Kosovo je danas ipak demokratska zemlja koja ima snažno zaštićene manjine

Slika korisnika valentinam
Bivši vojni predstavnik RH u Kosovu, Albaniji i Makedoniji o dojmovima i stanju u tom dijelu Balkana
Zadranin, koji je dužnost vojnog predstavnika obnašao od 2013. do 2017., jedini je, uz američkog vojnog izaslanika, nositelj odličja Albanskog orla Republike Kosovo
Siniša KLARICA
Lijepo je biti Hrvat na Kosovu, kaže Jeremija

Umirovljeni brigadir i poznati zadarski pisac Ivica Matešić Jeremija do prije nekoliko mjeseci službovao je kao vojni predstavnik Republike Hrvatske u Kosovu, Albaniji i Makedoniji sa sjedištem u Skoplju. Tu dužnost je obnašao od 2013. do 2017. Zadranin je, jedini uz američkog vojnog izaslanika, nositelj odličja Albanskog orla Republike Kosovo. Kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, Matešić je diplomatsku karijeru završi na izvorištima prvih oružanih sukoba u bivšoj SFRJ, ali i u novim, samostalnim zemljama nastalim njenim raspadom. Njegovi dojmovi s istoka, vrlo su zanimljivi jer govore o političkoj situaciji koja je sve, ali nije stabilna. Štoviše, teško je dati i kratkoročnu prognozu događanja, a kamoli okvir dugoročnog rješenja situacije u ovom dijelu uzavrelog kotla Balkana.

Kako biste Vi ocijenili političke odnose u trokutu kojeg ste kao vojni diplomat pokrivali?

- Kad neki kažu da su balkanski ratovi u 90-tima počeli na Kosovu i na njemu završili, ne kažu dobro. Aspiracija sjevernih susjeda prema Kosovu je samo promijenila oblik. Sad se na diplomatskoj pozornici vodi, hajdemo reći, podzemni rat. Poznato je da i neke europske zemlje, poput Španjolske, Mađarske, Rumunjske, Grčke, nisu priznale Kosovo. Riječ je o zemljama koje i same imaju problema s manjinama. No Kosovo je republika, država i to je fakt.

Srpska manjina povlaštena

Često se iz srpskih medija čuje da Srba, osim u sjevernom dijelu Kosova, gotovo da i nema. Odjednom, oni podržavaju vladu Ramusha Haradinaja koji je oslobođen optužbi za ratni zločin. Koliko je vidljivo, Srbi u svojim rukama imaju instrumente kojima blokiraju neka važna državna pitanja.

- Zanimljivo je da Srbi imaju povlašteni ulazak u Sigurnosne snage Kosova u odnosu na druge manjine. Njihov povlašteni status ne odnosi se samo na sjeverni dio Kosova. No Srbi ipak blokiraju prerastanje Sigurnosnih snaga u Vojsku Republike Kosovo. Kad bi srpsku situaciju uspoređivali s onom koju ta nacionalna manjina ima u Hrvatskoj, mogao bih slobodno reći da Srbi, unatoč lansiranjima iz Beograda, imaju na Kosovu daleko veće privilegije. Oni Srbi koji su ostali, a puno ih je više ostalo nego u Hrvatskoj, ustrajavaju u stvaranju zajednice srpskih općina. Međunarodna zajednica to odobrava, ali i ne odobrava. Premijer Haradinaj će na to pristati jer je Kosovo liberalna država u čijem ustavu su Srbi u još boljoj poziciji nego u Hrvatskoj.

Kakav je stav EU i SAD-a prema tim pitanjima?

- SAD podržavaju stvaranje kosovske vojske i do toga će kad tad doći. No za sad sigurnosnim snagama nisu dozvoljene vojne vježbe već je naglasak na SAR-vježbama ili vježbama potrage i spašavanja. To je prvenstveno usmjereno na pitanje izbjeglica koje su za rata na Kosovu gotovo destabilizirale Makedoniju. Treba biti otvoren i reći kako ključ tog pitanja drži turski predsjednik Erdogan koji u 'rezervi' ima milijun izbjeglica. Karikirano rečeno, ekvivalenta 'atomske' bombe za mlade države koje su prve na udaru. Grčka pak stabilizira stanje zbog velikih novčanih dotacija, ali je 'seoba naroda' glavni sigurnosni problem, ne samo u toj regiji.

Kosovo smo nekad zamišljali kao najzaostaliji dio bivše države, područje patrijarhalnih odnosa, potpuno u suprotnosti s nekom zapadnom civilizacijom. Prema nekim informacijama Kosovo ima stopu nezaposlenosti od 30 posto, a najveći dio državnog proračuna pune doznake dijaspore iz inozemstva. Toliki veliki iznos dio međunarodne zajednice, a napose Srbi, objašnjavaju svojevrsnim povratkom opranog novca.

Najveći udjel mladog stanovništva

- Na Kosovu je od 1999. napravljeno više nego od otomanske do srpske vlasti zajedno. Izgradile su se autoceste. Autoput do Murinja je gotov i veže se na autoput do Skadra u Albaniji. Albanci na Kosovu, poput Hrvatske, imaju značajnu dijasporu. Treba se samo prisjetiti vremena bivše države kad su u Hrvatskoj doznake gastarbajtera bile veće nego priljev od turizma. Uz Albaniju, Kosovo je zemlja s najvećim udjelom mladog stanovništva u Europi. Prosjek je oko 25 godina. No kao i svugdje, i u Kosovu postoje loši momci, ali to s pranjem novca zaista ne bih želio komentirati. Kosovo je danas, kako god tko gledao, ipak demokratska zemlja koja ima snažno zaštićene manjine. Među njima je i naša manjina. Istina, Janjevo je gotovo sve iseljeno, ali ono što je ostalo, ostanak ima zahvaliti don Mati Paliću.

Je li Republika Kosovo samo prelazan oblik do ujedinjenja Albanije, Kosova i zapadne Makedonije? Kako na to gleda međunarodna zajednica?

- Ne nikako. To Kosovu ne treba i nije mu u političkom interesu jer bi tako došli u fokus međunarodne zajednice i ušli u nove sukobe i nemire u okruženju. To nitko od kosovskih političara ne deklarira kao svoju politiku, iako se radi o jednom narodu kojeg povezuje isti jezik i kultura. Npr. Albanci zapadne Makedonije nikad neće reći da su Kosovari i obrnuto. Doduše, stav o ujedinjenu postoji u novoj stranci koja se zove Samoodređenje. To su jako mladi ljudi koji su i ostvarili dobre rezultate na posljednjim izborima.

Iako smo bili jedni od najvećih zagovornika nezavisnosti Kosova, Hrvatska je izgleda propustila biti značajnije nazočna u ovoj zemlji. Kako ljudi s Kosova doživljavaju Hrvatsku?

Hrvat na Kosovu

- Lijepo je biti Hrvat na Kosovu. Oni nas doživljavaju kao ljude koji imaju gotovo istu povijest kao i Albanci. No, prije će biti da je naša inercija kriva što nismo jače gospodarski zastupljeni na Kosovu. Isto se događa i u Makedoniji i u Albaniji. Imamo Podravku i Kraš u Makedoniji, ali zato je kompleks slovenskog Gorenja na Kosovu nešto veličanstveno. Na Kosovu su vrlo prisutni Turci, Francuzi, Šveđani. Hrvati nisu iskoristili blagonaklonost koju Kosovari osjećaju prema nama. Najbolja suradnja je ipak u vojnom području. Na Kosovu je stacionarano dvadesetak hrvatskih vojnika. Pretežno se radi o zrakoplovnom osoblju, a imamo i časnike u zapovjedništvu KFOR-a. Hrvatski helikopteri prevozili su sadašnjeg predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića još dok je bio srpski premijer. Nešto pištolja HS producta iz Karlovca, kupila je kosovska policija, a izvezli smo i vojne odore. Dva mlada časnika, od kojih je jedan srpske nacionalnosti, na školovanju su u učilištima Kopnene vojske u Hrvatskoj. Kad sam stupio na dužnost, ministar obrane bio je Agim Ceku, a načelnik stožera Sigurnosnih snaga Kosova bio je Kadri Kastrati. Obojica su bili časnici Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Napose su vezani za zadarsko ratište gdje je Ceku bio zapovjednik Masleničkog bataljuna, a Kastrati je predvodio MOMP Vange iz Pule u teškim bitkama za Novigrada u akciji Maslenica. U Domovinskom ratu, poginula su čak 83 Albanca. Bio sam, uz ministra branitelja Tomu Medveda nazočan kad smo njihova tijela prenijeli u njihovu domovinu Kosovo i sahranili ih uz sve počasti.

Kako kao gledate na sigurnosno stanje u cijelom tom području?

- Globalno, Srbija igra igru bivše SFRJ. Prije se okreće istoku nego zapadu. Uz to, Rusi preko njih plasiraju svoje interese uperene ka destabilizaciji Balkana. Ne bih govorio o tome da to ima poveznicu s aktualnom situacijom u Agrokoru. Činjenica jest da su u tom području sve 'službe' nazočne, dok Rusi daju snažnu podršku Srbiji ne samo u odnosu prema Kosovu, nego i u odnosima prema Makedoniji.

Arbanas u Alabaniji

Često u šali kažete da ste bili diplomat u svojoj pradomovini. Koliko vam je, kao zadarskom Arbanasu, pomoglo poznavanje albanskog jezika?

- O tome mogu samo reći kroz jednu šaljivu anegdotu. Na putu iz Albanije prema Kosovu, promašio sam jedno skretanje i uskoro sam se našao ponovno na putu prema Skadru. Bila je kiša i kraj puta sam vidio starca kako, onako po starinski, čuči kraj puta držeći kišobran. Poveo sam starca i počeli smo razgovor. Nakon nekoliko rečenica, stari me je prozreo. 'Je li ovo tvoj auto', upita me. Ja odgovorih da jest. 'Je li ti radiš, znaš ono tamo..!' Ja ga upitam kako to misli ono tamo...(u vojsci ili tajnoj policiji, op.a.) Kaže on meni: 'Kako to čovjek koji vozi ovako dobro auto, govori kao da je sišao sa Šar planine?' Zapravo starac je primijetio moj arhaični govor kojeg smo mi naučili u Arbanasima u Zadru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 votes)

Komentari

Slika korisnika Denis Mitin
Eto, zaštićen je provoz šiptarske marihuane i afganskoga heroina kroz Zadar u Italiju, Švicarsku, Austriju i Njemačku.