– Urod je nadprosječan, a kakvoća iznimna. Krumpiri su krupni i bez ikakvih oštećenja od bolesti, kaže agronom Marijan Tomac
Krumpiri se još vade širom Zadarske županije. Ova kultura, jedna od najraširenijih na svijetu budući da ju nije teško uzgajati, zahvalna je za ishranu jer se gomolj iskorištava skoro u cijelosti, a sprema ga se na sve moguće načine i kao dodatak mnogim jelima od mesa, ribe i povrća. Mladi krumpir k tome sadrži i mnoge zdrave sastojke: vitamine B i C, fosfor, kalij, magnezij, niacin te više za organizam iskoristivog željeza od ikojeg drugog povrća, a ima malo kalorija.
Prinos gomolja, njegov broj, krupnoća i kvaliteta ovise o količini i rasporedu padalina tijekom vegetacije. Krumpiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu.
Više od tisuću vrsta
Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast gomolja jest 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje.
Najpogodniji su lakši tipovi tla – propusna, rastresita, pjeskovito-humusna
i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijama s povoljnim vodozračnim obilježjima. Ne odgovaraju mu teška zamočvarena tla s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH jest 5,4-6,5, istražili su dipl. ing. Siniša Hrgović i ing. Ivan Korunek iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu HPK.
Danas je poznato više od tisuću vrsta krumpira koji je kao namirnica u Europu stigao krajem šesnaestog stoljeća, ali se nije odmah počeo uzgajati. Neko vrijeme europski poljoprivrednici nisu niti znali kako pa su u Francuskoj umjesto podzemnog gomolja kuhali lišće nadzemne stabljike koje nisu za jelo i publika je bila razočarana. Tek je u sedamnaestom stoljeću počeo organizirani uzgoj krumpira i to najprije u Irskoj gdje je postao i ostao do danas jedan od najvažnijih sastojaka nacionalne kuhinje. Potom se krumpir proširio u Njemačkoj i Poljskoj, a potom, dosta polagano i u ostalim europskim zemljama. Kasno je stigao i u naše krajeve. Tek u prvoj polovici XIX. stoljeća, najprije francuska, a zatim i austrijska uprava, različitim, ponekad i prisilnim mjerama uvode krumpir kao raširenu poljoprivrednu kulturu. Otada je postao toliko prihvaćen da nam je danas teško povjerovati da ga seljaci nekad nisu htjeli uzgajati.
Najukusniji iz Mazina
Rašireno je mišljenje da je najukusniji krumpir iz Mazina, mjesta na krajnjem sjevernom dijelu Zadarske županije u Općini Gračac. Još početkom prošloga stoljeća ga se vozilo ne samo u Zagreb, nego i u Beč. Mnoga mjesta širom županije, također posebno cijene svoj krumpir osobito mladi, onaj izvađen prije fiziološke zrelosti.
Kobila Beba posljednja u Debeljaku
Nenada Strenju smo zatekli kako vadi krumpir na poljima ispod zaseoka Dubrava u Debeljaku. No, on to radi na poseban način, uz pomoć konja, točnije kobile Bebe kojoj je 21 godina.
– Jedina je još ostala i u Debeljaku i u Galovcu. Radni konj ne postoji više ovdje. Ima onih za jahanje, ali radnih ništa, kaže Strenja koji se svoga ipak nije htio riješiti.
– To je obiteljska tradicija. Rodija sam se uz konje i tako sam nastavio, iako od toga vam nema neke koristi. Ali je gušt. Svak’ ima neku svoju zanimaciju, neki gušt, a meni je to ona. Pomogli smo izvaditi krumpire susjedima, izorem s njom vinograd, i nemate nikakvih problema, veli nam Nenad Strenja, dok mu djeca Šime, Iva i Ena kupe krumpire u sigalj. Lijepa slika iz Debeljaka. Za pamćenje, pogotovo što ju je sve teže vidjeti na ovim prostorima.
Tomac: Kakvoća iznimna, cijena preniska
Ova godina je za krumpir loše počela. Suša u ožujku nije pogodovala nicanju, potom su uslijedile niske temerature koje srećom nisu izazvale veće štete jer krumpir nije bio još niknuo. Kišno razdoblje tijekom travnja počinje pogodovati rastu i razvitku krumpira. Urod je nadprosječan, a kakvoća iznimna. Krumpiri su krupni i bez ikakvih oštećenja od bolesti. Nažalost, otkupna cijena je toliko mala da se jedva pokriju troškovi proizvodnje, kaže poznati agronom mr. sc. Marijan Tomac.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE