Tintorettovo “Osvajanje Zadra” kao lajtmotiv

Ova je slika uzeta na neki način kao metafora, ne samo Mediterana nego i povijesti Zadra, križarskog rušenja i okupiranja Zadra, zatim prodaje Zadra Venecijancima. Slika je intetresantna i stoga što predstavlja povijesni “fake”, naručena od Venecije i predstavlja “osvajanje Zadra od strane Ugara”, tako da je to primjer povijesne laži i manipuliranja informacijama, istaknuo je Josip Zanki
Četvrti po redu projekt “Dolazak u baštinu”, počinje ove nedjelje i trajat će do 7. lipnja. Riječ je o umjetničkom projektu koji tematizira prvi hrvatski roman “Planine” stavljajući ga u kontekst suvremene umjetničke prakse. Tema četvrte radionice projekta je refleksija slike Jacopa Tintoretta pod punim nazivom “Ugarsko osvajanje Zadra” na djelovanje umjetnika u mediteranskom i bliskoistočnom kulturnom krugu. Govoreći o ovogodišnjem konceptu, umjetnički direktor projekta, Josip Zanki naglasio je:
– Ova je slika uzeta na neki način kao metafora, ne samo Mediterana nego i povijesti Zadra, križarskog rušenja i okupiranja Zadra, zatim prodaje Zadra Venecijancima. Slika je intetresantna i stoga što predstavlja povijesni “fake”, naručena od Venecije i predstavlja “osvajanje Zadra od strane Ugara”, tako da je to primjer povijesne laži i manipuliranja informacijama. Nama je slika bila bitna kao polazište dodira mediteranskih kultura tako da ove godine imamo suradnju s umjetnicima koji su ili s Bliskog istoka ili su inspirirani Mediteranom i Bliskim istokom.
Zanki je najavio nastupe Khaleda Hafeza iz Egipta, Sirijaca Roze el Hassan i Salama Haddada kao i Wolfganaga Buchnera, Austrijanca koji je velik dio svog opusa posvetio solanama pa i onima u Pagu i ninu što je kod nas bilo skoro sasvim nepoznato.
Koncepcija projekta će biti kao i dosad što znači da će umjetnici iz različitih zemalja i Hrvatske sudjelovati tjedan dana u predviđenim programima, slušaju predavanja, rade u radionicama i na kraju naprave umjetnička djela koja se odnose na zadanu temu u ovom slučaju Tintorettovu sliku o osvajanju Zadra. Nastala djela ostaju u fundusu Sveučilišta ćineći jezgru iz koje se može razviti buduća galerija.
Josip Zanki najavio je i hrvatske umjetnike koji će ove godine sudjelovati i koje je izabrala kustosica Muzeja suvremene umjetnosti, Jasna Jakšić.
– Tu su Ivan Fiolić, svakako najčuveniji po svojoj skulpturi Bruce Leeja u Mostaru, koji radi u tradiciji pop-arta, zatim Kristina Lenard, konceptualna umjetnica i fotografkinja, Iva Kovač i Elvis Krstulović, dvoje vrlo mladih i značajnih umjetnika i na kraju dva izvrsna slikara: Zlatan Verhabović, dobitnik grand prixa na sadašnjem Zagrebačkom salonu i Marko Tadić.
Od stranih suidionika, Zanki je posebno izdvojio nastup egipatskog slikara i video-umjetnika Khaleda Hafeza, čija se djela nalaze u Sacci kolekciji i galeriji Tate u Londonu i trenutačno je jedan od najtraženijih svjetskih slikara, a ovo mu je prvo gostovanje u Hrvatskoj.
Održat će se i niz predavanja, a predavači su Luise Kloos (O grupi Next), Mirjana Trošelj (“Usmene legende i predaje Velebita”), Suzana Marjanić (“Životinjsko, žensko, nadnaravno, demonsko:mora-vila-vještica”) i Iva Kovač. Sva predavanja se održavaju u Novom kampusu Sveučilišta.
Umjetnička direktorica projekta, Bojana Vukojević, predstavila je dio projekta pod nazivom “Storytelling – pričanje priča” koji će se održati u četvrtak na Morskim orguljama:
– Kontaktirala sam troje umjetnika, to su Otillia Cadar, Dionisis Kavallieratos i Kiki Omerzel i zamoila ih da skupe priče svojih starih u svojim domovinama te da nam ih kažu, a isto tako će čuti naše priče. Također smo pozvali i Dubravka Lapainea koji dolazi s “Pričom praznih prostora”, on će to ispričati pomoću digderidooa, bolje reći instrumenta koji podsjeća na digderidoo, no on sklapa potupno nove stvari i radi glazbu na sasvim ov način. To će biti u sv. Donatu koji je također prepun priča i u nedjelju ćemo vidjeti kako će se to dvoje spojiti.
Performanceom Dubravka Lapainea projekt službeno počinje, u nedjelju 30. svibnja u 21 sat u sv. Donatu. Ulaz na sve točke je slobodan.