Djeca u Maloj školi glagoljice

Cilj ovog projekta, a ujedno i naša namjera, je očuvanje glagoljaške tradicije, kao i želja da osim djece polaznika Male škole glagoljice glagoljicu nauče pisati i ostali, a posebno odrasli, pa i domaći i strani gosti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha održavanja festivala

U organizaciji Turističke zajednice Sv. Filipa i Jakova, zatim OŠ Sv. Filip i Jakov, Učeničke zadruge Đardin i Male škole glagoljice u subotu, 4. rujna održat će se prvi Festival glagoljaštva.
– Ideja za održavanje ovog festivala je proizašla iz uspješne suradnje Male škole glagoljice i Turističke zajednice općine Sv. Filip i Jakov, posebno tijekom turističke sezone 2008/2009., kada su se održavale radionice pisanja glagoljicom, kao ponuda izrade prigodnih suvenira s motivom glagoljice. Prvi dan bit će predavanja u crkvi Sv. Roka (Benediktinska opatija) koja je nastala u X. stoljeću, a srušena je za vrijeme turskih prodora u XV. i XVI. stoljeću. Uvodno predavanje i glagoljašku misu održati će o. Jozo Milanović, redovnik jedinog muškog Benediktinskog samostana u Hrvatskoj koji se nalazi na Ćokovcu (otok Pašman) a koji je nastao nakon razaranja Benediktinske opatije na Rogovu. U misi će sudjelovati pučki pjevači Zadarske nadbiskupije koje će predvoditi Livio Marijan, kao i dječji zbor iz Turnja – kaže Danijela Deković, voditeljica veoma uspješne Male škole glagoljice koju čine osnovnoškolci iz Općine Sv. Filip i Jakov.
Poslije predavanja i svete mise otvorit će se izložba Zavičajnog muzeja iz Biograda pod naslovom Glagoljski natpisi Biograda i okolice kojom će prilikom nastupiti ženska klapa Kadena iz Zadra. Repertoar će biti pjesme koje su proizašle iz duhovnih napjeva u suradnji s Ljubom Stipišićem – Delmatom. Uslijedit će predavanja o nastanku i važnosti Benediktinskog reda za hrvatsku povijest, te o nastanku i širenju glagoljice s posebnim osvrtom na zadarsko, odnosno biogradsko područje. Predviđeno je da predavači budu o. Jozo Milanović, prof. Danijela Deković,  prof. Božo Došen, ravnatelj Srednje škole Biograd, arh. i prof. Mirko Čepo iz Zavičajnog muzeja Biograd, dr. sc. Grozdana Franov Živković iz HAZU, Zavod za povijesne znanosti Zadar, fra Izak Špralja iz Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša Zaglav, i Elvira Katić, prof. na Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II u Zadru.
Radionica pisanja glagoljicom
– U programu je i radionica pisanja glagoljicom, kao i prodaja orginalnih suvenira s motivom glagoljice. Tu bismo predstavili Malu školu glagoljice Učeničke zadruge ‘Đardin’ OŠ Sv. Filip i Jakov, Malu glagoljašku akademiju Roč, Srednju školu Biograd, Društvo prijatelja glagoljice Zagreb i akademskog slikara Branimir Čilića iz Zagreba, te djecu iz Vrgade – govori prof. Deković.
Ona ističe da se na području Općine Sv. Filip i Jakov glagoljica aktivno koristila do početka XX. st., kada je počela polako padati u zaborav, a danas osim djece polaznika Male škole glagoljice nema aktivnih glagoljaša. Župe Turanj i Sv. Filip i Jakov su stare glagoljaške župe iz kojih potječu važni kameni natpisi kao i pisana ostavština. S lokaliteta Tukljača (nedaleko mjesta Turanj -zaštićeno kulturno dobro RH) potječe najstariji glagoljaški natpis koji se datira od IX. do X. st., a najveća važnost mu je što se spominju hrvatski plemići Mogorovići, a i selo Tukljača se nalazilo u posjedu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. U unutrašnjosti crkve je drugi glagoljski natpis iz XV. st. – grobna ploča suca Matijaša – iznosi zanimljivosti prof. Deković.
Također, u Turnju nalaze se glagoljski natpis iz XVIII. st. kao i dva natpisa pisana bosančicom iz XV. st. U Državnom arhivu u Zadru nalaze se i Matične knjige Župe Turanj od 15. do 19. st. pisane glagoljicom, kao i oporuke turanjskih svećenika, također pisane glagoljicom. U dokumentima se spominju i dva glagoljska misala pisana glagoljicom za koje se danas ne zna gdje se nalaze. Iz Župe Sv. Filip i Jakov potječe također  više glagoljskih natpisa od kojih je najpoznatiji onaj don Nikole Kužinovića, (najpoznatijeg svećenika glagoljaša) a nalazi se u staroj župnoj crkvi Sv. Mihovila i govori o obnovi crkve u XVII. st. Sačuvane su i Matične knjige ove župe koje su pisane glagoljicom, a datiraju se kao i one iz Turnja. I ove matice se nalaze u Državnom arhivu u Zadru.
Očuvanje glagoljaške tradicije
Sa područja Sv. Filip i Jakova potječe i tzv. Newyorški misal, koji se danas čuva u New Yorku. U neposrednoj blizini župa nalazila se Benediktinska opatija Rogovo koja je bila rasadnik glagoljaštva.
Što se želi ostvariti ovim zanimljivim projektom?
– Cilj ovog projekta, a ujedno i naša namjera, je očuvanje glagoljaške tradicije, kao i želja da osim djece polaznika Male škole glagoljice glagoljicu nauče pisati i ostali, a posebno odrasli, pa i domaći i strani gosti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha održavanja festivala.
Kad ste utemeljili Malu školu glagoljice?
– Mala škola glagoljice Učeničke zadruge Đardin OŠ Sv. Filip i Jakov osnovana je 2008. Voditelj sam bila ja, što sam i danas. Na poziv Turističke zajednice polaznici Male škole glagoljice su tijekom turističke sezone 2008. god. održali niz radionica pisanja glagoljicom u koje su se uključili i domaći i strani gosti. Jedna od radionica koja je bila i izuzetno posjećena je ona prilikom dolaska BRODA KNJIŽARE u Sv. Filip i Jakov. Tom prilikom je TZ zajedno s malim glagoljašima dobila Zlatnu statuu Master Carda za sudjelovanje i ukupni doprinos kulturno – turističkom projektu BROD KNJIŽARA 2008.,a ista nagrada je dodijeljena je i za 2009. god.
Koje je sve aktivnosti imala Mala škola glagoljice?
– Na poziv TZ svojedobno je u Sv. Filipu i Jakovu gostovala i Braniteljska zadruga Sjeme – Panj – Umjetnost – Život iz Slavonskog Broda. Tako je je ostvarena suradnja između Učeničke i Braniteljske zadruge koja je nastavljena i nakon ljeta kada su u prostorima škole održane radionice izrade ekološkog nakita. Tada se je došlo i do ideje da se poveže ekologija i glagoljica na taj način da se na komade nakita pirografom ispisuju glagoljska slova. Na taj način smo dobili orginalni suvenir koji je i predstavljen na Večeri Slavonaca u Zadru kada su i prikupljena sredstva za daljni rad Male škole glagoljice. Radu Male škole glagoljice veliku je pomoć pružila i saborska zastupnica gospođa Nevenka Marinović. I povijesna skupina se je pridružila glagoljašima na taj način da su proučavali izvornu povijesnu građu. Na županijskom natjecanju iz povijesti 2008. god. povjesničari su osvojili treće mjesto s temom Matične knjige župe Turanj. Tijekom sljedeće, 2009. godine, Mala škola glagoljice je sudjelovala na Smotri tradicijske baštine u Biogradu, Međužupanijskoj smotri zadrugara u Bibinjama, Lidasu u Pleternici, Maloj glagoljaškoj akadmiji u Roču… Ovu akademiju je završilo četvero glagoljaša i na taj način su nadopunili svoje znanje o glagoljici. Tokom ljeta bile su organizirane radionice pisanja glagoljicom koje su bile izuzetno dobro posjećene te su potakle interes za istraživanjem glagoljice. Na koncu, tijekom ove godine Mala škola glagoljice je uspješno nastavila sudjelovanje na svim važnim smotrama i natjecanjima, a dobitnici ssmo i priznanja Microsofta za projekt Glagoljske matične knjige župe Turanj. Također smo pozvani na Državnu smotru zadruga u Podgoru od 4.do 6.listopada ove godine.
Mala škola glagoljice je i ovo ljeto izuzetno aktivna u organiziranju radionica pisanja glagoljice na rivi i Velikom mulu u Sv.Filip i Jakovu, pa su na taj način imena turista ispisana glagoljicom postala originalan suvenir koji se odnosi iz Sv.Filip i Jakova.

 SLOVO ROGOVSKO 2010. – AJMO DICO GLAGOLJATI

Subota, 4.rujna 2010. godine u 10,30 sati na Rogovskoj opatiji (crkva Sv.Roka), glagoljaška sv. misa, predvodi je otac Jozo Milanović, koludar.
U 11, 30 sati izložba Zavičajnog muzeja Biograd – Glagoljski natpisi Biograda i okolice.
Od 11, 45 predavanja, prezentacije, radionice: o. Jozo Milanović, Benediktinci glagoljaši; Božo Došen, Sidraška županija; Mirko Čepo, Rogovo – crkva sv. Mihovila; Grozdana Franov Živković, Zadužbine mjesta Filipjakova; fra Izak Špralja, Glagoljaško pjevanje; Elvira Katić, (Ne)zaboravljena glagoljica i Glagoljica na zadarskom području; Branimir Ćilić, akademski slikar i djeca s Vrgade; Mala glagoljaška akademija Roč; Mala škola glagoljice Sv. Filip i Jakov, Srednja škola Biograd; Darko Žubrinić i Stjepan Bahert; Društvo prijatelja glagoljice Zagreb; Udruga veliki i mali mikrofon, Buzet.