Subota, 27. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Julija Baljak tužit će Interspar jer je nisu zaštitili od Kneževića

28.11.2011. 23:00
Julija Baljak tužit će Interspar jer je nisu zaštitili od Kneževića


– Ova presuda je svojevrsni korektiv i uputa za sudsku praksu jer jasno pokazuje da se i do sada moglo procesuirati slučajeve seksualnog mobbinga po postojećem Zakonu – rekao je Karlo Surić najavljujući ujedno tužbu njegove branjenice prema poslodavcu koji joj nije pružio zaštitu kad ju je tražila


Prvi sudski slučaj seksualnog mobinga u Hrvatskoj koji je prije dvije godine zaintrigirao širu javnost, nakon pravomoćne presude kojom je bivši voditelj zadarskog Interspara Aleksandar Knežević oslobođen optužbi trgovkinje Julije Baljak, ovih je dana dobio novi nastavak u presudi Vrhovnog suda RH. Tom je presudom naime utvrđeno da je u ovom slučaju ipak povrijeđen Kazneni zakon u korist okrivljenika, a na štetu Baljakove.
Kneževića je, podsjetimo, na Općinskom sudu u Zadru sutkinja Ana Zrilić oglasila krivim za seksualni mobbing osudivši ga na zatvorsku kaznu u trajanju os šest mjeseci. U žalbenom postupku koji je uslijedio pred Županijskim sudom u Zadru potom se dogodio obrat na način da je uvažena žalba Kneževićeve odvjetnice Ree Atelj, a on pravomoćno oslobođen krivnje. Zahtjevom za zaštitu zakonitosti sudskog postupka na takvu je presudu reagiralo Općinsko državno odvjetništvo koje je i podnijelo prvotnu tužbu protiv Kneževića, nakon čega je uslijedilo rješenje Vrhovnog suda kojim se u tri točke obrazlaže da su presudom zadarskog Županijskog suda povrijeđena prava oštećene zaposlenice.
VSRH pronašao pogreške u odluci Županijskog suda
– Županijski je sud naime zauzeo pravni stav da se okrivljenom Kneževiću nije moglo suditi za predmetno kazneno djelo jer on nije oštećenoj bio poslodavac već nadređeni što je Vrhovni sud našao pogrešnim uputivši na odredbu članka 30., stavka 2 tada važećeg Zakona o radu koji propisuje da se dostojanstvo radnika štiti od uznemiravanja poslodavca, ali i od nadređenih i suradnika. Nadalje, Vrhovni je sud osporio i odluku drugostupanjskog suda kojom se navodi da nije točno precizirano koja prava su Baljakovoj povrijeđena ponašanjem okrivljenika kao i kojom se zakonom to konkretno opisuje. No, VSRH utvrdio je kako se tu radi o povredi “drugih prava iz rada opisanim u članku 114. KZ-a – rekao je odvjetnik Julije Baljak, Karlo Surić, napominjući još kako je isti sud pronašao pogrešnim i zaključak Županijskog suda kojim se navodi da se u međuvremenu, od počinjenja djela pa do početka suđenja u ovom slučaju, Zakon o radu promijenio. Surić pojašnjava kako se Županijski sud u svojoj presudi pozvao na Zakon o suzbijanju diskriminacije koji predviđa samo prekršajnu odgovornost za kršitelje zakona i obvezu da se na okrivljenika mora primjeniti zakon koji je za njega blaži.
Baljak će tužiti poslodavca
– Vrhovni je sud međutim utvrdio kako novi Zakon o suzbijanju diskriminacije samo na novi način osigurava zaštitu i promicanje jednakosti uvodeći široki spektar oblika diskriminacije te spomenuti način ne suspendira primjenu Kaznenog zakona – ustvrdio je Surić najavljujući ujedno parnični postupak koji će njegova klijentica pokrenuti pred Općinskim sudom u Zadru protiv poslodavca – Interspara, radi naknade štete. Dodao je još kako Baljakova neće tužiti Kneževića, već poslodavca, i to stoga što joj nisu pružili zaštitu koju je od njih tražila u nekoliko navrata prije no što je slučaj prijavila ODO-u u Zadru. Po njegovu mišljenju, ova presuda VSRH je ujedno i svojevrsni korektiv te uputa za sudsku praksu za slične slučajeve jer ona, kaže, jasno pokazuje da se i do sada moglo procesuirati slučajeve seksualnog mobbinga po postojećem Zakonu. Mišljenja je i da je taj zakon dosta netransparentan, no da drži kako kako upravo ovaj slučaj pridonosi sazrijevanju svijesti o potrebi uvođenja novog kaznenog djela mobbinga u kazneno zakonodavstvo. Takva izmjena, međutim i donesena je prilikom najnovijih izmjena Kaznenog zakona, no primjena istoga započinje tek s 1. siječnjem 2013. godine.
Inače, za slučaj mobbinga u intersparu javnost je saznala nakon što je Julija Baljak javno istupila u programu Nove TV, a potom i podnijela tužbu protiv Kneževića ODO-u u Zadru. Slučaj je potomj završio na sudu, a Baljakova se žalila kako Knežević nad njom provodi mobbing dobacujući joj i šaljući lascive sms poruke u kojima aludira na seks.


 KNEŽEVIĆ PODNIO USTAVNU TUŽBU




– Aleksandar Knežević protiv Presude VSRH, kojom se utvrđuje da je osnovan Zahtjev za zaštitu zakonitosti i da je pravom presudom Županijskom suda u Zadru od 27.05.2010. povrijeđen zakon u korist okrivljenika, ustao je Ustavnom tužbom, obzirom da su takvom presudom VSRH povrijeđena njegova ustavna prava i to pravo na pravično suđenje, kao i temeljno osobno pravo na ravnopravnost – kazala je Rea Atelj, odvjetnica okrivljenog Kneževića. Atelj pojašnjava kako se u sudskoj praksi uvijek primjenjuje Zakon koji je blaži za počinitelja, a u konkretnom slučaju to bi značilo, napominje, čak i da se utvrdilo uznemiravanje ili spolno uznemiravanje kao oblik diskriminacije, da bi njezin branjenik prema izmijenjenom Zakonu o diskriminaciji koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, bio samo prekršajno odgovoran.
– Tek novi nacrt Kaznenog zakona, a koji tek ima stupiti na snagu, u sebi sadrži odredbe o spolnom uznemiravanju kao kaznenom djelu, te propisuje kaznenu odgovornost počinitelja. Stoga je vrlo jasno da bi, ukoliko bi dosadašnje ponašanje počinitelja predstavljalo spolno uznemiravanje u smislu Zakona o radu, imalo za posljedicu samo prekršajnu odgovornost – podcrtala je Atelj napominjući kako su ovom odlukom VSRH Aleksandru Kneževiću povrijeđena navedena Ustavna prava te da se iz obrazloženja te presude razaznaje stav Suda da Novi ZOR koji se poziva na poseban zakon – Zakon o suzbijanju diskriminacije, a koji više ne sadrži odredbu o zaštiti dostojanstva radnika od strane poslodavca na radnom mijestu, nije blaži za počinitelja, već upravo suprotno. Po njenom mišljenju to je potpuno pravno nelogično pa je stoga njezin branjenik na takvu presudu reagirao Ustavnom tužbom iako VSRH svojom odlukom ne ulazi u pravomoćnost oslobađajuće mu presude.