Zadar su u starom vijeku pogodila dva teška potresa

Prije dvije godine, 12. travnja, u Zadru se osjetio potres kojemu je epicentar bio četrdeset kilometara jugoistočno od grada, a jačina mu je bila dva stupnja po Richterovoj ljestvici, a kako je to bilo nedugo nakon potresa u Italiji, izazvao je uznemirenost stanovništva. Iste te, 2009. godine, dvadesetog lipnja, na širem zadarskom području, osobito zapadnim i sjeverozapadnim djelovima Zadarske županije, osjetio se potres kojemu je epicentar bio u moru ispred Sv. Marije Magdalene

Svi ljudi koji imalo dulje pamte kazat će da je oduvijek bilo potresa pa i onih katastrofalnih, ali da se u rijetko kojem vremenskom razdoblju dogodilo toliko katastrofalnih pomicanja tla u tako malo godina. Od 2009. do danas potresi su pogodili Haiti, središnju Italiju, Čile, Novi Zeland i, nedavno, sjeveroistok Japana, pritom vrijedi napomenuti da su ovdje spomenuti samo oni s najtragičnijim posljedicama po stanovništvo i naseljena mjesta, kao i podatak da su i Čile i novozelandski Christchurch bili dvaput pogođeni. Osim ovih katastrofalnih zabilježen je i čitav niz manjih, od kojih posljednji u Burmi prije samo nekoliko dana.
Podrhtavanja tla bilo je i u Hrvatskoj pa i onih koje se osjetilo na području Zadra i Zadarske županije. Još prije dvije godine, 12. travnja, u Zadru se osjetio potres kojemu je epicentar bio četrdeset kilometara jugoistočno od grada, a jačina mu je bila dva stupnja po Richterovoj ljestvici, a kako je to bilo nedugo nakon potresa u Italiji, izazvao je uznemirenost stanovništva. Iste te, 2009. godine, dvadesetog lipnja, na širem zadarskom području, osobito zapadnim i sjeverozapadnim djelovima Zadarske županije, osjetio se potres kojemu je epicentar bio u moru ispred Sv. Marije Magdalene. Prošli tjedan također se mogao osjetiti manji potres za koji je samo rečeno da mu je epicentar bio na zadarskom području. U posljednjih pet godina najjači potres koji je pogodio naše područje bio je onaj 2007. godine s epicentrom u Kornatima i magnitudom od nešto više od četiri stupnja prema Richteru.
Područje sjeverne Dalmacije u koje spadaju Zadarska i Šibensko-kninska županija po svojoj seizmičkoj aktivnosti spada na treće mjesto u jadranskoj zoni. Prema riječima voditelja Seizmološke službe RH, Vladimira Kuka, seizmički najaktivnije područje je Dubrovnik i njegova okolica, potom slijedi uzdužobalni potez od Rijeke do Senja, a zatim Zadar i njegovo okruženje. Pritom valja istaknuti kako je čitava jadranska zona seizmički aktivno područje, a ujedno i povezana međusobno. Tako su se u Zadru osjetili potresi koji su pogodili Udine osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i podrhtavanje tla s epicentrom kod Sinja, krajem devedesetih.
Od gradova na Jadranu od potresa je najteže stradao Dubrovnik koji je bio pogođen potresom 6. travnja 1667. što se smatra najvećom katastrofom u povijesti ovoga grada. Potresu je uslijedio i golemi požar, a procjenjuje se da je u tragičnim zbivanjima živote izgubilo i do četiri tisuće ljudi, što je ogroman broj s obzirom na tadašnjih sedam tisuća gradskih stanovnika.
Jači potresi su u prošlosti, međutim, pogađali i Zadar, no kako se to događalo u davnijoj prošlosti, odnosno u starom vijeku, manjka sačuvanih povijesnih podataka o njihovoj jakosti i posljedicama po grad i stanovništvo. O tome je pisao i akademik Mate Suić:
“Istraživanjem Zadra bilo nam je moguće ustvrditi dva potresa koji su bitno utjecali na promjene što se očituju na pojedinim površinama ili na građevinskim objektima. Čujemo da su u najnovije doba geolozi utvrdili, na temelju studija sačuvanih slojeva, postojanje jednoga jačeg potresa u antici. Analiza antičke arhitekture na zadarskom forumu pokazuje da se jedan udar morao zbiti u prvim desetljećima 2. stoljeća prije gradnje tzv. severijanske bazilike. Potres je bio oborio i neke stupove iz kolonade koja je okruživala forum. Tada je bio porušen stražnji zid portikata s jugozapadne strane i njegove je temelje pokrio jači bočni zid novosagrađene bazilike. Nastupilo je razdoblje obnove, koje unijelo mnoštvo novih arhitektonskih i prostornih rješenja. Međutim, nakon drugog udara koji valja smjestiti negdje u 6. stoljeće, grad više nije imao snage da obnovi svoje građevine: arhitektonski ostaci hrama na Kapitoliju, bazilike, trijema oko Foruma i dr. ostali su u ruševinama i poslužili kao majdan odličnog kamena za novu izgradnju ali isto tako i za transport u Veneciju”, napisao je Suić u radu “Episcopus cessensis-iterum” gdje se navodi da je u to doba od potresa stradao i otok Pag sa svojim antičkim naseljima. Po svemu sudeći je tada bila riječ o potresu velike jakosti koji je pogodio širi prostor današnje sjeverne Dalmacije.
Prema tome izgleda da je posljednji veći potres pogodio zadar prije tisuću i četiri stotine godina, što u geološkim razmjerima računanja vremena ne predstavlja neko dugo razdoblje. Predviđanje potresa zasad je još uvijek veoma nezahvalna disciplina, iako je seizmologija nedvojbeno znanost koja napreduje. Prošlost nas, međutim ipak upozorava da ni naše područje nije sigurno od ovakvih katastrofa.