Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Samo petnaestak posto domaćinstava odvaja otpad

Autor:

29.08.2009. 22:00
Samo petnaestak posto domaćinstava odvaja otpad

Foto: Zvonko KUCELIN



Iako brojka zadarskih kućanstava koje odvajaju otpad nije posebno visoka, s obzirom na situaciju od unatrag nekoliko godina, ipak je zadovoljavajuća, jer pokazuje kako sve više ljudi ima dobru volju za ispravnim postupanjem s otpadom, a što se vidi i po sve češćim i mnogobrojnijim upitima, ističe Vesna Đili, stručna suradnica za promidžbu i edukaciju u zadarskoj “Čistoći”
U posljednjih nekoliko godina “Čistoća” Zadar brojnim projektima i edukativnim programima nastoji ukazati na potrebu pravilnog gospodarenja otpadom. Odgovorna suradnja svih građana pri tome je izuzetno važna.
Svakodnevno, naime, nastaju velike količine otpada, koje uglavnom završe na odlagalištima. Budući da nerijetko sadrže brojne opasne tvari poput starih lijekova, baterija ili otpadnih ulja, onečišćuju i ugrožavaju okoliš, a time direktno u pitanje dovode i zdravlje ljudi. Međutim, sav otpad ne mora odnosno ne bi smio nužno biti odbačen na smetlištima. Ukoliko su pravilno odvojene i odložene, određene vrste otpada poput papira, stakla ili plastike, ali i mnoge druge, mogu postati korisni materijali. Njihovo recikliranje omogućuje ponovnu upotrebu, čime se štede sirovine i energija, a istovremeno se smanjuju onečišćenje vode i zraka.
Pravilno gospodarenje otpadom podrazumijeva, dakle, odvajanje svih vrsta iskoristivoga otpada, pojašnjava nam Vesna Đili, stručna suradnica za promidžbu i edukaciju u zadarskoj “Čistoći”.
Opasna ilegalna odlagališta
– Vrlo je bitno da se odvajanje obavlja na samom mjestu nastanka, a to znači u domaćinstvima i tvrtkama. Koristan otpad koji se odvaja može se, naime, ponovno iskoristiti, čime se odmah smanjuju količine smeća koje bi inače završile na odlagalištu, kaže Đili, napominjući pritom kako je odlagalište još donekle i dobra solucija, no ukoliko je otpad odbačen na ilegalna odlagališta ili na primjer u more, posljedice zagađenja su ogromne, što predstavlja ne samo opasnost za zdravlje ljudi, već i za sve žive organizme u prirodi.
Među otpad koji se može reciklirati i ponovno upotrijebiti ubraja se papir, karton, staklo, plastika, metali, te zeleni ili biorazgradivi otpad. No, odvajati je također potrebno i opasni otpad poput baterija, akumulatora, motornih ulja, lijekova i kemikalija, jer je njihov učinak na okoliš daleko opasniji. Za svaku od tih vrsta otpada uglavnom postoje tvrtke ovlaštene za njihovo sakupljanje, koje potom dalje s njima ispravno postupaju. Stare lijekove dužne su preuzeti ljekarne, a baterije građani mogu odnijeti u trgovačke centre.
“Čistoća” Zadar, koja osim komunalnog otpada sakuplja i papir, postavila je za njega na ulicama spremnike, dok su nekadašnji spremnici za plastiku, staklo i metalnu ambalažu, otkad potoji naknada za povratnu ambalažu u trgovinama, povučeni. Sistem vraćanja plastičnih boca uz naknadu, kaže Đili, pokazao se izuzetno učinkovitim, što je dovelo do znatnog smanjenja otpada plastične ambalaže. No, gore spomenuti otpad može se pak, odnijeti u reciklažno dvorište “Čistoće” u Diklu, jednako kao i stare gume, akumulatori, elektronski i elektronički otpad.
– Postupak pravilnog odlaganja i odvajanja otpada u cijelosti je objašnjen u brošuri “Vodič kroz pravilno odlaganje otpada”, koju smo izdali ove godine. Da bi Vodiči došli do svakog građanina, dijelili smo ih zajedno s uplatnicama. Postavljeni su i na nekoliko punktova u gradu, kao i na našim web stranicama, a i svakodnevno smo u kontaktima s građanima, što putem telefona i e-maila, što kroz organizaciju raznih edukativnih emisija, te možemo reći, ističe Vesna Đili, kako su upoznati sa svime.
No, na pitanje koliko se svega navedenoga građani uistinu pridržavaju, navodi kako 15 do 20 posto domaćinstava odvaja sve kako bi i trebalo. Iako ta brojka nije posebno visoka, s obzirom na situaciju od unatrag nekoliko godina, ipak je zasad zadovoljavajuća, jer pokazuje kako sve više ljudi ima dobru volju za ispravnim postupanjem s otpadom, a što se vidi i po sve češćim i mnogobrojnijim upitima.
Edukativne akcije
Vidljivo je to, također, i po odazivu na još jedan pilot-projekt, projekt odvojenog sakupljanja plastične ambalaže u domaćinstvima, koja se svaka dva tjedna odlaže u posebne žute vrećice.
– Projekt je započeo početkom ožujka ove godine i završava 31. kolovoza. Nakon toga ćemo zajedno s Fondom zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koji je ujedno i inicijator projekta, napraviti analizu, iz koje ćemo dobiti i konkretne podatke o samoj učinkovitosti, kaže Đili, napominjući kako je prema dosadašnjim procjenama projekt doista prihvatilo, i uredno se pridržavalo svih naputaka o odvajanju plastike, 10-15 posto domaćinstava.
To, međutim nije bio slučaj sa sličnim projektom koji je prije tri godine bio uveden na Poluotoku, kada su građanima podijeljene plave vrećice za odvajanje papira. Odaziv je bio dosta slab, a vrećice su građani uglavnom koristili za druge svrhe.
Kada je o elektroničkoj i elektronskoj opremi riječ, i nju je moguće odnijeti na odlagalište “Čistoće” u Diklo ili pak, odlagalište “Sirovine” koja za to ima koncesiju, gdje se posebno zbrinjava. A prema zakonu, pojašnjava stručna suradnica Đili, svaki uređaj koji je lakši od 30 kilograma, može se vratiti u trgovinu prilikom kupovine novoga.
Suradnjom gospodarskog sektora, udruga i ustanova, kada je gospodarenje otpadom u pitanju, u “Čistoći” su zadovoljni, no kako bi ono bilo još uspješnije, stalno se radi na tome da ta suradnja bude još i veća. U istom cilju pravilnog gospodarenja otpadom, zadnjih 4-5 godina brojne edukativne akcije sustavno se provode, počevši od vrtića, na način blizak djeci – kroz razne susrete i igrokaze, pa do redovitih akcija za građanstvo, putem raznih emisija u medijima, kao i kroz organizaciju okruglih stolova. Tijekom 2008. godine zadarska tvrtka “Čistoća” sakupila je oko 70.000 tona komunalnog otpada. To znači oko 1 kilogram dnevno po stanovniku.