Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

Vina sa zadarskog područja uz bok najcjenjenijim sortama i proizvođačima

28.11.2010. 23:00
Vina sa zadarskog područja uz bok najcjenjenijim sortama i proizvođačima


Od 45 buteljiranih vina bilo je dvadeset bijelih i dvadeset i pet crnih. Vina su bila sa širokog areala proizvodnje, širokog područja, tako da je bilo vina iz susjedne Slovenije iz područja Jeruzalema-Ormoža, zatim iz Hercegovine iz područja Čitluka i Mostara, a iz Hrvatske s područja od Iloka, zatim iz Podravine, Vukosavljevica i Pitomača, s područja Plješivice, Okićki kraj i Duga Resa. Također, i naša vina Mediterana s otoka Hvara te naša ravnokotarska vina koja su bila zastupljena u velikom broju, kazao je dipl. ing. Marijan Tomac, tajnik ocjenjivačke komisije
U marini “Kornati” u Biogradu održana je u subotu manifestacija VINCRO 2010, koja je izrasla iz dvanaest dosad održanih degustacija mladih ravnokotarskih vina u Polači, gdje je lani održan i prvi sajam vina VINCRO. U uvodu je okupljene pozdravio načelnik Općine Polača, Viktor Prtenjača.
– Unatoč silnim problemima koji su pogodili sve pore društva, recesiji koja je sveprisutna i vidljiva, mi smo i ove godine prišli održavanju sajma, znajući što on znači za vinogradare i sve one ljude koji pokušavaju živjeti od proizvodnje grožđa odnosno vina, kazao je Prtenjača koji je iznio i podatke o sudionicima. Na sajam je tako pristiglo četrdeset i pet buteljiranih vina, pretežito iz hrvatske ali i iz Slovenije i Bosne i Hercegovine te stotinu uzoraka vina u proizvodnji, to jest, mladih vina. Buteljirana vina ocjenjivala je komisija koju su činili Ante Grubišić, predsjednik i članovi Ferdinand Buljić, Mirela Babić, Ankica Erceg, Viktor Zdilar i Željko Pavlović. Predsjednik komisije za ocjenu otvorenih vina bio je Željko Katuša. S procesom ocjenjivanje okupljene je upoznao Marijan Tomac, tajnik komisije.
– Od 45 buteljiranih vina bilo je dvadeset bijelih i dvadeset i pet crnih. Vina su bila sa širokog areala proizvodnje, širokog područja, tako da je bilo vina iz susjedne Slovenije iz područja Jeruzalema-Ormoža, zatim iz Hercegovine iz područja Čitluka i Mostara, a iz Hrvatske s područja od Iloka, zatim iz Podravine, Vukosavljevica i Pitomača, s područja Plješivice, Okićki kraj i Duga Resa. Također, i naša vina Mediterana s otoka Hvara te naša ravnokotarska vina koja su bila zastupljena u velikom broju. Ocjenjivalo se prema međunarodnoj skali, sto bodova, a uz predsjednika komisije ocjenjivalo je pet vrsnih enologa koji su dali svoje mišljenje, pojasnio je dipl. ing. Tomac, dodavši da posebno veseli što su naša vina s ovog područja stala uz bok najcjenjenijih vina i vinskih kuća ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja.
Sve više mladih proizvođača
– Još prije nekoliko godina nismo imali vino, a sada smo došli već da možemo konkurirati u finesama, u malom broju postotnih poena, da je mala razlika između onih koji su osvojili i koji su šampioni i onih koji su dobili medalju, istaknuo je Tomac. O procesu ocjenjivanja otvorenih vina govorio je dipl. ing. Željko Katuša koji je bio na čelu petnaestočlane komisije.
– Imali smo sve skupa 33 uzorka bijelih vina i 67 uzoraka crnih vina. Bijela vina ocjenjivali su dipl. ing. Vrankulj, dipl. ing. Mara Katalinić, dipl. ing. Božo Škara, dipl. ing. Dejan Crnošija i dipl. ing. Nikica Kostović. Crna vina ocjenjivali su proizvođač Marinko Čirjak, dipl. ing. Ivica Eškinja, dipl. ing. Petar Pedišić, dipl. ing. Neven Jurjević, mr. sc. Josip Ražov, prof. dr. sc. Ante Kolega, dipl. ing. Stipe Đuzel, gost iz Imotskoga, gospodin Nedjeljko Jusup, dipl. ing. Miljenko Plenčić i poznati naš proizvođač Zlatko Kaštelanac, kazao je Katuša.
Kod bijelih vina devet uzoraka je dobilo manje od deset bodova te nisu dobila niti jednu od nagrada, a osam vina je odbačeno u startu, zbog toga što su imala neku od mana, najčešće miris po sumporovodiku. Kod crnih vina odbačena su dva uzorka, a devet ih je imalo ispod deset bodova te nisu osvojila niti jednu od nagrada.
– Mene veseli da imamo sve više mladih proizvođača koji prihvaćaju nove tehnologije, jer bez tih novih tehnologija, odnosno ulaganja u opremu ne može se ni očekivati veliki rezultat, naglasio je Katuša.
U sklopu sajma VINCRO 2010, održano je i nekoliko predavanja o mogućnostima proizvodnje i prodaje grožđa i vina. Prvo je izlaganje održao dr. sc. Vinko Milat koji je istaknuo kako su nam svima puna usta EU, a nitko ne razmišlja da se kada dođe do ulaska u Uniju može dogoditi da naše tržište preplave europska vina. Mi moramo naći svoje mjesto u tom tržištu, a nismo ga našli premda smo u zadnjih deset godina napravili ogromne pomake u kvaliteti i dospjeli u sami svjetski vrh, kazao je Milat.
– Trenutačno ne izvozimo više od 250 vagona vina, od čega sto i pedeset otpada na izvoz u Bosnu i Hercegovinu, a ostatk u zemlje izvan EU. Neorganizirani smo i svijet ne prepoznaje ni Hrvatsku, a kamoli hrvatsko vino. Na našem se tržištu proda 65 milijuna litara, ali od toga je 15 milijuna uvezenih vina, a uvoz vina bi morao biti jednak izvozu. Vinari se moraju organizirati na državnoj razini, u krovnu organizaciju u kojoj će sudjelovati i država i u koju se mora uložiti pet do šest milijuna eura, naglasio je Milat koji se posebno osvrnuo i na ogroman nedostatak stolnoga grožđa koje se danas u RH skoro isključivo uvozi.
Nove zakonske regulative
– Mislim da je to problem države koja se prvenstveno okrenula uvozu. Kaže se da smo u WTO-u i kao ne smijemo zabraniti uvoz, no to bi se moglo i drukčije rješavati. Mislim da je problem u nama što smo mi takvi kakvi smo – nesriće. Ako mi ne možemo proizvoditi stolno grožđe i ako ne možemo od tog stolnoga grožđa živiti kako triba, i od turizma i od ovoga pustoga vina, prošeka, maslinova ulja, a onda što ćemo i živiti, kazao je dr. Milat.
O novoj zakonskoj regulativi za proizvodnju i prodaju vina govorila je Gordana Bosankić, viša savjetnica u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo koja je proizvođačima otkrila kako mogu dobiti kategoriju kontroliranog, zemljopisnog podrijetla za svoje vino. Bilo je riječi i o promijenjenim kriterijima o sadržaju sumpora i kiselosti vina, kao i novom pravilniku o registru vinograda koji će od 31. srpnja iduće godine zamijeniti dosadašnji upisnik. Bosankić je, također pohvalila vinare Zadarske županije u kojoj je 2008. godine bio samo jedan registrirani proizvođač, Zlatko Kaštelanac, da bi u 2009. taj broj narastao na 21, u prvih devet mjeseci ove godine na 29 proizvođača s proizvodnjom od osam stotina hektolitara.
Prof. dr. sc. Ante Kolega je u izlaganju istaknuo kako je proizvodnja ravnokotarskih vina od sto tisuća litara u omjeru kao jedan boji proizvođač vina. Proizvođač mora proizvesti minimalno pet do deset vagona, inače ne može opstati na tržištu i mora imati još neku dopunsku djelatnost.
Izabrana vinska kraljica
– Mi smo na početku što se tiče proizvodnje i marketinga vina i taj početak nije loš. Mi, međutim, moramo podizati vina Zadarske županije. Zadarska županija mora naći promidžbu za svoje vinare da se područje prepozna i proširi među pilcima, kazao je Kolega podsjetivši da je svjetsko tržište donekle zasićeno poznatim sortama koje se i kod nas sve više uzgajaju i da se traže domaće, još neotkrivene sorte i novi, drugačiji okusi, što naše područje može ponuditi, ako se bude i dalje kvalitetno radilo.
Nakon proglašenja pobjednika u svim kategorijama, u restoranu marine “Kornati” održan je izbor za ovogodišnju vinsku kraljicu Zadarske županije što ga je vodio Nenad Marčina. Za ovogodišnju kraljicu izabrana je Monika Prtenjača, koja nam je kazala kako nije imala tremu i nije očekivala da će biti izabrana. Svakako je s titulom ugodno iznenađena.
– Nastavit ću normalno živjeti, kao i dosada, a nastojat ću promovirati vino i vinske ceste Zadarske županije. Došla sam zabaviti se malo i evo uspjela sam. Drago mi, jer svatko voli pobijediti pa tako i ja, kazala nam je nova vinska kraljica Monika.
 


BUTELJIRANA VINA: Šampioni Nadinska rana i žilavka iz Čitluka


U kategoriji buteljiranih bijelih vina priznanja su osvojili maraština Sveučilišta u Zadru, chardonay Vina otoka Paga i pošip Jurjević vina d.o.o iz Zadra. Brončanu medalju su osvojili kujundžuša Podruma Buljan iz Zmijavaca, kujundžuša Vinarije Grabovac iz Provin Prološca, kujundžuša imotska Imote d.d. iz Donjeg Prološca, svirče, PZ Svirče s otoka Hvara, kulica Tilie d.o.o. iz Smilčića, kujundžuša Podruma Šimunović iz Glavine Donje, graševina obitelji Sulimanac iz Pitomače, silvanac zeleni obiteljske vinarije Ivana Čobankovića iz Iloka, chardonay P&F Jeruzalem d.o.o. iz Ormoža, Slovenija, trebbiano toscano Zlatka Kaštelanca iz Polače, maraština Tilie d.o.o. iz Smilčića, traminac mirisani obitelji Šoštar iz Ozlja i graševina podruma Venda iz Vukosavljevice. Zlatne medalje dobili su pinot sivi i graševina Obiteljske vinarije Ivana Čobankovića iz Iloka, sauvignon P&F Jeruzalem d.o.o. iz Ormoža i žilavka zlatna dolina, Hercegovina produkta iz Čitluka koja je ujedno i šampion buteljiranih bijelih vina.
U kategoriji ružičastih vina bila su samo dva natjecatelja opolo PZ Svirče i rose Badel 1862 vinarija Benkovac, a oba su osvojili brončanu medalju.
Priznanja u kategoriji buteljiranih crnih vina su dobili cor lapidis i prominski rubin OPG Marko Duvančić Drniš, cuvee OPG Božo Bačić Podgrađe, cuvee Vina Vrsaljko Nadin, pinot crni OPG Ivan Banjavčić Duga Resa i syrah Tilia d.o.o. Smilčić. Bodove za broncu prikupili su anima lapidis OPG Marko Duvančić Drnić, crni šimun Podrumi Šimunović Glavina Donja, syrah Jurjević vina d.o.o. Zadar i plavac barrique PZ Svirče Hvar. Srebrne medalje pripale su cuveeu Tilie d.o.o. te cabernet sauvignonu i merlotu Vina otoka Paga. Zlatnu medalju su osvojili blatina-zlatna dolina Hercegovina produkt d.o.o. Čitluk, modro jezero barrique Vinarija Grabovac Proložac Imotski, cuvee piket Sveučilište u Zadru te Nadinska rana Vina Vrsaljko koje je ujedno i šampion buteljiranih crnih vina.




 


Šampioni otvorenih vina Snježo Sinovčić i PZ “Maslina i vino”


U kategoriji otvorenih bijelih vina priznanja su osvojili: PZ “Maslina i vino” Polača, Ivan Čerina iz Podgrađa, Dragan Čerina iz Podgrađa, Mile Vrsaljko pok. Ante, iz Nadina i Branimir Nakić iz Vukšića. Brončanu medalju su osvojili Ivica Đapo iz Oklaja, Emil Dokoza iz Radovina i Šime Čolak iz Krneze. Srebrna medalja pripala je Ivici Đapi iz Oklaja, Ivi Buvi iz Šibenika i Ivici Čolaku iz Krneze. Zlatnu medalju osvojili su Dejan Golem iz Lisičića, PZ “Maslina i vino” iz Polače, Mladen Dušević iz Ljubča i Stanko Čačić iz Stankovaca. Šampion otvorenih bijelih vina je muškat žuti, PZ “Maslina i vino” Polača.
U kategoriji otvorenih crnih vina priznanja su dobili: Dejan Golem iz Lisičića, Marinko Katuša iz Zadra, Živko Begić iz Pirovca, Davor Livajić iz Pirovca, PZ “Maslina i vino” Polača, Toni Čolak iz Krneze, Rade Knežević iz Suhovara, Tomislav Baljak iz Poličnika, Mario Vigan iz Radovina, Srećko Troskot iz Zadra, Mile Vrsaljko iz Nadina, Ante Škaulj iz Nadina, Željko Vrsaljko iz Nadina, Tomislav Glavić iz Nadina, Stipe Troskot iz Nadina i Divna Baković iz Banjevaca. Srebrnom medaljom okitili su se Milan Ninčević iz Gorice, Viktor Prtenjača iz Polače, Dejan Golem iz Lisičića, Branko Kutija iz Lisičića, Stipko Teskara iz Vrlike, Ive Buva iz Šibenika, Petar Strmota iz Raštana Donjih, PZ “Maslina i vino” Polača, Mladen Dušević iz Ljubča, Snježo Sinovčić iz Novigrada, Zvonimir Marić iz Nadina, Ante Škaulj iz Nadina, Željko Vrsaljko iz Nadina, Tomislav Glavić iz Nadina, Stanko Čačić iz Stankovaca, Svemir Troskot iz Banjevaca, Dubravko Brković iz Banjevaca, Ivica Viduka iz Pridrage, Vlado Deranja iz Gorice, Božo Bačić iz Podgrađa, Željko Brala iz Posedarja, Mile Pavlović iz Korlata i Ljubo Krševan Vrsaljko iz Nadina. Zlatnu su medalju osvojili Elvis Mužanović iz Zadra, Slavko Vrsaljko iz Zadra, Marko Glavić iz Nadina i Snježo Sinovčić iz Novigrada. Šampion otvorenih crnih vina je merlot-miješano vino Snježe Sinovčića.


 


Vinogradarski kalendar Marijana Tomca


Na ovogodišnjem sajmu VINCRO predstavljen je i vinogradarski kalendar dipl. ing. Marijana Tomca. O kalendaru su okupljenima govorili dipl. novinar Nedjeljko Jusup i predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Joško Niskota.
Jusup je podsjetio na maslinarski kalendar, također autora Tomca koji su ljudi prepoznali te je našao svoje mjesto u skoro svakoj kući i konobi, ne samo u Zadarskoj županiji, nego širom Dalmacije.
– Taj kalendar je izazvao pravu malu revoluciju, i ne samo zato što su ljudi iz tog kalendara mogli učiti što i kada raditi, nego što se stvorilo jedno ozračje koje se pretvorilo u pravi maslinarski pokret. Od tada je na području naše regije posađena četiristo tisuća stabala maslina. Ali nije prošlo ni godinu dana, evo opet Tomca s novim uradkom to je bio maslinarski rokovnik i DVD o obnovi i rezidbi maslina, prvi uradak takve vrste na našem području, kazao je Jusup podsjetivši okupljena na ovaj i mnoge druge radove Marijana Tomca koji je već i prije izdavanja ovog najnovijeg projekta, vinogradarskog kalendara dobio nagradu za životno djelo koju mu je dodijelio upravo Joško Niskota koji se, također obratio skupu:
– Marijan Tomac educirao je i maslinare i vinare nedvojbeno operativnim programom, podizanjem novih nasada, realizirao se u vinogradarstvu i u vinarstvu u ovoj Županiji kojoj u svakom slučaju treba čestitati na svemu što je učinila na planu poljoprivrede, a Marijan Tomac je svoj veliki doprinos ugradio u taj razvoj, istaknuo je Niskota, koji je dodao da će nagrada za životno djelo ovome autoru i agronomu biti poticaj za daljnja nova vrijedna djela na području poljoprivrede spomenuvši posebno nadu da će nakon vinogradarskog kalendara uslijediti i vinogradarski rokovnik.
– Ovaj kalendar je tu da ljude podsjeti na neke najvažnije poslove u vinogradarstvu i vinarstvu, kada treba raditi, a dalje će se o detaljima konzultirati sa svojim kolegama ili sa stručnom službom. Obradio sam područja kao što je sadnja i formiranje mladog vinograda, pogotovo kad imamo introducirane kultivare koji imaju posve drugi uzgojni oblik i koji drugo zahtijevaju nego naši klasični kultivari, kazao je o svom radu Marijan Tomac naglasivši da je cilj podstaknuti proizvodnju što kvalitetnijih vina, a ne niskokvalitetnih kojih su puni podrumi, ne samo kod nas nego i u svijetu i koje se, stoga prodaje za bagatelu.