Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Kozumerizam glavni krivac za ekonomiju duga

Autor: Valentina Mlađen

28.05.2013. 22:00
Kozumerizam glavni krivac za ekonomiju duga

Foto: Fabio ŠIMIĆEV



Da živimo u potrošačkom društvu u kojem poznate religije sve više zamjenjuje konzumerizam i klanjanje materijalnim stvarima u suvremenim hramovima – šoping centrima – dobro je poznato. No kako potrošačke prakse reprezentatiraju identitete potrošača? Jesu li današnje prakse potrošnje nametnuta ideologija suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinca? Na takva i slična pitanja pokušao je tijekom jučerašnjeg predavanja u Studentskom klubu u okviru Dana sociologije u Zadru odgovoriti profesor Filozofskog fakulteta u Rijeci i Zagrebu, dr. sc. Hajrudin Hromadžić.
Ideologija svakodnevice
Hromadžić je autor knjige »Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija« u kojoj se bavi upravo ovom problematikom i zastupa tezu, kako je obrazložio tijekom jučerašnjeg predavanja, o konzumerizmu i potrošačkom kapitalizmu kao ideologiji svakodnevice. Gostujući predavač predavanje nazvano »Potrošački kapitalizam, ideologija konzumerizma i identitet suvremenog potrošača« započeo je podsjećanjem na londonske nemire tijekom kojih su zabilježene masovne krađe koje je poljski sociolog Zygmunt Bauman okarakterizirao kao čin defektnih i diskvalificiranih potrošača. Bauman je postavio tezu kako su krađe bile izraz konzumerističke težnje koja se više nije mogla primijeniti kao društveno prihvatljiva, odnosno kupovinom, nakon čega preostaje jedino krađa.
Naime, podsjeća Hromadžić, tijekom cijelog 20. i početkom 21. stoljeća nastavlja se putanja prijelaza iz društva proizvođača u društvo potrošača u kojem pojedinci postaju promotori roba, ali i sama roba koja se promovira.
Začeci potrošačkog kredita
– Sve se to odvija zahvaljujući procesima komodifikacije, pa i privatizacije svega što je javno čemu i sami svjedočimo u posljednja dva desetljeća. Potrošnja postaje cilj, ona se profesionalizira. Dokazi su brojni programi za edukaciju potrošača, potrošačke udruge i mediji koji sve veći prostor daju upravo ovim temama, rekao je Hromadžić.
Ključno razdoblje za razvoj konzumerizma bile su 20-te godine 20. stoljeća koje označavaju početak produkcije potrošačkog imaginarija i imaginacije žudnje.
– Da bismo razumjeli ono što se događa danas moramo razumjeti te godine. Dvadesete godine 20. stoljeća bile su prvo desetljeće u ljudskoj povijesti koje je proklamiralo ideju obilja i bogatstva. Postati potrošač više nije bila opcija već identitet onih koji žele živjeti u eri potrošačkog društva, pojasnio je predavač. Upravo u tim godinama začeci su potrošačkih kredita, ali i modernog PR-a.
Potrošačka žudnja
Konzumerizam kao ideologija svakodnevnog života razvio se upravo kroz kapitalizam, epohu u kojoj potrošnja postaje sukusom svakodnevnog života.
S jedne strane dolazi do sprege politike i konzumerizma u kojima se zagovara potrošnja, a s druge strane, pojasnio je Hromadžić, o konzumerizmu kao ideologiji govorimo kada se svjedoči trendovima s obje strane.
– Važna je s jedne strane neprestana proizvodnja potrošačkih žudnji, te s potrošačke strane pojava hedonističkih težnji. Potrošačke želje ili žudnje nikada se ne mogu do kraja zadovoljiti jer one nisu prirodne, mi se učimo željeti.
Upravo konzumerizam kakav danas znamo doveo je nedvojbeno do ekonomije duga koja je vidljiva u recesiji koja trese svijet, a Hromadžić zaključuje kako će se u svakoj budućoj interpretaciji konzumerizma kao ideologije u obzir morati uzeti i financijsko-špekulacijski model kapitalizma koji nas je doveo do ovoga gdje smo danas.