodržavanoj prometnici zvanoj Stara cesta došlo je do  klizanja terena i rascjepa na dionici Filino – Sv. Duh,  pa je u našem stilu, po sredini ceste nasuta gomila  materijala kojom se preprečuje prometovanje. Uzduž  bivše prometnice su osamdesetih godina prošlog stoljeća, u eri procvata divlje gradnje, nastali brojni iskopi žutog pijeska. Ogromne, napuštene kave, iz kojih se bagerima vadio pijesak, sada zjape prazne, neke su djelomično zatrpane, a neke i sada služe kao  skladišta raznovrsnog otpada.

Koja katastrofa, kojoj se nažalost ne nazire kraj!

Prekrasne, male pješčane lagune uzduž paške vale  i spomenute prometnice pune su izvorske vode koja  se slobodnim padom slijeva niz padinu. Kao djeca  smo s užitkom otvarali žedna usta i kroz zabodene  šuplje trstike po ljetnoj vrućini pili svježu vodu. Danas se malo tko usuđuje piti tu istu vodu, jer su iznad  tih plažica na padinama brda divljom gradnjom, kasnije legaliziranom, niknule brojne kuće koje su sa crnim jamama zagadile spomenuta izvorišta.

Nekada smo iz Kolana po makadamskom putu  pješačili do plaže Sv. Duh, čiste kao biserje, a more  puno morskih ježeva. Danas nažalost, morskih ježeva  više nema, pogađate zašto. Na povratku kući brali  smo i jeli divlje kupine, koje mi u Kolanu zovemo jagode. Kupine su rasle uz kameni suhozid uzduž puta.  Danas se do plaže vozi automobilom po asfaltiranom  putu. Divljih kupina gotovo da i nema, ali nema ni  šetnice s kojom bi mnogi pješice rado išli na Sv.  Duh.

Najljepši i najčišći, doskora netaknut dio otoka Paga sa specifičnom mikroklimom, je njegov hrbat.  Pun bjeline otočnih škrapa i malih stada ovaca čistih  bijelih runa u potrazi za škrtim aromatičnim travama, koja uživaju udišući mirise purpurnih kolonija  kadulje. Ali, i to smo nagrdili. Na neke od tih pašnjaka smo montirali vjetroelektrane, na nekima smo iskopali kamenolome, a neke smo pretvorili u groblja  olupina automobila.

I tako je naš predivni otok dobio mnoštvo poželjnih, a još više nepoželjnih, sadržaja koji su narušili  prirodnu ravnotežu između prirodnog i kulturnog naslijeđa s jedne, i gospodarskog razvoja, u prvom redu  turizma, s druge strane.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 votes)