Hrvatski agrar na koljenima

Godina je pri kraju. Najveći poljoprivredni poslovi su obavljeni. Mnogobrojna očekivanja, nadanja i želje izrečene početkom njenog početka raspršile su se kao balon od sapunice. Jednom riječju na kraju ove godine hrvatski agrar je na koljenima. Oranice obrasle korovima, prazne staje i sve više praznih kuća koje se prodaju u bescjenje jer njeni stanovnici ostavili su vjekovna ognjišta i sreću potražili u zemljama daleko uređenijim i organiziranijim od Lijepe naše.
Uz to slom najvećeg trgovačkog lanca koji je godinama pljačkao hrvatskog seljaka niskim cijenama, ekstremno dugim rokovima plaćanja i uvozom svega što je potrebno i nepotrebno, a najviše roba sumnjive kvalitete.

Uvoz hrane 1,5 milijardi dolara

Turizam drži glavu iznad vode Lijepoj našoj. Enormni turistički prihodi i rekordan broj turista bili bi puno bolji da su turisti uživali u proizvodima hrvatskog sela. U godini na odlasku Hrvatska je uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara. To je više od 15 posto cjelogodišnjeg turističkog prometa.
Na žalost sve ono što je imalo utjecaj na cjelokupno hrvatsko društvo odrazilo se je i na poljoprivredu Zadarske županije, gdje je sve više neobrađenih polja, a višegodišnji nasadi u punom rodu se masovno krče.
Uz sve nedaće, klimatski godina na odlasku nije bila povoljna za poljoprivrednu proizvodnju. Iznimno hladni siječanj i veljača obećavali su dobar urod maslina, a i drugog voća. Zatim je nastupio period suša koji je odgodio najvažnije poljoprivredne radove. Ljeto ponovo suho s izuzetno visokim temperaturama što se je pretvorilo u elementarnu nepogodu. Brojni požari poharali su tijekom ljeta poljoprivredne površine, vinograde i maslinike.

Nedaće u vinogradima i maslinicima
Ipak suša i visoke temperature uz kasno proljetni mraz koji je uništio vinograde na pojedinim lokacijama bili su najveći klimatski neprijatelj poljodjelcima. Suša u kombinaciji s visokim temperaturama ubrzala je zrenje grožđa i maslina tako da je berba ovih dviju najvažnijih mediteranskih kultura počela ranije.
Treba napomenuti da tako ekstremne vremenske prilike nisu samo imale negativne, već i pozitivne učinke prvenstveno kod maslina. Maslinarska godina bila je prosječna s time da je zakazala sorta oblica koja definitivno nije se prilagodila na novo nastale klimatske promjene. Na većini maslinarskog područja uz izuzetak pojedinih mikro regija oblica je podbacila s urodom. Introducirane sorte dobro su se nosile s ekstremnom klimom i dale solidan prinos od kojeg je proizvedeno ulje visoke kakvoće. Zbog suše i visokih temperatura izostao je ozbiljniji napad maslinove muhe što nije bio slučaj u 2016. godini.
Berba maslina započela je sredinom listopada i na većini maslinarskih područja privela se je kraju u studenom. Doduše, ima onih koji ovih dana beru masline tako da neke uljare rade jedan ili dva dana u tjednu nekoliko sati.
Suša je smanjila urod, ali i kakvoću grožđa pogotovo na plitkim skeletnim tlima gdje nije bilo moguće navodnjavati. Ono što je urodilo i nije stradalo bilo je odlične kvalitete tako ravnokotarska vina koja su se pozicionirala na vinskim kartama ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi odišu snagom i moći u kojima uživaju istinski vinoljupci.

Voćari ostali bez bresaka
Voćari su proživljavali izuzetno tešku godinu. Zbog suše i nedostatka vode za navodnjavanje pojedini nasadi bresaka ne samo da su ostali bez plodova, već je došlo do sušenja stabala.
U godini kao ovoj kada zbog klimatskih prilika koje su bile nepovoljne, bilo je za očekivati da će uz visoke uloge proizvodnja biti isplativa pokazalo se je da baviti se poljoprivredom postaje sve ne isplativiji posao.
Ukratko smo analizirali s klimatskog i proizvodnog aspekta odlazeću godinu. Što naše poljodjelce očekuje u dolazećoj veliki je upitnik. Jedno je sigurno da većina nije zaradila vrijedno i marljivo radeći gotovo ništa ili vrlo malo. Ima nažalost i onih koji su poslovali s gubitkom. Dobro je ukoliko nisu ostali nikom dužni, ali ima i onih koji su uzimali repromaterijal na dug s time da ga plate kada završi proizvodna godina, a sada to nisu u mogućnosti
Globalno zatopljenje izgleda najviše je pogodilo područje Mediterana. Meteorolozi u prognozi za period prosinac – ožujak najavljuju toplo vrijeme s obiljem oborina. Eto problema za naše poljodjelce. Brojni štetnici koji prezimljuju plitko u tlu ili ispod kore voćaka preživjeti će i uz povoljno proljeće preseliti će se iz svojih skrivenih staništa na poljoprivredne kulture. Trebati će solidno znanje, vještina i znatna financijska sredstva da se proizvede kvalitetan poljoprivredni proizvod.
Vrijeme je božićnih i novogodišnjih blagdana i nije vrijeme za crne misli. Provedimo u miru i blagostanju najveće kršćanske blagdane, a o problemima nakon njih. Na kraju svim vrijednim poljodjelcima i onima koji su pronašli ljubav i zadovoljstvo u obradi zemlje Vaš okorjeli agronom i redakcija Plodova žele Vam sretnu Novu 2018. godinu.

U 2018. bez bilanci i strategije
U posljednjih pet godina došlo je na naplatu sve ono što je loše u hrvatskom agraru, kada je obilje državnog novca utučeno u selo bez kontrole. Sve ovo što se događa posljedica je izostanka strategije razvoja agrara na državnoj razini i neorganiziranost seljaka. Na sve to očekuje se odgovor od resornog ministarstva koje mora konačno napraviti bilancu poljoprivrednih proizvoda i dati odgovor što i koliko proizvoditi za domaće potrebe, a što za izvoz.
Zahtjeve pojedinih interesnih skupina i lobija treba sasjeći u korijenu, ali ne raznim populističkim mjerama kao što je bilo ljetos povećanje cijene fito nadzora poljoprivrednih proizvoda za zemlje ne članice EU. Takve mjere i slične mjere vrlo brzo su nam se obile o glavu, a „Packe“ Europske komisije postale su sve češće.
Seljak također treba shvatiti da treba organizirano prodavati svoje proizvode stvarajući respektabilne palete proizvoda putem svojih marketinških zadruga. Ovako sam svoj majstor lagani je plijen trgovaca, prekupaca i nakupaca.