Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Palijativna skrb konačno postaje dio zdravstvenog sustava

28.11.2013. 23:00
Palijativna skrb konačno postaje dio zdravstvenog sustava


U organizaciji zadarske podružnice Hrvatskog društva za palijativnu skrb u hotelu Kolovare održana je stručna tribina na kojoj je prije svega istaknuta važnost razvoja organiziranog sustava palijativne skrbi u Hrvatskoj kao jedinoj zemlji EU koja to još uvijek nema.
– Uspostava palijativne skrbi na području naše županije je nužna. Ona podrazumijava interdisciplinarni pristup i skrb o teško bolesnim i neizliječivim pacijentima kod kojih je završeno kurativno liječenje, ali to je i pomoć članovima obitelji koji skrbe o svom teškom bolesniku te pomoć za vrijeme žalovanja. Osnivanje ne bi koštalo gotovo ništa jer se može organizirati svojevrsnom reorganizacijom unutar postojećih zdravstvenih ustanova, pojasnila je dr. med. Ljiljana Klarin, predsjednica zadarskog ogranka Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora.
Dr. Klarin je naglasila kako treba imati na umu da je broj starijih osoba u Zadru iznimno velik, te da statistike pokazuju kako je 20 posto žena i 16 posto muškaraca starije od 65 godina. Upozorivši kako u našoj sredini, za razliku od nekih drugih, nije napravljeno ništa, pozvala je lokalnu samoupravu na suradnju ističiući kako je uzaludan trud struke ukoliko se ne uključi lokalna samouprava na kojoj je najveća odgovornost za stanje kakvo jest.
Dr. sc. Aleksandar Džakula, koji je ujedno i idejni pokretač modela za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj, kazao je kako razloga za optimizam ima jer je nedavno usvojen strateški plan razvoja ove skrbi u Hrvatskoj te da se očekuje potvrda Vlade što bi značilo kako palijativna skrb konačno postaje dio zdravstvenog sustava.
– Planom se predviđa osnivanje Centara za koordinaciju palijativne skrbi, no ako to i ne prođe u Zadarskoj županiji sada, nije važno. Proći će za deset, dvadeset godina, rekao je Džakula ističući dobre primjere u Istri, koprivnici, Varaždinu i još nekim drugim mjestima.
Dr. Vučevac je kazala kako nema točnih podataka o broju potencijalnih korisnika ove vrste skrbi jer se nitko nije bavio analizom tih podataka, ali je kazala kako se nekakav orijentir može izvući iz podataka o mortalitetu.
– Podatke koje imamo izvlačimo iz evidencije koliko je ljudi umrlo u bolnici, u kućama i domovima, koliko ih je umrlo od karcinoma ili moždamnog udara. Iz tih podataka izvlačimo nekakvu imaginarnu brojku, pa tako mislimo kako bi 20 tisuća ljudi u Hrvatskoj sada trebalo ovu skrb, ali ta brojka je u stvarnosti vjerojatno puno veća jer je ona namijenjena i ljudima oboljelim primjerice od multiple skleroze ili koji su nepokretni zbog nekih drugih razloga, zaključila je Vučevac.