Nijemci su isticali da je Dantzig oduvijek bio njemački grad, kao što je, također Gdinya bila poljski. Stoga su predložili referendum koji bi se održao u tadašnjem poljskom Koridoru i u kojem bi pravo glasa imali svi oni koji su tamo živjeli do 1918. godine. Ukoliko bi se većina odlučila za pripojenje Njemačkoj, Hitler je Poljacima jamčio eksteritorijalni pojas širok 400 metara u kojem bi se povezali s Gdinyom. U slučaju da stanovištvo odluči ostati u Poljskoj, Njemačka je za sebe tražila eksteritorijalni jednaki potez u kojem su namjeravali izgraditi četverotračni autoput kojemu bi kroz sredinu prolazila i željeznička pruga
Prije sedamdeset i dvije godine, posljednji dani mjeseca kolovoza bili su prepuni zbivanja koja su se uskoro odrazila fatalno na živote desetaka milijuna stanovnika gotovo svih zemalja svijeta, a posredno utječu i na mnoge današnje situacije, odnose i zadatosti. Bili su to zadnji mirni dani prije početka sukoba koji će kasnije postati poznat kao Drugi svjetski rat – najveći oružani sukob u povijesti čovječanstva.
Mnogi povjesničari već duže vrijeme upozoravaju da je podjela na “prvi” i “drugi” svjetski rat zapravo umjetna jer se po mnogo čemu radi o jedinstvenom sukobu. Također, već se odavno znade da je prvi rat koji se radi globalnog utjecaja vodio na svim kontinentima svijeta, bio onaj Sedmogodišnji (1756.-83.), a i Napoleonski ratovi su po mnogo čemu imali karakter svjetskih ratova.
Poljsko-njemački pakt
Kolovoz 1939., međutim, bio je uistinu poseban. Glasine o mogućem sukobu pronosile su se svjetskim tiskom još od proljeća. Kriza za krizom pogađala je međudržavne odnose već nekoliko godina, od pobune u Španjolskoj i Drugog talijansko-abesinskog rata, no uvijek se uspjelo izbjeći širenje sukoba. Ovoga puta, međutim, bilo je riječ o krizi u njemačko-poljskim odnosima koji su, inače, tijekom tridesetih godina bili uglavnom veoma dobri. Poljska je s Njemačkom bila potpisala četverogodišnji ugovor o miru i suradnji, a sudjelovala je i u raspadu Čehoslovačke kad si je uz pristanak Njemačke pripojila određena područja.
Njemačka je, pak, za produženje Ugovora željela izvršiti korekciju granice kakva je između dviju zemalja povučena Versaillskim mirovnim sporazumom i po kojemu su Poljskoj pripala područja naseljena Nijemcima, grad Dantzig (današnji Gdanjsk) je postao područje pod upravom Lige naroda, a Istočna Prusija je tzv. Poljskim koridorom fizički odvojena od Njemačke.
Nacionalsocijalistička Vlada na čelu s Hitlerom je kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva imala poništenje rezultata Versaillskog ugovora i povratak Njemačke u granice kakve je imala prije početka Prvog svjetskog rata. Do 1939. taj je proces išao mirno i po Njemačku uspješno: vraćena je Saarska oblast, Memel u Litvi, a Njemačkoj se priključila Austrija. Muenchenska konferencija dala je Njemačkoj Sudete, a uskoro se izdvajanjem Slovačke Čehoslovačka raspala te su Češka i Moravska postale njemački protektorat. Poljska je, kako smo kazali, također uzela manji dio, a Mađarska si je pripojila dijelove Slovačke.
Njemačka je Poljskoj predložila obnovu međusobnog ugovora o suradnji i prijateljstvu koji je istekao 1939., ali s dosta izmijenjenim uvjetima. Temeljno je bilo pitanje Koridora i Dantziga. Nijemci su isticali da je Dantzig oduvijek bio njemački grad, kao što je, također Gdinya bila poljski. Stoga su predložili referendum koji bi se održao u tadašnjem poljskom Koridoru i u kojem bi pravo glasa imali svi oni koji su tamo živjeli do 1918. godine. Ukoliko bi se većina odlučila za pripojenje Njemačkoj, Hitler je Poljacima jamčio eksteritorijalni pojas širok 400 metara u kojem bi se povezali s Gdinyom. U slučaju da stanovištvo odluči ostati u Poljskoj, Njemačka je za sebe tražila eksteritorijalni jednaki potez u kojem su namjeravali izgraditi četverotračni autoput kojemu bi kroz sredinu prolazila i željeznička pruga. Pitanje manjina koje bi i dalje ostale s obje strane granice, riješilo bi se posebnim bilatelarnim sporazumom. Ako Poljaci prihvate ove uvjete, Hitler je bio voljan potpisati s njima obnovljeni ugovor o suradnji i prijateljstvu i to na 25 godina. No, Popljaci su ove prijedloge odbili, ne želeći o njima uopće raspravljati. Umjesto toga zatražili su od Velike Britanije i Francuske da zajamče za poljsku granicu, što su London i Pariz učinili. Ta jamstva su značila i vojni savez u slučaju rata.
Novogodišnje primanje
Na takve vijesti, u Njemačkoj su počeli s neočekivanim približavanjem Sovjetskom savezu. Već za novu godinu 1939. tijekom prijema za veleposlanike, Hitler se neočekivano dugo zadržao u razgovoru sa sovjetskim ambasadorom Dekanozovim što su zabilježile sve europske tajne službe. Ribbentrop je osobno radio na uspostavljanju veza s Molotovim, kojemu je kazano da ako sovjeti žele dobre odnose s Njemačkom, u Berlinu nemaju ništa protiv. “Na vama je da odlučite”, istaknuo je Joachim von Ribbentrop.
U međuvremenu je kroz ljeto 1939. poznavateljima političkih prilika u Europi postajalo sve jasnije da će doći do nekog sporazuma između Moskve i Berlina. Toga su postali svjesni i u Londonu gdje su prije toga uzaludno pokušavali sklopiti pakt sa Staljinom koji je također već ranije pogledavao prema Berlinu i osluškivao kakve poruke za njega dolaze od tamo. Englezi svjesni propuštene prilike i nevolje koje su si navukli s garancijama Poljacima, počeli su tražiti načine da se izvuku i preko tajnih diplomatskih kanala slali signale da je englesko-njemački pakt moguć, a London će pritisnuti Warszavu da prihvati Hitlerove zahtjeve. To je sam Chamberlain kazao na tajnom sastanku s njemačkim veleposlanikom Herbertom von Dirksenom koji se odigrao u stanu u Chelsea. No, sad se Hitler uzjogunio i nije htio ni čuti.
“Britanci su cijelo vrijeme podjarivali Poljake. Neka sad plate za to”, kazao je i zabranio da se mogućnosti sporazuma s Londonom spominju u njemačkome tisku. U međuvremenu su pregovori s boljševicima davali sve bolje rezultate, a istodobno su razgovori Moskve i Londona faktički okončani bez rezultata. Hitleru je tada bilo svejedno hoće li Poljaci u slučaju sovjetsko-njemačkog sporazuma, koji je značio da su okruženi sa svih strana, osim na kratkoj granici s Rumunjskom na krajnjem jugoistoku, pristati na njegove uvjete ili pružati otpor. Zapravo se čini, kako bilježe neki povjesničari, da mu je čak bila bliža ratna solucija jer bi u slučaju pobjede u koju Nijemaci nisu sumnjali, mogao Poljacima nametnuti uvjete kakve god poželi. Pitanje je jedino bilo: hoće li Britanija i Francuska zaratiti zbog garancija koje su dali Poljskoj?
Mussolini na plaži
Istodobno, sovjetska diplomacija je oklijevala i puštala Nijemce da čekaju. Ribbentrop je nudio svoj osobni dolazak u Moskvu, no Molotov mu je savjetovao da se još pričeka. Tad je Hitler napisao osobno pismo Staljinu u kojemu je tražio da se procesi ubrzaju koliko je god moguće. I nakon toga pisma, stigao je sovjetski odgovor da su spremni primiti Ribbentropa za dva dana. Obje strane bile su već sporazumne kako će budući ugovor sadržavati i tajne odredbe.
Dok je njemački ministar vanjskih poslova već putovao za Moskvu, u Berlin su stizale nove ponude iz Londona. Britanci su se žalili da su oni svojim garancijama vezani uz Poljsku i da im je jako nezgodno da ih ne poštuju. “Pa onda ih poštujte”, odgovorio im je Hitler, dodavši:” Onaj tko izdaje bianco mjenice, prije ili kasnije će morati za njih i platiti”.
Poljaci su u međuvremenu počeli s općom mobilizacijom koja se prvotno provodila tajno, a zatim sve otvorenije i pripremali su se za vojno rješenje. U poljsku poštu u Dantzigu stigli su vojni stručnjaci preobučeni u poštare (nakon zauzeća Dantziga Njemci su ih otkrivali po tome što su nosili vojno donje rublje), a u poljskom vrhovnom stožeru, bili su uvjereni da rat mogu dobiti i da je Berlin puno bliži poljskoj granici nego Warszava njemačkoj. Elitne konjaničke postrojbe trebale su izvršiti juriš na zapad čim započnu neprijateljstva.
Dvadeset i trećeg kolovoza u Moskvi je započeo proces potpisivanja njemačko – sovjetskog pakta. Hitler je sa svitom bio u Bertechsgadenu kad li je zvonio telefon i Ribbentrop se javljao iz Moskve sa Staljinovim željama da luke Libau i Windau (inače u Latviji) pripadnu njemu. Hitler je tražio atlas, a potom se složio i nakon kraćeg razgovora s Ribbentropom vratio se za stol i objavio okupljenom društvu da je upravo potpisan pakt sa Staljinom.
Ono što se dogodilo kasnije, spada u one pojave zbog kojih je teško do kraja povjerovati da je povijest, a samim time i egzistencija, čisto materijalna stvar. Gosti su izišli na terasu i kad je pao mrak svjedočili potpuno neuobičajenoj pojavi za taj dio Europe. Nad Alpama je sijala polarna svijetlost i to krvavo crvene boje!
Rat, ipak, još nije bio počeo. Osim britanskih pokušaja da ga se izbjegne, Nijemcima su probleme stvarali i Talijani koji nikako nisu slali jednoznačan odgovor na jednostavno pitanje: jesu li s Berlinom skupa u ovoj krizi ili ne. Njemački obavještajni ured, poznat kao Forschungsamt, presreo je diplomatske obavijesti za talijanskog veleposlanika Attolica kojemu je Mussolini dao ovlasti da kaže da “ukoliko Njemačka napadne Poljsku, Italija će joj pružiti svu potrebnu političku i gospodarsku pomoć”. Attolico je, međutim, morao pričekati da završi posjet britanskog veleposlanika Hendersona i u tom međuvremenu iz Rima su zvali i poništili sve što mu je kazano toga popodneva. Pretpostavlja se da su se Mussolinijevom mišljenju suprotstavili grof Ciano i dvorska kamarila. Attolico je otkazao prijem kod Hitlera koji je naložio Ribbentropu da zove Rim izravno, no tamo su mu rekli da su Ciano i Mussolini otišli na plažu. Kad je sutradan stigao novi talijanski odgovor, bio je daleko od povoljnog za Njemačku jer su iz Rima za potporu Njemačkoj u napadu na Poljsku, tražili nerealno velike količine ratnog materijala, oružja i druge pomoći.
Natezanje oko ovog pitanja potrajalo je čitav dan, dok general Milch nije predložio Hitleru da u ovom času nema nikakve opasnosti da Italija ostane neutralna, dodavši: “Uostalom, kome je ikad bila potrebna talijanska vojna pomoć?” Hitler se složio ae Ducea zamolilo samo za neutralnost, što je on prihvatio, kao i njemački zahtjev da se iz Italije pošalju poljoprivredni i industrijski radnici.
Lipski kod Ribbentropa
No, zadnjih dana kolovoza, Britanci su znatno ojačali svoju diplomatsku ofenzivu i konačno prisilili Poljake da ipak sjednu za pregovarački stol s Nijemcima. No, pitanje je bilo na kojim osnovama? Francuski predsjednik Daladier također je pisao Hitleru, podsjećajući ga da su obojica bili vojnici u prošlome ratu. Hitler se, međutim, volio uspoređivai s Friedrichom Velikim i ovo mu je izgledala prigoda da i on ima svoj mali “Šleski rat”, računajući da će to biti ograničeni sukob iz kojeg će Njemačka izići sa zaokruženim granicama, nakon čega će se uspostaviti duže mirno razdoblje.
Na britansko inzistiranje u Berlinu su razradili svoj mirovni prijedlog Poljacima od proljeća u šesnaest točaka. Poljaci su načelno pristali razgovarati, ali nisu poslali opunomoćenoga poslanika. Bio je već 29. kolovoza i Nijemcima se žurilo. Neke specijalne postrojbe bile su već nekoliko dana unutar poljskih granica i organizirale sabotaže. Jednu su Poljaci uhvatili i Berlin nije imao druge nego odreći ih se, izvjestivši da je riječ o nekoj neodgovornoj slovačkoj skupini, s obzirom da su uhvaćeni blizu granice sa Slovačkom.
Britanski veleposlanik Henderson, sad je, pak, opet imao muke s Poljacima. Poljski veleposlanik, Lipski, nije htio niti doći na telefon, kad je čuo tko ga i po kojem poslu zove. Henderson je pobjesnio i vikao da ako Poljaci ne pošalju opunomoćenog predstavnika kroz dva ili tri sata, to će značiti rat.
Lipski je na kraju pristao zatražiti prijam kod Hitlera ili Ribbentropa. Bio je već 31. kolovoza i njemački ratni stroj, samo što nije krenuo. Ribbentrop je tražio da mu Lipski pokaže ovlasti koje ima od poljske Vlade za pregovore. Kako ih Lipski nije imao, pregovori su trajali tek nekoliko minuta. Iduće jutro već, progovorili su topovi.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program