Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Knjižnice su glavni gen organizma kojeg zovemo čovječanstvo

29.03.2011. 22:00
Knjižnice su glavni gen organizma kojeg zovemo čovječanstvo


U zadnjih dvadesetak godina počelo se postavljati pitanje imaju li knjižnice budućnost. Kad bi se skupila na jedno mjesto sva literatura koja je napisana o tom pitanju to bi bila jedna poprilična knjižnica. O tom pitanju promišlja se zato jer knjižnice nisu jedno od obilježja društva, one su bitno obilježje društva i sad je pitanje što s ovom novom tehnologijom – Josip Stipanov
Dražen Budiša, prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević te dr. sc. Josip Stipanov bili su danas gosti Gradske knjižnice Zadar predstavljajući knjigu Josipa Stipanova “Knjižnice i društvo”. Moderatorica programa bila je Sonja Brhanić iz izdavačke kuće Školska knjiga koja je izdala knjigu. Pred prepunom Multimedijalnom dvoranom o knjizi su govorili Dražen Budiša kao urednik te Aleksandar Stipčević kao jedan od recenzenata knjige.
– Drago mi je da možemo predstaviti ovo značajno djelo dugogodišnjeg ravnatelja Nacionalne sveučilišne knjižnice. Zapravo smo sva trojica u određeno vrijeme radili u toj našoj najvećoj biblioteci. Knjiga Josipa Stipanova nije tek povijest knjižnica, ona je zapravo povijest knjižnica u drugom planu jer autor nas kroz pet tisuća godina vodi kroz tu povijest, ali s jednog posebnog aspekta: sociološkog i komunikacijskog tako da je to jedan prikaz knjižnica i društva kroz povijest, rekao je Budiša na predstavljanju knjige istaknuvši kako je ovo vrlo rijetko i važno djelo takve vrste, ne samo u našim nacionalnim razmjerima nego i svjetskim razmjerima. Najavio je također i najnoviju knjigu dr. sc. Josipa Stipanova koja će također uskoro biti predstavljena, a radi se povijesti hrvatske knjige i knjižnica.
Na predstavljanju knjige istaknuto je kako autor riječ knjižnica u svojem djelu upotrebljava u jednom generičkom značenju bez obzira na to koji, i u kakvom obliku, je materijal ili građa u njoj pohranjena. Tako je u ovoj knjizi obuhvaćen odnos knjižnica i društva od stare Mezopotamije pa sve do suvremenih oblika knjižnica u kojima više i nema knjiga nego je pisana riječ spremljena u nekoj drugoj formi.
– Ova knjiga nije samo praćenje odnosa društva i knjižnica, ovo je svojevrsni kompendij civilizacijskih kulturnih krugova svijeta i ona će doći dobro, ne samo knjižničarima i onima koje zanima ta tema, nego svima koji žele na brz, jednostavan i pouzdan način steći uvid u civilizacijske krugove koji su bili obilježeni pisanom rječju, zaključio je Budiša. Osim njega knjigu je predstavio i recenzent prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević koji je i sam napisao brojne knjige o knjižnicama i knjigama te je kao rođeni Zadranin čest gost Zadra i Gradske knjižnice. Profesor Stipčević pokušao je u nekoliko crtica dati odgovor na pitanje zašto su neke civilizacije, poput rimske imale knjižnice dok druge, poput egipatske, koje su bile izuzetno razvijene, nikad nisu imale knjižnice. Stipčević je zaključio kako su knjižnice odražavale vitalnost društva i o toj vitalnosti ovisilo je i stanje njihovih knjižnica. Osvrnuo se i na povijest knjižnica na našem području gdje je prva javna knjižnica osnovana tek u 19. stoljeću.
Na samom kraju predstavljanja okupljenima se obratio i autor knjige dr. sc. Josip Stipanov.
– Mislim da nije ni potrebno naglašavati što za mene znači nastup u ovoj sredini jer ja sam iz ovoga kraja i mene je Zadar formirao intelektualno i duhovno. Prema tome puno mu dugujem i koliko god dugo izbivao kad dođem u Zadar dođem doma, tim više sam zahvalan domaćinu, konkretno kolegi Peharu, što je organizirao ovo predstavljanje, rekao je na početku kratkog govora Stipanov, nakon čega je izrazio zahvale svima koji su sudjelovali u izdavanju ove knjige. On je također ponovio ono što je istaknuo i Budiša kako njegova knjiga nije samo knjiga o povijesti knjižnica, nego o knjižnicama kao neodvojivom dijelu civilizacije, društva i kulture. Predstavljanje je zaključio dajući odgovor na aktualno pitanje koje se sve češće pojavljuje u posljednje vrijeme, a to je pitanje hoće li knjige i knjižnice preživjeti u ovom obliku u kojem ih mi danas poznajemo.
– U zadnjih dvadesetak godina počelo se postavljati pitanje imaju li knjižnice budućnost. Kad bi se skupila na jedno mjesto sva literatura koja je napisana o tom pitanju to bi bila jedna poprilična knjižnica. O tom pitanju promišlja se zato jer knjižnice nisu jedno od obilježja društva, one su bitno obilježje društva i sad je pitanje što s ovom novom tehnologijom. Sve te teorije mogu se svesti na dva pristupa: kontinuiteta i diskontinuiteta. Moje je mišljenje, i to sam napisao u ovoj knjizi, da će sigurno ostati kontinuitet usluge te će se on ostvarivati na različite načine i u različitim vrstama knjižnica, ali pitanje je brzine i sveobuhvatnosti, upravo te promjene koje unose digitalne promjene knjižnicama će davati još veću mogućnost za efikasnost pri čemu će tu dolaziti knjižničari kao navigatori kroz tu novu galaksiju, zaključio je Stipanov. A sve ostale informacije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti knjižnica možete pročitati u njegovoj knjizi “Knjižnice i društvo”.


 U ZADRU SAMO KAO UREDNIK


U Zadru je kao urednik o knjizi govorio i Dražen Budiša, nekadašnji predsjednik HSLS-a, koji se nedavno ponovno aktivirao u politici i svojoj staroj stranci. Nakon što su mediji objavili vijest kako će se natjecati na parlamentarnim izborima opet je porastao veliki interes za ovog, nekad vrlo aktivnog, političara. Iako su ga mediji na predstavljanju knjige zamolili da komentira svoj povratak u politiku te aktualno političko stanje u Hrvatskoj on se zahvalio te istaknuo kako je u Zadar stigao samo na predstavljanje knjige dr. sc. Josipa Stipanova.