Diskriminacija žena kroz jezični sustav nedovoljno je istraženo područje

Upravo prijavljujem sinopsis disertacije na temu “Konceptualna metafora i semantička polja u tekstnoj vrsti politički intervju u odnosu na rodne osobitosti”. Dakle i dalje ću se baviti političkom komunikacijom, a u istraživanje ću uključiti političke intervjue iz njemačkih i hrvatskih tiskanih medija
Nikolina Borčić obranila je u studenome na Sveučilištu u Zadru magistarski rad pod naslovom “Kontrastivna analiza tekstne vrste politički intervju s obzirom na rodne osobitosti”, te tako stekla znanstveni stupanj magistrice znanosti na poslijediplomskom znanstvenom studiju Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru na Sveučilištu u Zadru
Zbog čega ste ste odlučili za ovu temu magisterija?
– Naslov mog znanstvenog magistarskog rada je Kontrastivna analiza tekstne vrste politički intervju s obzirom na rodne osobitosti. Prvotna motivacija za temu analize realizacije rodne perspektive u jeziku bio je osobni interes za teme vezane uz ženska prava, žene u politici, diskriminiranje žena u poslovnom životu, zanimanje političarka. Uvidom u meni dostupne izvore shvatila sam da je područje rodno obilježene komunikacije te diskriminacije žena kroz jezični sustav nedovoljno istraženo, posebice za hrvatski jezik. Nadalje sam imala veliku sreću da mi je mentorica bila jedna od malobrojnih hrvatskih lingvistica koje se bave ili su se bavile rodnom perspektivom u jeziku, redovita profesorica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, koja je, mogu sa sigurnošću kazati, jedna od najistaknutijih hrvatskih lingvistica. Sigurna sam da bez izuzetno kvalitetne suradnje s navedenom znanstvenicom naprosto ne bi bilo moguće ući u tako zahtjevnu i interdisciplinarnu temu.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Moja tema je interdisciplinarna utoliko što obrađuje rodnu perspektivu jezika i komunikacije, ali u suodnosu s jezikom politike, konkretno jezikom političkog intervjua u tiskanom mediju kontrastivno; političarke u odnosu na političare, te njemački tekst (društvo), odnosno jezik u odnosu na hrvatski tekst (društvo), odnosno jezik.
Analiza političkih intervjua
U središtu magistarskog rada se, dakle, nalazi kontrastivna analiza političkih intervjua s obzirom na osobitosti realizacije rodne perspektive. Na početku istraživanja odredila sam, na temelju proučene literature (uglavnom strane), koje se karakteristike jezika smatraju tipične za ženski jezik te koje za muški jezik. Nadalje sam se bavila rodno osjetljivim jezikom, odnosno odredila sam jezične tvorevine koje se smatraju znakom diskriminacije žena kroz jezik, ponaosob za njemački i hrvatski jezik. Na temelju navedenog sastavila sam analitičku matricu kojom sam ispitala korpus novinskih intervjua s Vesnom Pusić, Ivom Sanaderom, Gerhardom Schröderom, te Angelom Merkel, koje sam preuzela iz hrvatskih i njemačkih dnevnih novina, te tjednika. Analiza rezultata istraživanja pokazala je kako je većinu karakteristika muškoga i ženskoga jezika moguće pronaći u jednakoj mjeri u svim analiziranim intervjuima, neovisno o spolu osobe. Smatram kako je uzrok tome specifičnost zanimanja političara/političarke. Zaključila sam da na razvoj jezičnog registra političarki dominantniji utjecaj ima njihova socijalna uloga političarke od uloge žene. Politika je područje rada u kojem susrećemo prije svega muškarce pa obilježja zanimanja političara/političarke možemo opisati osobinama tipičnim za muškarca. Nadalje su mi rezultati pokazali kako u ispitanom korpusu postoje primjeri diskriminacije žena kroz jezične uporabne obrasce.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Za izradu rada mi je trebalo odista puno vremena, kontinuiranog rada sigurno dvije godine, ako ne i više. Malo je literature o navedenoj temi, posebno za hrvatski jezik. Najviše vremena mi je trebalo za usustavljivanje valjane analitičke matrice kojom se mogu kvantitaivno prikazati rezultati prisutnosti odnosno nepostojanja karakteristika rodne komunikacije. Naime, većina istraživanja – pri tome mislim na ona za njemački jezik- bave se govornim jezikom, same karakteristike su postavljene zapravo za govorni jezik.
Područja javne komunikacije
Stoga je upravo najteži dio istraživanja bio postaviti način na temelju kojeg mogu provjeriti postoje li te u kolikoj mjeri opisane karakteristike kako bih ih onda mogla i usporediti. Što se tiče elemenata diskriminacije, kroz jezični sustav situacija je bila znatno lakša. Služila sam se dosad objavljenom literaturom na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku (knjige i članci), internetskim arhivom medija.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Način kako je samo istraživanje provedeno može se preuzeti te se proširiti na ostala područja javne komunikacije primjerice. Sam rad mislim da pruža kako teorijsku tako i empirijsku podlogu na temelju koje se mogu raditi daljnja istraživanja. Nadalje smatram da je interesantan svakome tko je zainteresiran za područje komunikacije općenito, ali i političke komunikacije.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Da, upravo prijavljujem sinopsis disertacije na temu “Konceptualna metafora i semantička polja u tekstnoj vrsti politički intervju u odnosu na rodne osobitosti”. Dakle i dalje ću se baviti političkom komunikacijom, u istraživanje ću uključiti političke intervjue iz njemačkih i hrvatskih tiskanih medija, s tim da ću analizirati političare/političarke koji su ili imali ili imaju visoku političku funkciju. Sam rad na tematici nastavit ću i u obliku stručnih /znanstvenih članaka te izlaganja na konferencijama. Upravo spremam izlaganje na jednoj konferenciji u Moskvi u kojem ću prikazati usporedbu udžbenika njemačkog, ruskog i hrvatskog jezika za strance u odnosu na uporabu muškog roda (generičkog maskulinuma) u nazivima zanimanja. Moja je pretpostavka da će rezultati pokazati da su u udžbenicima ruskog jezika kao stranog prisutna gotovo samo muška nazivlja zanimanja(ukoliko se ne radi o zanimanjima koja obavljaju uglavno žene), mi smo “na pola puta” dok je, vrlo vjerojatno, u njemačkim udžbenicima uporaba nazivlja “politički korektna”- dakle pretpostavljam da se uglavnom navode i ženski i muški oblik, odnosno navedeno je neutralno- što je moguće u njemačkom jeziku.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutačno radim kao predavačica njemačkog jezika na Veleučilištu Vern u Zagrebu, koje je privatno poslovno večeučilište te kao takvo prepoznaje poslovne trendove te im „daje prostor” u svome radu. Dakle, poslovna komunikacija je sastavni dio poslovanja, tako da na Veleučilištu Vern imam mogućnost nastaviti rad na opisanoj tematici; tako primjerice na konkretnom primjeru određene tvrtke student/studntica uz moje vodstvo može istraživati tipično žensko jezično ponašanja i/ili muško jezično ponašanja u poslovnoj komunikaciji. Spol nam je prirodno dan, te sa sigurnošću postoje razlike u komunikaciji u odnosu na spol, a smatram da je bitno osvijestiti ih kako bi to onda bila naša prednost: u konačnici da i pretpostavimo što nas očekuje od „suprotne strane”.
Planovi za budućnost?
– I dalje bih se željela baviti i stručnim i znanstvenim radom u istoj tematici, dakle i rodnom i političkom komunikacijom, ali bih željela spoznaje do kojih dođem pružiti većem broju ljudi, u obliku članaka ili možda jednog dana knjige .

 O AUTORICI

Nikolina Borčić rođena je u Karlovcu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 2000. diplomira na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, te postaje profesor njemačkog i ruskog jezika. Neko vrijeme radila je u osnovnoj školi, te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2002. do danas radi na Veleučilištu VERN: predavačica njemačkog jezika, voditeljica Odjela za njemački jezik, nositeljica kolegija njemački jezik početni i niži srednji, poslovni njemački jezik, mentorica na završnim radovima koji se bave temom rodno uvjetovane komunikacije.