Sagradili hotele za solitarne pčele

Slika korisnika admin
- Za početak smo od drvenih paleta postavili konstrukciju sa pregradama koje smo ispunili različitim materijalima - sijenom, slamom, šišarkama bora, korom od drva i narezanim djelovima trstike i bazge. U pregrade su potom ugrađeni pravokutni komadi cigle i siporeksa u kojima smo izbušili rupe od 6 do 12 milimetara. Solitarne pčele u te rupe polažu jajačca i potom ugibaju. U rano proljeće iz rupica izlaze mlade solitarne pčele i nastavljaju ciklus oprašivanja i razmnožavanja, kaže Stipe Čirjak
Stipe Čirjak kraj hotela za korisne kukce

Maslina ima svugdje, ali hotela za korisne kukce, posebno za solitarne pčele, na području Zadarske županije ima samo u maslinicima OPG Čirjak, u Popovićima i Karinu Donjem. Da sve bude zanimljivije vlasnici imanja, supružnici Nela (43) i Stipe (47), imaju zagrebačku adresu. Oni i njihovo troje djece Roko (16,5), Marijeta (13) i Marta (10) žive u obiteljskoj kući, u Hrvatskom Leskovcu, a to je tamo kod naplatnih kućica, dakle na samom ulazu u Zagreb.

Podizanje maslina i smokava

- Rado i sve češće dolazimo u Karin i Popoviće, kaže Nela. Nju i njezinu obitelj upoznali smo potkraj prošle godine kada smo pisali o zadarskim "purgerima" koji su se iskazali i kao vrsni maslinari.

Čirjaci su, podsjetimo, prije 9 godina kupili zemlju i počeli saditi masline. Najprije u Popovićima, rodnom mjestu glave obitelji Stipe, a potom i u susjednom Karinu Donjem.

Na dvije lokacije s ukupno 19.000 metara četvornih, imaju 360 stupi maslina i to uglavnom domaće sorte oblica i nešto introduciranog leccina, koji je za oblice dobar oprašivač.

Preklani su još dodali 36 sadnica istarske buže, za koju pojedini stručnjaci tvrde da je izvorno zapravo (sjeverno)dalmatinska sorta.

Uz masline u Karinu na 7.500 metara četvornih Čirjaci imaju i nasad od 200 smokava i to sve, masline i smokve, u ekološkom uzgoju. Za masline već imaju certifikat, potvrdnicu i ekološki znak, a smokve sorte zamorčica i petrovke su još u prijelaznom radoblju i u nadzoru Biotehnicona Split, jer su posađene prije nepune dvije godine.

-Dobro su krenule, ali su ih najprije zima, a sada i suša malo usporili, kaže Stipe, koji upravo ovih dana ulaže napore i sa dvije cisterne od po 2.000 litara dovozi vodu i zalijeva smokve. Ništa mu, kaže, nije teško. On je dragovoljac Domovinskog rata, od početka pripadnik glasovite Antiterorističke postrojbe Lučko, pa otkad je umirovljen sve više vremena provodi u rodnom kraju na svom imanju.

Iako je rodom iz Slavonije i supruga Nela se zaljubila u Bukovicu i Ravne kotare. Dok su oni krčili šikaru i pripremali teren za sadnju s djecom u Zagrebu ostajala je njezina majka Ruža (67) koja je uvijek sprema pomoći.

- Podržava nas u svemu, ističe  Nela , isto kao što ih je od samog početka pratio i ohrabrivao agronom Zvonimir Vlatković iz Savjetodavne službe Zadarske županije. Njegovi savjeti su zlata vrijedni strahovito puno nam je pomogao u svim fazama, od pripreme terena, izbora sorti, sadnje, a educirao nas je i o mogućnostima korištenja sredstava iz programa ruralnog razvoja.

Sredstva iz fonda

Aplicirali smo na Mjeru 6.3. za mala gospodarstva čija je ekonomska veličina od 2000 do 7.990 eura, pojašnjava  Nela  i otkriva da je njihov program prošao na natječaju. Već su dobili avansno 7,5 tisuća eura za nabavku strojeva i to traktorske prikolice, 200 gajbi za berbu maslina, atomizer i raspršivač gnojiva, a isto toliko će dobiti kad realiziraju sve za što su se natjecali u svom poslovnom planu, a to su trimer za održavanje rubnuih djelova maslinika i suhozida, motorna pila, novi motokultivator, bio komposter ili usitnjivač grana koje će zajedno s kominom koristi se za biognojivo budući su u ekološkoj proizvodnji.

- Radi se o bespovratnim sredstvima. Preporučila bih svima OPG-ima koji kreću u posao da koriste sredstva iz ove i drugih mjera ruralnog razvoja, kaže Nela.

A njoj i Stipi izleda nikada ne ponestaje ideja.

Ševar, Bašte i bioraznolikost

Kad su se već odlučili i podigli ekološki maslinik i smokvik ostali su dosljedni. Nastavili razvijati svoje imanje u duhu bioraznolikosti pri čemu im je savjetima i preporukama pomagala i Marija Ševar, višu koordinatorica za ekološku poljoprivredu pri Savjetodavnoj službi Zagreb.

- Gospođa Ševar je izuzetno zanimljiva predavačica koja nam je proširila vidike, naučila važnosti bioraznolikosti suživota biljaka, životinja i samog čovjeka, kaže Nela. Tako su u masliniku svoje mjesto i važnost dobile biljke poput lavande, kadulje, ružmarina, smilja, vriska, mente, stabla magunje, murve, drijenka, kostele, jasena, perunika, jorgovana..

-Maslina je iz porodice jorgovana pa smo zato posadili i jorgovan, govori Nela i dodaje da su u njihovom masliniku svoje mjesto našli i ptice, blavori, zelembaći, kornjače i zlatoke... Tu su i mnogi korisni kukci, osice, bubamare, pauci i pčele, a da bi ih se, posebno solitarne pčele koje su najbolji oprašivači u što većem broju privuklo u maslinik valjalo je za njih podignuti posebne nastambe. Ili kako ih već zovu hotele za kukce i solitarne pčele.

- Prvi hotel smo postavili početkom ožujka, pa drugi i konačno treći početkom svibnja, govori Stipe koji je ujedno i glavni projektant, investitor i graditelj ovih zanimljivih hotela. Uz suprugu Nelu, kao i dotad veliku pomoć pružio je i Stipin stric Bašte Čirjak (71).

- Kad mi dođemo iz Zagreba eto i njega iz Zadra gdje stanuje. S nama je u maslinama i smokvama od jutra do navečer, kaže  Nela. Bašte im je pomagao i pomaže u svim fazama podizanja nasada od krčenja, sadnje, uzgoja i svih drugih poslova kojih u maslinama uvijek ima, a sve to radi sa zadovoljstvom jer ga, kaže, posao u polju vraća u zavičaj, u dane djetinjstva i mladosti. Tada je korisnih kukaca bilo puno više i nije im bilo potrebno graditi staništa. Okoliš nije bio onečišćen, a u prirodi je bilo drvenih kućica, trstike i drugih prirodnih materijala gdje su obitavali i razmnožavali se, kaže Stipe i pojašnjava kako je tekla izgradnja hotela u njegovu masliniku.

Izgradnja i postavljanje nastambi

- Za početak smo od drvenih paleta postavili konstrukciju sa pregradama koje smo ispunili različitim materijalima - sijenom, slamom, šišarkama bora, korom od drva i narezanim djelovima trstike i bazge. U pregrade su potom ugrađeni pravokutni komadi cigle i siporeksa u kojima smo izbušili rupe promjera 0,8 do 1 cm, a dužine od 6 do 12 milimetara. Solitarne pčele u te rupe polažu jajačca, potom ih "zabetoniraju" blatom i kad obave posao završavaju svoj životni ciklus. Ugibaju. U rano proljeće iz rupica izlaze mlade solitarne pčele i nastavljaju ciklus oprašivanja i razmnožavanja, pojašnjava Stipe.

Njegovi hoteli za pčele, osim ekološke imaju i estetsku funkciju. Krov je u stilu tradicionalne gradnje pokriven benkovačkim pločastim kamenom koji štiti od kiše. Sa sjeverne strane je suhozid koji štiti od bure, a u produžetku također suhozid u kojega je tu i tamo umetnut i pokoji betonski blok čije šupljine su ispunjene prirodnim materijalima - šišarkama, korom od drva, slamom i trstikom. Ispred hotela je poveći kamen, a u pukotinama žednjaci i čuvarkuće. Uokolo lavanda, kadulja i smilje kako bi svojim bojama i mirisima privukli što više kukaca, posebno solitarnih pčela. Tih sjajnih oprašivača kojih u prorodi nedostaje i smatraju se ugroženom vrstom.

A jedna solitarna pčela opraši cvjetova koliko i 120 pčela medarica, kaže Nela Čirjak.

Ona i njezin suprug Stipe u planu imaju još puno toga da bi njhovi maslinici i smokvik još više izgledali kao mala oaza mira, suživota i bioraznolikosti kako bi se sa svojim prirodnim pomagačima broj štetnika sveo na najmanju moguću razinu. Bez prskanja kemijskim sredstvima. Ekološko maslinovo ulje, eko masline, proizvodi od ljekovitog bilja.. Dio sna su već ostvarili, a s vremenom će i glavni cilj - živjeti od svog imanja u Popovićima i Karinu Donjem.

Nelini mirisni jastučići, čajne mješavine i macerati

Nakon obavljenih radova u masliniku počevši od proljetne rezidbe, zaštite i prihrane maslina, svih agrotehničkih mjera obrade tla, postavljanja hotela za kukce, održavanja i uređivanja suhozida, okopavanja svog mediteranskog  bilja u masliniku došlo je vrijeme da Čirjaci predahnu i uživanju u pogledu na sve napravljeno.

-Dokazali smo da nismo instat maslinari, kaže Nela, ne krijući zadovoljstvo dosada postignutim.

Jer, dodaje, tko može platit ovaj prekrasan pogled na procvalo smilje, lavandu, kadulju, neven i ružmarin, dočarati sve ove opojne mirise, ples leptira i predivno zujanje bubamara i pčela!?

Čak i ovo nemilosrdna žega ovdje prija i sve skupa kao da jedno bez drugoga nemože. Sve djeluje tako mirno i spokojno. Prirodno. Toliko da nam ni ovogodišnja slabija cvatnja i oplodnja maslina ne mogu umanjiti zadovoljstvo  koje osjećamo dok ispijamo gutljaje jutarnje kave u svom masliniku, govori "glasnogovornica " OPG- a Čirjak i dodaje:

- Još samo da ovih dana svo ovo prekrasno bilje uberemo i sačuvamo kako bi osigurali  uživanje u njegovim ljekovitostima i mirisima tijekom dugih zima kada smo daleko od ove čarolije, nadahnuto govori Nela. Otkrila nam je da će od svih ovih biljaka izraditi mirisne jastučiće, čajne mješavine i macerate u kojima će, vjeruje, mnogi uživati.

-Macerati su pripravci koje dobijemo potapanjem ljekovitog bilja u maslinovo ulje. Važno ja voditi brigu da su biljke i ulje  koje koristimo u izradi macerata zdravi i  da nisu tretirani kemijskim sredstvima. A, evo i recepta:

Staklenku napunimo cvjetovima  smilja,

*prelijemo uljem tako da cvjetovi budu sasvim potopljeni u ulju

*staklenku zatvorimo, neka tako odstoji 40 dana na toplome

*povremeno promješati, potom procjediti kroz gazu,

*preliti u tamne bočice i čuvati na hladnom mjestu oko 6 mjeseci.

Tijekom maceriranja ulje iz biljaka izvuče ljekovita svojstva ,u kojima možemo uživati tijekom cijele godine, kaže Nela. Ona osobno macerte smilja koristi za  noćnu njegu kože  lica i vrata. Macerat revitalizira, regenerira, pomaže kod zarastanja ožiljaka akni i ostalih upalnih procesa na koži, tvrdi Nela Čirjak. Ona smatra da o vrijednosti smilja pa i svih drugih ljekovitih biljaka iz prirode znamo puno , samo je pitanje da li uopće I koliko te blagodati primjenjujemo i koristimo u svakodnevnom životu.

Medalje i oplodnja
Lani su Čirjaci ubrali oko 2000 kg maslina, preradili ih u uljari Martin u Prigradi i dobili 300 litara ekološkog ektradjevičanskog ulja. Na smotri maslinara i uljara Maslina Split i na Festivalu maslina Zagreb njihova ulja dobila su zlatne medalje za kakvoću. Ove godine, nažalost, urod će biti slabiji, masline su slabo resale i ono cvijeta što je bilo nije se dobro oplodilo. - Zimus su 10 dana zaredom temperature bile ispod nule, a kod oplodnje temperature je bila iznimno visoka. To je glavni razlog lošije oplodnje, smatra Nela Čirjak. Dogodine se, kaže, nadaju boljem jer će i solitarne pčele pripomoći u oprašivanju.
Ekološki, lipo i poučno

Osim ekološkog i esteskog Čirjakovi hoteli za solitarne pčele imaju i edukativnu ulogu. U posjetu su im, među ostalima, došli i sveučilišni nastavnici Janja Filipi i Šime Marcelić te studentica Iva Knežević sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Studentica Iva piše diplomski rad o solitarnim pčelama, a mentorica joj je doc. dr. sc. Janja Filipi.

-U idućoj godini planiramo proširiti istraživanje. Kućice u masliniku obitelji Čirjak definitivno su povećale brojnost solitarnih pčela, a samim time i posjećenost na cvjetovima masline, kaže doc. dr. sc. Janja Filipi.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)

Komentari

Slika korisnika abc51
svaka čast.