17 °C
Online izdanje
Četvrtak, 27.studenog 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Zadar
RSS feed
Današnji broj
Zadar
Povratak
Ostaci prastarog vulkana u Jadranu
Piše: Branimir Vukosav
Iako danas nije vjerojatno ni moguće očekivati vulkanske erupcije u Jadranu činjenica jest da usred Jadrana postoje otočići koji su rezultat nekadašnje vulkanske i magmatske aktivnosti
Foto: Adam VIDAS
Činjenica da u Jadranu postoje pučinski otoci vulkanskog porijekla svjedoči o postojanju vulkanske i magmatske aktivnosti u geološkoj prošlosti - prof.dr.sc. Ladislav Palinkaš

U organizaciji  Hrvatskoga geografskog  društva - Zadar u petak je u  Multimedijskoj dvorani  Sveučilišta u Zadru održano  znanstveno predavanje pod  nazivom „Vulkani u Jadranu". Gostujući predavač  ovoga je puta bio prof. dr. sc.  Ladislav Palinkaš, redovni  profesor s Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i član HAZU-a te dugogodišnji predsjednik Hrvatskog geološkog društva.

Prof. Palinkaš  jučerašnjim je predavanjem  zadarskoj javnosti predstavio geološke osobitosti  otočića Jabuke i Brusnika te  dijela obale u Komiži na  otoku Visu. Naime, riječ je o  jedinom području na Jadranu izgrađenom od vulkanskih stijena, što ih čini svojevrsnim geološkim fenomenom u lokalnim okvirima. Činjenica da u Jadranu  postoje pučinski otoci vulkanskog porijekla svjedoči o  postojanju vulkanske i magmatske aktivnosti u geološkoj  prošlosti i na području Jadrana. Takvo otkriće nije iznenađujuće uzevši u obzir ne samo činjenicu da je u geološkim  vremenskim okvirima Zemlja  izuzetno aktivno i dinamično  mjesto, već i činjenicu da je  Jadran i danas u blizini vulkanski aktivnih područja u Sredozemlju, gdje su i danas prisutni aktivni vulkani (Etna, Vezuv).

- Iako danas nije vjerojatno  ni moguće očekivati vulkanske  erupcije u Jadranu, barem ne u  doglednoj budućnosti koja se  mjeri u desecima milijuna godina, činjenica jest da među  dominantnim sedimentnim  vapnencima i dolomitima koji  izgrađuju našu obalu i otoke,  usred Jadrana postoje tri  otočića izgrađena od stijena  vulkanskog porijekla, istaknuo  je u uvodnom dijelu prof. Palinkaš te ukratko predstavio  pojedinačne otoke i lokalitete  na kojima je i sam sudjelovao u  terenskom istraživanju.

Brusnik je mali magmatski  otok duljine oko pola kilometra koji je već u 19. stoljeću bio  zanimljiv austrijskim geolozima, a izgrađen je od gabra,  dubinske vulkanske stijene. Na  plaži je ta stijena fragmentirana u lijepe zaokružene valutke kojih je, nažalost, sve manje jer predstavljaju savršen  balast za nautičare, pa nerijetko završavaju na brodicama  domaćih i stranih turista. Jabuka je drugi vulkanski otočić,  vrlo zanimljive morfologije, jer  predstavlja gotovo nepristupačnu strmu klisuru koja poput  vrha strijele strši u visinu od  oko 100 metara iznad morske  površine, a također je izgrađena od gabra. Jabuka je,  kao takva, 1958. proglašena geološkim spomenikom prirode.  Otoci Brusnik i Jabuka predstavljaju vrlo zanimljivu pojavu  koja privlači mnoge domaće i  strane geologe. No, možda i  najzanimljiviji lokalitet nalazi  se na otoku Visu, točnije u  blizini gradske plaže Kamenica  u Komiži, gdje su na tamošnjim  sikama i obalnom prostoru prisutni evidentni ostaci drevne  vulkanske aktivnosti u obliku  tufa, stvrdnutog pepela i izljeva  vulkanske lave, vulkanskih  „bombi" i slično.

- Riječ je o očiglednim  ostacima vulkanizma koji su  u Komiži dobro očuvani,  dok su na Brusniku i Jabuci  vjerojatno erodirani te je ostala dubinska magmatska  stijena. Nakon dostupnih  metoda datiranja, došli smo  do zaključka da su ovi  otočići i lokaliteti rezultat  vulkanske i magmatske aktivnosti koja je u Jadranu  započela pred više od 275  milijuna godina, u razdoblju  Perma, zaključio je prof. Palinkaš koji je, uz stručno izlaganje, temu učinio i putopisno zanimljivom zahvaljujući projekciji slika s terenskog istraživanja spomenutog područja.

Na samom završetku predavanja, prisutni su bili u  prigodi postaviti dodatna pitanja prof. Palinkašu, a  uručena mu je i zahvalnica  Hrvatskoga geografskog  društva - Zadar.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr