O životu na brdu Košljun danas svjedoče samo suhozidi i ovce koje se nalaze u ograđenim prostorima čupkajući raslinje i nemarno gazeći po, kako se čini, antičkoj Cissi.
Da se na brdu Košljun nalazilo naselje, zapravo još prapovijesna gradina koja datira u željezno doba, 1. tisuljeće pr. Kr., a potom i rimsko naselje zna se već 150 godina, a to je tijekom prve sustavnije arheološke kampanje prije dvije godine i potvrđeno, no radi li se baš o ovom antičkom gradu o čijoj se lokaciji znanstvenici već duže vrijeme spore (profesor Mate Suić pokušao je dokazati da je ona bila na Brijunima, no većina stručnjaka drži da je ipak bila na Pagu) moglo bi se točno odgovoriti tek nakon 5 do 10 godina sustavnog istraživanja.
Ipak, da Košljun neće uvijek biti obavijen velom tajne daje naznačiti i, sada već druga arheološka kampanja Arheološkog muzeja Zadar u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani koja je počela 20. siječnja ove godine i završava u subotu, ako arheologe do tad posluži vrijeme. Arheolozi ovdje prvi put dolaze prije dvije godine nakon što su dobili informaciju da netko, vjerojatno u potrazi za nepostojećim blagom, kopa po Košljunu. Slijedom devastacija, na Košljun stižu i sami.
– Ove godine napunilo se točno 150 godina otkad znamo da se na Košljunu nešto nalazi. 1854. godine povjerenik, tada Narodnog muzeja u Zagrebu, Mijat Sabljar putujući Dalmacijom u svojim zapisima ucrtava, opisuje i mjeri neke od segmenata tog antičkog naselja koje je tada vidio. Neki od njih i danas se vide u istom opsegu koji je on tada zabilježio. To su prije svega četiri cijele i jedna nesačuvana cisterna za vodu čiju dubinu još ne znamo, kaže ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja dr. sc. Smiljan Gluščević. Te 2012. godine obrađene su cisterne, ali i veliki crno-bijeli ornamentirani mozaik s ostacima dva stupa od cigle i žbuke. Također su nađeni ostaci nečega za što arheolozi, prema preliminarnim istraživanjima, smatraju da bi mogao biti impluvium – plitki bazenčić kojeg su imale sve značajnije velikaške kuće u rimskom svijetu, a nalazio se usred dvorišta čiji je krov bio otvoren.
– Ove godine nastavili smo tamo gdje smo stali 2012., tako da smo taj, uvjetno nazvani impluvium, otvorili još više. Sad već imamo sedam-osam profiliranih blokova koji se nalaze unutar neke zgrade čiji se zidovi vide na površini i nadamo se da ćemo, ako se ta suradnja nastavi sljedećih godina i ukoliko naravno dobijemo sredstva, definirati cijeli taj prostor, kaže Gluščević.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU
najnovije
najčitanije
Svijet
TURSKI PREDSJEDNIK
Erdogan čestitao Putinu i ponovno ponudio posredništvo oko Ukrajine
Hrvatska
KAMPANJA SE ZAHUKTAVA
Grbin: “Imamo ustavni udar pištoljem na vodu”. Božinović: “Oni nemaju ni program, ni ljude, ni stranku”
Crna Kronika
OPTUŽEN JE
Osječki policajac optužen za ubojstvo djevojke službenim pištoljem
Hrvatska
STRANI RADNICI
Ličke pastire zamijenili strani radnici s Dalekog istoka, zadovoljni su plaćom i uvjetima
Hrvatska
NEVIĐENA KAMPANJA
SDP objavio sliku “onoga čije se ime ne smije izgovoriti”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak
TEŠKA NESREĆA Pijan izazvao frontalni sudar u Zagradu, ozlijeđene tri osobe
Nogomet
dobio po glavi