Poljoprivreda izgubila 190 milijuna kuna

Na natječaju za financiranje projekata iz fonda IPARD odbijeno je čak 80 posto prijava malih gradova. Znatan iznos EU-sredstava je nepovratno izgubljen

Velika se prašina podigla prije nepune dvije godine oko europskog novca namijenjenog hrvatskoj poljoprivredi i ruralnom razvoju kada se otkrilo da je na natječaju za financiranje projekata odbijeno čak 80 posto prijava malih gradova i općina. Kroz mjeru 301, u okviru europskog fonda IPARD, gradovi i općine s manje od deset tisuća stanovnika mogli su financirati različite projekte, primjerice, izgradnju kanalizacije, sustava za pročišćavanje otpadnih voda, uređenje lokalnih nerazvrstanih cesta, toplane i slično. No, konačni razultat tog prvog natječaja na koji su se mogle javiti jedinice lokalne samouprave bio je obeshrabrujući – od 67 prijava, njih čak 53 su odbijene.
Novac potrošen
Danas je, međutim, situacija sasvim drugačija. U planu raspisivanja natječaja za 2013. godinu mjere 301 više nema jer je novac – potrošen. Potvrdili su nam to u Ministarstvu poljoprivrede. Prema njihovim informacijama, iznos potpore za prijavljene projekte, projekte u obradi i ugovorene projekte “premašuje iznos alokacije koja je dostupna za mjeru 301”. Drugim riječima, kroz tri dosad provedena natječaja dodijeljen je (ili će uskoro biti dodijeljen) sav novac koji je Hrvatskoj bio na raspolaganju. Slučaj općina i gradova pokazuje da su mnogi u Hrvatskoj, kako su godine prolazile, ipak nešto naučili o europskim fondovima, pa je i njihova iskorištenost sve bolja. No, budući da se to nije dogodilo preko noći, jedan dio sredstava nepovratno je izgubljen. U fondu IPARD zasad se radi o gotovo 190 milijuna kuna.
“U 2011. godini umanjena je obveza EU proračuna prema IPARD programu u iznosu od 25.323.855 eura. Navedeni iznos odnosi se na alokaciju za 2008. godinu”, odgovorili su iz Ministarstva na naš upit, potvrđujući da je 25 milijuna eura, namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, u prošlom razdoblju ostao neiskorišten, a ta se svota više nije mogla prebacivati u naredne godine. U ovoj godini stanje se ipak poboljšalo, barem ako je suditi prema podacima Ministarstva.
Varljiva statistika
“Tijekom 2012. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatit će oko 125 milijuna kuna za realizirane projekte. Zajedno s isplatama iz 2010. i 2011. godine, ukupni iznos je 150 milijuna kuna”, navode u resornom ministarstvu. Ti podaci pokazuju da se korištenje poljoprivrednog fonda uhodalo, pa se iz godine u godinu povećava isplaćeni iznos, zbog čega se u 2013. očekuju još i bolji rezultati. No, optimizam države ne dijeli i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
– Realnost je drugačija od statistike. Do statističkog povećanja dolazi zato što su veliki sustavi i jedinice lokalne samouprave prijavili dosta projekata i povlačili sredstva. No, još smo daleko ispod neke razine korištenja fondova koju smo trebali dostići, ističe Brlošić, napominjući da europski novac koristi jako mali broj obiteljskih gospodarstava.
– S obzirom da nas ima 200 tisuća registriranih, obiteljska gospodarstva povukla su jako malo novca, ocjenjuje predsjednik HPK.

Dvojak problem

Problem je, smatra predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, dvojak. S jedne strane, prepreku za korištenje novca predstavljaju nelegalni poljoprivredni objekti. Za EU fondove trebaju “čisti” papiri, a legalizacija objekata tek je krenula. Dodatne teškoće stvara nedovoljna informiranost ljudi. Unatoč tome što je država organizirala razna predavanja, Brlošić edukaciju ocjenjuje neuspješnom jer se “ljude nije zainteresiralo za povlačenje tih sredstava, i za mnoge je to još uvijek bauk”.